722-21 Mišljenje povodom pritužbe zbog diskriminacije po osnovu verskog ubeđenja u oblasti obrazovanja

br, 07-00-553/2021-02 datum: 22.2.2022.

                                            

MIŠLjENjE

 

Mišljenje je doneto u postupku povodom pritužbe koju je AA podnela u ime svoje mal. dece protiv Osnovne škole BB (u daljem tekstu: Škola), zbog diskriminacije po osnovu nacionalne pripadnosti ili etničkog porekla, kao i po osnovu verskih ili političkih ubeđenja. U pritužbi je između ostalog navedeno da su mal. deca podnositeljke pritužbe, vernici Slovačke evangeličke crkve u Srbiji, kao i da im je u Školi uskraćeno pravo na pohađanje verske nastave, da Škola nije blagovremeno zahtevala saglasnost od nadležnog ministarstva za obrazovanje grupe koja broji manje od 15 učenika za versku nastavu, a da je Škola drugim učenicima katoličke ili islamske veroispovesti obezbedila pohađanje verske nastave. Podnositeljka pritužbe je navela da od 1.9. 2018. godine dostavljala uredno popunjenu anketu, u vezi sa prijavom svog starijeg deteta na versku nastavu, a od 1.9.2020. godine i za svoje mlađe dete. U izjašnjenju i dopuni izjašnjenja na navode iz pritužbe, direktor Škole je između ostalog, naveo da je Škola, nakon razgovora sa podnositeljkom pritužbe 2018. godine uputila zahtev Školskoj upravi za formiranje grupe za manje od 15 učenika kako bi se organizovalo pohađanje verske nastave, ali da je taj zahtev odbijen, da je Škola prikupila informacije o mogućnosti da se dete podnositeljke pritužbe uputi u drugu školu kako bi pohađalo versku nastavu, te da se škola, na ponovno interesovanje podnositeljke pritužbe, više puta obraćala Školskoj upravi, i da je nakon obaveštenja Školske uprave, Škola podnela novi zahtev za omogućavanje formiranja grupe manje od 15 učenika za predmet verska nastava, te da je taj zahtev usvojen, na osnovu čega je angažovana nastavnica verske nastave. Nakon sprovedenog postupka, utvrđeno je da je, prema posebnom pravilu o preraspodeli tereta dokazivanja, propisanom u članu 45. stav 2. Zakona o zabrani diskriminacije, podnositeljka pritužbe učinila verovatnim akt diskriminacije, dok sa druge strane, škola nije dostavila adekvatne dokaze da je preduzela sve radnje i aktivnosti u skladu sa propisima. U postupku, a nakon razmatranja svih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja utvrđeno je da je Škola podnela jedan zahtev 2018. godine i to ne u roku predviđenom propisima, pri čemu je u zahtevu navedeno da je zahtev podnet na insistiranje roditelja. Škola nije dostavila dokaze da se u narednim školskim godinama po tom pitanju obraćala Ministarstvu. Imajući u vidu pravilo o prebacivanju tereta dokazivanja i dostavljene dokaze Poverenik je mišljenja da je Osnovna škola BB, povredila odredbe člana 6. Zakona o zabrani diskriminacije, zato što u periodu od početka školske 2018/2019. godine do januara 2022. godine, nije preduzela sve neophodne mere iz svoje nadležnosti, kako bi se deci podnositeljke pritužbe omogućilo pohađanje verske nastave slovačke evangeličke veroispovesti. Imajući u vidu da je nakon podnošenja pritužbe mal. deci podnositeljke pritužbe omogućeno da pohađaju versku nastavu, Poverenik je preporučio Školi da ubuduće, svojim postupanjem, ne krši propise o zabrani diskriminacije.

 

  1. TOK POSTUPKA
    • Povereniku za zaštitu ravnopravnosti pritužbom se obratila AA. Pritužbu je podnela u ime svoje mal. dece, protiv Osnovne škole BB (u daljem tekstu: Škola), zbog diskriminacije po osnovu nacionalne pripadnosti ili etničkog porekla, kao i po osnovu verskih ili političkih ubeđenja.
    • U pritužbi je, između ostalog, navedeno:

– da su mal. deca podnositeljke pritužbe, vernici Slovačke evangeličke crkve u Srbiji, kao i da je mal. deci podnositeljke pritužbe u Školi uskraćeno pravo na pohađanje obaveznog izbornog predmeta – verske nastave, kao „pravo koje je zagarantovano Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju“;

–  da Škola nije obezbedila njenoj mal. deci pohađanje verske nastave, niti je zahtevala saglasnost od nadležnog ministarstva za obrazovanje grupe učenika za nastavu koja ima manje od 15 učenika;

–  da upućivanje njene mal. dece na pohađanje verske nastave u drugu školu nije prihvatljivo rešenje, zbog dodatnih troškova koji ne bi pali na teret škole, kao ni zbog dodatnih obaveza koje njena mal. deca imaju;

–  da je Škola drugim učenicima katoličke ili islamske veroispovesti uredno obezbedila pohađanje verske nastave, dok to nije učinila kada su u pitanju njena mal. deca, koja su vernici Slovačke evangeličke crkve u Srbiji;

– da su njena deca, učenici 2. i 4. razreda Škole, kao i da je podnositeljka pritužbe od 1.9.2018. godine dostavljala uredno popunjenu anketu, u vezi sa prijavom svog starijeg deteta na obavezni izborni predmet – versku nastavu, a od 1.9.2020. godine i za svoje mlađe dete.

Uz dopunu pritužbe je dostavljen dopis Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, broj 601-00-25/2021-15 o formiranju grupa za versku nastavu u školskoj 2021/2022 godini.

  • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti sproveo je postupak u cilju utvrđivanja pravno relevantnih činjenica i okolnosti, u skladu sa članom 37. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije, pa je u toku postupka zatraženo izjašnjenje od VV, direktora Škole.
  • U izjašnjenju i dopuni izjašnjenja direktora Škole, između ostalog navedeno je:

– da se u Školi organizuje pohađanje predmeta – verska nastava, za različite veroispovesti, za čije je formiranje grupa Škola dobila saglasnost od strane Školske uprave;

– da se realizacija nastave obaveznog predmeta – verska nastava, prema nastavnom planu i programu, u Školi realizuje na osnovu ciklusa (od 1. do 4. razreda i od 5. do 8. razreda), a ne na nivou odeljenja ili razreda;

– da Škola, u slučaju kada za pohađanje verske nastave određene veroispovesti bude prijavljeno manje od 15 učenika, jedino može organizovati pohađanje predmeta – verska nastava, na osnovu date saglasnosti Školske uprave, koje u konkretnom slučaju nije bilo, budući da su do sada samo roditelji dva đaka, koji su vernici Slovačke evangeličke crkve u Srbiji, iskazali interesovanje za pohađanje verske nastave slovačke evangeličke veroispovesti;

– da prethodna stručna uputstva Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, zaključno sa Stručnim uputstvom od 23.6.2021. godine, nisu ostavljala mogućnost školi da bez saglasnosti Školske uprave, odnosno Ministarstva, sama formiraju grupe manje od 15 đaka niti da angažuju nastavnika za konkretan predmet;

– da su tačni navodi podnositeljke pritužbe da se u više navrata obraćala Školi povodom problema realizacije pohađanja verske nastave za svoju decu, da je škola prethodno (budući da je prethodno samo starije dete pohađalo ovu školu), nakon razgovora sa majkom uputila zahtev Školskoj upravi za formiranje grupe za manje od 15 učenika kako bi se organizovalo pohađanje verske nastave, ali da je taj zahtev odbijen;

– da je Škola nakon odbijanja zahteva, preduzela neophodne radnje kako bi prikupila informacije da li postoji mogućnost da se dete podnositeljke pritužbe uputi u drugu školu kako bi pohađalo versku nastavu, te da su 10.12.2018. godine roditelji obavešteni u kojoj školi njihovo dete može pohađati versku nastavu slovačke evangeličke veroispovesti;

– da se Škola, pored svega preduzetog, ovim povodom obratila i zameniku načelnika Gradske uprave … za obrazovanje, i o svemu obavestila roditelje;

– da se škola, na ponovno interesovanje podnositeljke pritužbe, više puta obraćala Školskoj upravi, nakon čega su dobili informaciju da se Stručno uputstvo Ministrstva prosvete o formiranju grupa izmenilo 1.11.2021. godine, na osnovu kojeg je postalo moguće formiranje grupa učenika sa brojem manjim od 15 učenika;

– da je, škola na osnovu svega navedenog, podnela novi zahtev za omogućavanje formiranja grupe manje od 15 učenika za predmet verska nastava za pripadnike slovačke evangeličke veroispovesti, te da je taj zahtev usvojen;

– da je Škola, na osnovu usvojenog zahteva, odmah angažovala nastavnicu verske nastave, da su o svemu navedenom obavešteni i roditelji, kao i o terminima izučavanja ovog predmeta u Školi.

  • Uz izjašnjenje i dopunu izjašnjenja, dostavljeni su, izumeđu ostalog, sledeći dokazi: 1) Kopija dopisa br. 965 od 11.12.2018. godine, upućenog Školskoj upravi …; 2) Kopija dopisa Školske uprave … br. 906-424-614-704/2018-07 od 19.12.2018. godine; 3) Kopija ugovora o radu zaključenog sa nastavnicom verske nastave Slovačke evangeličke crkve u Srbiji od 17.1.2022. godine; 4) Kopija zahteva Škole br. 1942/2021 od 1.12.2021. godine, upućenog Školskoj upravi …; 5) kopija elektronskog dopisa Školske uprave … od 30.11.2021. godine, upućenog Školi, u vezi sa formiranjem grupa za versku nastavu; 6) Kopija elektronskog dopisa Škole, upućenog Školskoj upravi … od 5.10.2021. godine; 7) Kopija elektronske prepiske između Škole i podnositeljke pritužbe od 30.6.2021. godine, 1.7.2021. godine, 4.10.2021. godine, 5.10.2021. godine; 8) Kopija elektronskog dopisa koji je Škola uputila Školskoj upravi … od 10.9. 2021. godine.
  • Uzimajući u obzir da je Škola u dopuni izjašnjenja navela da je 17.1.2022. godine zaključen ugovor o radu sa nastavnicom koja će držati nastavu iz predmeta Slovačka evangelička veronauka, Poverenik je pozvao podnositeljku pritužbe da se izjasni da li ostaje pri podnetoj pritužbi i da su posledice postupanja otklonjene.
  • Podnositeljka pritužbe je obavestila Poverenika da slučaj ne bi bio pozitivno rešen da se nije obratila Povereniku, odnosno da je „prijava Vašoj službi doprinela da škola konačno postupi u skladu sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, ali da takav način postupanja škole ne prihvatamo ni moj suprug ni ja kao opravdanje za višegodišnje ponašanje koje je doprinosilo neravnopravnom postupanju prema našoj deci kao učenicima škole“.

 

  1. ČINjENIČNO STANjE

 

  • Uvidom u kopiju dopisa br. 965 od 11.12.2018. godine, upućenog Školskoj upravi …, utvrđeno je da se Škola obratila Školskoj upravi …, sa zahtevom za formiranje grupe manje od 15 učenika, za pohađanje verske nastave za dete podnositeljke pritužbe, koje je pripadnik Slovačke evangeličke crkve u Srbiji. Daljim uvidom u predmetni dopis, utvđeno je da je Škola u obrazloženju svog zahteva navela da se nije ranije obratila Školskoj upravi (do 15. 9. 2018. godine), iz razloga postupanja po tadašnjem Uputstvu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, kao i po odredbama „Pravlnika o formiranju grupa“, koje „ne dozvoljavaju formiranje grupa ispod 15 učenika“.
  • Uvidom u kopiju dopisa Školske uprave … br. 906-424-614-704/2018-07 od 19.12.2018. godine, utvrđeno je da je Školska uprava … odbila zahtev Škole za formiranje grupe učenika sa manjim brojem od 15 učenika, za pohađanje predmeta – verska nastava slovačke evangelističke veroispovesti, odnosno da nije dala saglasnost na zahtev Škole za period školske 2018/2019. godine, kao i da je informisala Školu da dete podnositeljke pritužbe može pohađati versku nastavu slovačke evangeličke veroispovesti u jednoj osnovnoj školi u Kisaču.
  • Uvidom u kopiju elektronskog dopisa Škole, upućenog Školskoj upravi … od 5.10.2021. godine, utvrđeno je da se škola obratila Školskoj upravi …, kako bi dobila informacije da li postoji škola na teritoriji grada …, gde bi se mogla uputiti deca podnositeljke pritužbe na izučavanje predmeta verska nastava, uz napomenu da škola „nema dovoljno đaka za formiranje grupe“.
  • Uvidom u kopiju elektronske prepiske između Škole i podnositeljke pritužbe od 30.6.2021. godine, 1.7.2021. godine, 4.10.2021. godine, 5.10.2021. godine, utvrđeno je između ostalog, da je podnositeljka pritužbe obaveštena da se grupe za pohađanje verske nastave, kao i ankete koje se tim povodom popunjavaju, vrše početkom prvog i drugog ciklusa, odnosno početkom pohađanja 1. i 5. razreda škole, da škola nije u mogućnosti da za dva đaka formira grupu za pohađanje verske nastave slovačke evangelističke veroispovesti, budući da ima samo dva prijavljena đaka, odnosno manje od 15 đaka, da je škola aktivno proveravala da li na teritoriji Grada … postoji škola gde bi njena deca mogla biti upućena za pohađanje ovog predmeta, ali da nisu uspeli da pronađu ni jednu školu, da je prethodno podnositeljka pritužbe zahtevala od škole da joj dostave na uvid zahtev škole koji je podnela Školskoj upravi za odobrenje formiranja grupe manje od 15 đaka radi pohađanja verske nastave.
  • Uvidom u kopiju elektronskog dopisa koji je Škola uputila Školskoj upravi … od 10.9. 2021. godine, utvrđeno je da se Škola ponovo obratila Školskoj upravi sa molbom da dobije informaciju da li postoji škola na teritoriji grada, gde bi deca podnositeljke pritužbe mogla biti upućena na pohađanje predmeta verska nastava.
  • Uvidom u kopiju elektronskog dopisa Školske uprave … od 30.11.2021. godine, upućenog Školi, u vezi sa formiranjem grupa za versku nastavu, utvrđeno je da je Ministarstvo uputilo elektronske dopise svim rukovodiocima školskih uprava, u čijem prilogu je dostavljeno Uputstvo Ministarstva, koje je prosleđeno osnovnim i srednjim školama, kako bi obnovili svoje zahteve za formiranjem manjih grupa učenika za predmet verska nastava, budući da je Ministarstvo dozvolilo formiranje grupa sa brojem učenika manjim od 15, za organizovanje pohađanja predmeta verska nastava. Daljim uvidom u Dopis Ministarstva br. 601-00-25/1/2021-15 od 1.11.2021. godine, utvrđeno je da je Ministarstvo odobrilo formiranje grupa sa brojem učenika manjim od 15, u vezi sa organizovanjem pohađanja predmeta verska nastava, „imajući u vidu potrebe nastavnika verske nastave i još uvek nerešen radno – pravni status ovih nastavnika od 2001. godine“. Takođe, utvrđeno je da je u predmetnom dopisu navedeno i da, ukoliko su za pojedine škole prethodni zahtevi odbijeni, potrebno je da se škole obrate sa ponovljenim zahtevom koji će biti usvojen.
  • Uvidom u kopiju zahteva Škole br. 1942/2021 od 1.12.2021. godine, upućenog Školskoj upravi …, utvrđeno je da se Škola, nakon prijema Dopisa Školske uprave … o formiranju grupa za versku nastavu u školskoj 2021/2022. godini, od 1.11.2022. godine i naknadne Odluke Ministarstva, kojom se dobrava formiranje grupa učenika čiji je broj ispod 15 učenika za predmet- verska nastava, uputila ponovni zahtev za davanje saglasnosti za formiranje grupe za izučavanje izbornog predmeta – verska nastava tj. „Slovačko evangelistička veronauka“, navodeći u obrazloženju da „već nekoliko godina Škola ima dvoje dece koja izražavaju želju za izučavanjem navedenog predmeta i da škola ima potrebu za otvaranjem grupe, a koje nije uspela da realizuje prethodnih godina, zbog Pravilnika o formiranju grupa“.
  • Uvidom u kopiju ugovora o radu, zaključenog sa nastavnicom verske nastave Slovačke evangeličke crkve u Srbiji od 17.1.2022. godine, utvrđeno je da je Škola radno angažovala nastavnicu, radi organizovanja nastave za predmet verska nastava za učenike – pripadnike Slovačke evangeličke crkve u Srbiji, odnosno za dva đaka, mal. decu podnositeljke pritužbe.

 

  1. MOTIVI I RAZLOZI ZA DONOŠENjE MIŠLjENjA

 

  • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, prilikom odlučivanja u ovom predmetu, imao je u vidu navode iz pritužbe, navode iz izjašnjenja, dopune izjašnjenja, dostavljene dokaze, kao i relevantne pravne propise u oblasti zaštite od diskriminacije.

Pravni okvir

  • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je ustanovljen Zakonom o zabrani diskriminacije kao samostalan državni organ, nezavisan u obavljanju poslova utvrđenih zakonom.[1] Odredbama člana 33. Zakona o zabrani diskriminacije propisana je nadležnost Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Jedna od osnovnih nadležnosti Poverenika jeste da prima i razmatra pritužbe zbog diskriminacije, daje mišljenja i preporuke u konkretnim slučajevima diskriminacije i izriče zakonom utvrđene mere. Pored toga, Poverenik je ovlašćen da predlaže postupak mirenja, kao i da pokreće sudske postupke za zaštitu od diskriminacije i podnosi prekršajne prijave zbog akata diskriminacije propisanih antidiskriminacionim propisima. Poverenik je, takođe, ovlašćen da upozorava javnost na najčešće, tipične i teške slučajeve diskriminacije i da organima javne vlasti preporučuje mere za ostvarivanje ravnopravnosti.
  • Ustav Republike Srbije[2] u članu 21. zabranjuje svaku diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političkog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihičkog ili fizičkog invaliditeta. Članom 43. stav 1. Ustava propisano je da se jemči sloboda misli, savesti, uverenja i veroispovesti, pravo da se ostane pri svom uverenju ili veroispovesti ili da se oni promene prema sopstvenom izboru. Stavom 3. ovog člana propisano je da je svako slobodan da ispoljava svoju veru ili ubeđenje veroispovedanja, obavljanjem verskih obreda, pohađanjem verske službe ili nastave, pojedinačno ili u zajednici s drugima, kao i da privatno ili javno iznese svoja verska uverenja, dok je stavom 5. propsano da roditelji i zakonski staraoci imaju pravo da svojoj deci obezbede versko i moralno obrazovanje u skladu sa svojim uverenjima.
  • Ustavna zabrana diskriminacije bliže je razrađena Zakonom o zabrani diskriminacije, koji u članu 4. propisuje da su svi jednaki i uživaju jednak položaj i jednaku pravnu zaštitu, bez obzira na lična svojstva, te da je svako dužan da poštuje načelo jednakosti, odnosno zabranu diskriminacije. Odredbom člana 6. Zakona o zabrani diskriminacije propisano je da neposredna diskriminacija postoji ako se lice ili grupa lica, zbog njegovog odnosno njihovog ličnog svojstva u istoj ili sličnoj situaciji, bilo kojim aktom, radnjom ili propuštanjem, stavljaju ili su stavljeni u nepovoljniji položaj, ili bi mogli biti stavljeni u nepovoljniji položaj, dok je članom 18. stav 1. propisano da diskriminacija postoji ako se postupa protivno načelu slobodnog ispoljavanja vere ili uverenja, odnosno ako se licu ili grupi lica uskraćuje pravo na sticanje, održavanje, izražavanje i promenu vere ili uverenja, kao i pravo da privatno ili javno iznese ili postupi shodno svojim uverenjima. Takođe, odredbama člana 19. ovog Zakona, između ostalog, propisano je da svako ima pravo na predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje i stručno osposobljavanje pod jednakim uslovima, u skladu sa zakonom, kao i da je zabranjeno licu ili grupi lica na osnovu njihovog ličnog svojstva, otežati ili onemogućiti upis u vaspitno-obrazovnu ustanovu, ili isključiti ih iz ovih ustanova, otežati ili uskratiti mogućnost praćenja nastave i učešća u drugim vaspitnim, odnosno obrazovnim aktivnostima, razvrstavati učenike po ličnom svojstvu, zlostavljati ih i na drugi način neopravdano praviti razliku i nejednako postupati prema njima.
  • Odredbama člana 7. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja[3], definisani su opšti principi obrazovanja i vaspitanja, a u kojima je između ostalog navedeno da sistem obrazovanja i vaspitanja mora da obezbedi za svu decu, učenike i odrasle jednakost i dostupnost ostvarivanja prava na obrazovanje i vaspitanje zasnovanom na socijalnoj pravdi i principu jednakih šansi bez diskriminacije. Odredbama člana 60. ovog Zakona definisani su planovi i programi nastave i učenja osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, dok je stavom 3. ovog člana propisano da učenik obavezno bira sa liste izbornih programa versku nastavu ili građansko vaspitanje i drugi strani jezik. Na kraju, članom 79. stav 2. tačka 4. propisano je, između ostalog, da je ustanova (u konkretnom slučaju škola), odnosno da su zaposleni u ustanovi dužni da obezbede ostvarivanje prava deteta i učenika, a naročito pravo na zaštitu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja.
  • Članom 25. stav 1. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju[4], propisano je da se u školi izučavaju obavezni predmeti i izborni programi i aktivnosti propisani planom i programom nastave i učenja, prema školskom programu, u skladu sa Zakonom, dok je odredbama člana 31. ovog Zakona definisana organizacija obrazovno – vaspitnog rada u školi, tako što je propisano da se obrazovno-vaspitni rad organizuje u odeljenju, u grupi i individualno (stav 1.), kao i da se ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada u grupi organizuje za predmete za koje je podela odeljenja na grupe predviđena planom i programom nastave i učenja (stav 9.). Stavom 10. istog člana propisano je da, izuzetno, u grupi može da se organizuje i ostvarivanje nastave izbornih programa i slobodnih nastavnih aktivnosti, ukoliko nije moguće organizovanje obrazovno-vaspitnog rada na nivou odeljenja, dok je stavom 11. pripisano da se grupa iz stava 10. ovog člana po pravilu, formira na nivou razreda i ima najmanje 15, a najviše do 30 učenika, kao i da se obrazovno-vaspitni rad u grupi sa manje od 15 učenika organizuje uz saglasnost ministra. Na kraju, stavom 12. istog člana propisana je mogućnost formiranja grupe i na nivou ciklusa.
  • Članom 1. stav 1. Uredbe o organizovanju i ostvarivanju verske nastave alternativnog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi[5], propisano je da se ovom uredbom uređuje organizovanje i ostvarivanje verske nastave za tradicionalne crkve i verske zajednice i nastave alternativnog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, kao fakultativnih predmeta, dok je stavom 2. ovog člana propisano da u tradicionalne crkve i verske zajednice u Srbiji spadaju: Srpska pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Katolička crkva, Slovačka evangelička crkva a.v, Jevrejska zajednica, Reformatorska hrišćanska crkva i Evangelička hrišćanska crkva a.v. Članom 4. ove Uredbe, propisano je da se verska nastava organizuje i izvodi za tradicionalne crkve i verske zajednice u Republici Srbiji, bez obzira na broj vernika u određenoj sredini.
  • Članom 7. stav 11. Pravilnika o kriterijumima i standardima za finansiranje ustanove koja obavlja delatnost osnovnog obrazovanja i vaspitanja[6], propisano je da se izborni predmet ostvaruje, po pravilu, na nivou celog odeljenja. Ako se formiraju grupe na nivou istog ili različitih odeljenja istog razreda, minimalan broj učenika u grupi je 15, a da se izuzetno, grupa za isti izborni predmet može formirati i na nivou različitih razreda, s tim da je minimalni broj učenika 15. Stavom 12. istog člana, propisano je da je za grupu sa manjim brojem od 15 učenika potrebna saglasnost Ministarstva.
  • Stručnim uputstvom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja br: 611-00-01192/2018-15 od 6.2018. godine o formiranju odeljenja i načinu finansiranja u osnovnim i srednjim školama za školsku 2018/2019. godinu, između ostalog propisano je da „broj učenika za izborni predmet/izborni program i slobodne nastavne aktivnosti ne može biti manji od 15 učenika u jednoj grupi“, kao i da izuzetno, grupa može imati manje od 15 učenika po razredu uz saglasnost ministra“, kao i da se škola uz obrazloženje obraća nadležnoj školskoj upravi Ministarstva za zahtevom do 15. avgusta za narednu školsku godinu.
  • Stručnim uputstvom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja br: 610-00-00625/2019-15 od 28.6.2019. godine o formiranju odeljenja i načinu finansiranja u osnovnim i srednjim školama za školsku 2019/2020. godinu, u delu koji se odnosi na formiranje grupa za obavezne i izborne predmete, propisano je da se odeljenje deli na grupe za predmete za koje je to predviđeno nastavnim planom i programom, odnosno planom i programom nastave i učenja. Dalje, propisano je da, za formiranje grupe za obavezni predmet sa manjim brojem učenika od propisanog, „škola takođe pribavlja saglasnost nadležne školske uprave po istoj proceduri i u istim rokovima, kao kada je reč o formiranju grupa za izborni predmet/ program i slobodnu nastavnu aktivnost, u kojem je propisano da broj učnjenika ne može biti manji od 15 po grupi.
  • Stručnim uputstvom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja br: 610-00-00381/2020-15 od 22.6.2020. godine o formiranju odeljenja i načinu finansiranja u osnovnim i srednjim školama za školsku 2020/2021. godinu, u delu koji se odnosi na formiranje grupa za obavezne predmete i izborne predmete, između ostalog, propisano je da za formiranje grupe za obavezni predmet sa manjim brojem učenika od propisanog, škola pribavlja saglasnost Ministarstva po istoj proceduri i u istim rokovima kao kada je reč o formiranju odeljenja. U vezi sa tim, u delu koji se odnosi na formiranje odeljenja, propisano je da za priznavanje manjeg broja učenika u odeljenju od propisanog, škola može dobiti saglasnost školske uprave, s tim što je propisano da školska uprava najkasnije do 10.8.2020. godine, dostavlja Ministarstvu prosvete, nauke i tehnoploškog razvoja – Sektoru za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje tabelarni pregled odobrenih i odbijenih zahteva škola. Takođe, propisano je da škola, kojoj je odbijen zahtev za formiranje odeljenja, može se u roku od 5 dana od dana prijema odgovora od Školske uprave, ponovo obratiti Ministarstvu prosvete, nauke i tehnoploškog razvoja – Sektoru za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje sa obrazloženim zahtevom za formiranje odeljenja sa brojem učenika manjim od propisanog broja.
  • Stručnim uputstvom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja br: 601-00-00025/2021-15 od 23.6.202 godine o formiranju odeljenja i načinu finansiranja u osnovnim i srednjim školama za školsku 2021/2022. godinu, u delu koji se odnosi na formiranje grupa za obavezne predmete, izborne programe i slobodne nastavne aktivnosti, između ostalog, propisano je da, za priznavanje grupa sa manje od 15 učenika, škola pribavlja saglasnost Školske uprave, odnosno Ministarstva po istoj proceduri i u istim rokovima kao kada je reč o formiranju odeljenja. U vezi sa tim, u odeljku uputstva koji se odnosi na formiranje odeljenja, propisano je, između ostalog, da direktor škole najkasnije do 15.7.2021. godine dostavlja nadležnoj školskoj upravi i savetniku za finansijsko – materijalne poslove, uz korišćenje posebnih obrazaca Ministarstva, predlog za formiranje odeljenja za narednu školsku godinu (sa svim neophodnim podacima propisanim u uputstvu), kao i da za priznavanje manjeg broja učenika u odeljenju od propisanog, škola može dobiti saglasnost školske uprave. Na kraju, propisano je i da škola, kojoj je odbijen zahtev za formiranje odeljenja, može se u roku od 5 dana od dana prijema odgovora od Školske uprave, ponovo obratiti  Ministarstvu prosvete, nauke i tehnoploškog razvoja – Sektoru za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje sa obrazloženim zahtevom za formiranje odeljenja sa brojem učenika manjim od propisanog broja.

Analiza navoda pritužbe, dopune pritužbe, izjašnjenja, dopuna izjašnjenja i dostavljenih dokaza sa aspekta antidiskriminacionih propisa

  • Povodom navoda iz pritužbe da je Škola diskriminisala mal. decu podnositeljke pritužbe po osnovu verskih i političkih ubeđenja, odnosno po osnovu veroispovesti, potrebno je utvrditi da li je škola, preduzelo sve neophodne radnje u svojoj nadležnosti, kako bi se mal. deci podnositeljke pritužbe omogućilo pohađanje predmeta verska nastava. Imajući u vidu da je nakon podnete pritužbe 17.1.2022. godine organizovana verska nastava za mal. decu podnositeljke pritužbe, predmet razmatranja biće period počev od školske 2018/2019. godine (kada je starije dete podnositeljke pritužbe upisano u prvi razred) do 17.1.2022. godine.
  • Pre upuštanja u analizu, neophodno je istaći da je za postupanje u konkretnom predmetu važna primena pravila o teretu dokazivanja iz člana 45. st. 2. Zakona o zabrani diskriminacije. Naime, prema ovom pravilu, podnosilac pritužbe treba da učini verovatnim da je lice protiv koga podnosi pritužbu izvršilo akt diskriminacije zbog nekog njegovog ličnog svojstva, a ukoliko to učini, teret dokazivanja da usled tog akta nije došlo do povrede načela jednakosti, odnosno načela jednakih prava i obaveza, leži na licu protiv koga je pritužba podneta.
  • Iz izvedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja nesporno je da su mal. deca podnositeljke pritužbe đaci OŠ BB. Takođe je nesporno da je starije dete podnositeljke pritužbe upisalo ovu osnovnu školu 2018. godine, a mlađe dete 2020. godine. Pored toga nesporno je da mal. deca nisu pohađala versku nastavu slovačke evangeličke veroispovesti sve do 17.1.2022. godine, kada je škola obezbedila izvođenje nastave za mal. decu podnositeljke pritužbe. Naime, uzimajući u obzir dostavljene dokaze u dopuni izjašnjenja Škole, nesporno je i da je mal. deci podnositeljke pritužbe omogućeno pohađanje verske nastave za slovačku evangeličku veroispovest počev od januara 2022. godine, te da je u vezi sa tim radno angažovana nastavnica za navedeni predmet. Dalje je nesporno da je Škola 11.12.2018. godine uputila dopis Školskoj upravi …, sa zahtevom za davanje saglasnosti za formiranje grupe za pohađanje predmeta verska nastava slovačke evangeličke veroispovesti, sa brojem đaka manjim od 15. Takođe, nesporno je iz navedenog zahteva da je Škola ovaj zahtev podnela na insistriranje jednog od roditelja mal.
  • Dakle imajući u vidu da je nakon podnošenja pritužbe obezbeđeno izvođenje verske nastave za mal. decu podnositeljke pritužbe, potrebno je izvršiti analizu da li je pre januara 2022. godine Škola preduzela sve mere koje su bile u njenoj nadležnosti povodom organizovanja verske nastave za mal. dete podnositeljke pritužbe koje je 2018 godine upisalo prvi razred, kao i za mal. dete koje je 2020 godine upisalo prvi razred ove škole.
  • Kako je iz priloženih dokaza utvrđeno da se Škola 11.12.2018. godine obratila Školskoj upravi … sa zahtevom za davanje saglasnosti za formiranje grupe za pohađanje verske nastave sa brojem đaka manjim od 15, Poverenik može konstatovati da škola nije blagovremeno preduzela navedenu radnju, budući da je prema odredbama tada važećeg Stručnog uputstva Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja br: 611-00-01192/2018-15 od 26.6.2018. godine o formiranju odeljenja i načinu finansiranja u osnovnim i srednjim školama za školsku 2018/2019. godinu, propisano da se ovakvi zahtevi podnose najkasnije do 15. avgusta za narednu školsku godinu. Dodatna činjenica koja ide u prilog navodima iz pritužbe jeste i ta, što se iz obrazloženja podnetog zahteva može zaključiti da Škola zahtev ne bi ni podnela da nije bilo insistiranja jednog od roditelja.
  • Pored toga, bez obzira na činjenicu što je zahtev Škole od 11.12.2018. godine, odbijen od strane Školske uprave …, Poverenik može konstatovati da je, na osnovu sadržaja samog dopisa Školske uprave …, jasno da se odbijanje zahteva odnosilo na školsku 2018/2019. godinu. Škola nije dostavila dokaze da se nakon odbijanja zahteva obraćala Ministarstvu tražeći rešenje za organizovanje verske nastave za dete podnositeljke pritužbe. Dakle, Škola je bila u obavezi da u određenim rokovima, pre početka svake naredne školske godine podnosi zahtev za odobravanje formiranja grupe za pohađanje verske nastave slovačke evangeličke veroispovesti, bez obzira na nastavni plan i program škole i bez obzira da li se grupe za versku nastavu formiraju na nivou razreda, odeljenja ili na nivou ciklusa.
  • Takođe, Poverenik ukazuje da se ne mogu uvažiti navodi Škole iz izjašnjenja da se Škola nije obraćala nadležnoj školskoj upravi za formiranje grupe za pohađanje verske nastave slovačke evangeličke veroispovesti sa brojem đaka manjim od 15, zato što „joj to nije omogućavalo Stručno uputstvo i Pravilnik o formiranju grupa“. Poverenik ukazuje da je članom 25. stav 1. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju[7] propisano da se u školi izučavaju obavezni predmeti i izborni programi i aktivnosti propisani planom i programom nastave i učenja, prema školskom programu, u skladu sa Zakonom, dok je odredbama člana 31. ovog zakona definisana organizacija obrazovno – vaspitnog rada u školi, tako što je propisano da se obrazovno-vaspitni rad organizuje u odeljenju, u grupi i individualno (stav 1.), kao i da se ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada u grupi organizuje za predmete za koje je podela odeljenja na grupe predviđena planom i programom nastave i učenja (stav 9.). Stavom 10. istog člana propisano je da, izuzetno, u grupi može da se organizuje i ostvarivanje nastave izbornih programa i slobodnih nastavnih aktivnosti, ukoliko nije moguće organizovanje obrazovno-vaspitnog rada na nivou odeljenja, dok je stavom 11. pripisano da se grupa iz stava 10. ovog člana po pravilu, formira  na nivou razreda i ima najmanje 15, a najviše do 30 učenika, kao i da se obrazovno-vaspitni rad u grupi sa manje od 15 učenika organizuje uz saglasnost ministra. Na kraju, stavom 12. istog člana propisana je mogućnost formiranja grupe i na nivou ciklusa. Pravilnikom o kriterijumima i standardima za finansiranje ustanove koja obavlja delatnost osnovnog obrazovanja i vaspitanja, kao i Stručnim uputstvima Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja o formiranju grupa (od školske 2018/2019. godine do 2021/2022. godine), propisano je podnošenje zahteva škole nadležnoj školskoj upravi za davanje saglasnosti za formiranje grupe za pohađanje verske nastave kada se radi o manjem broju učenika od 15. U prilog navedenom, neophodno je ukazati i da je Stručnim uputstvima Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja o formiranju grupa, posebno za školske 2020/2021. i 2021/2022. godinu dodatno predviđena i mogućnost ponovnog podnošenja zahteva za davanje saglasnosti Ministarstva za formiranje grupa sa brojem đaka manjim od 15 u roku od 5 radnih dana o dana odbijanja prvobitnog zahteva koji je škola prethodno blagovremeno podnela Školskoj upravi.
  • Poverenik posebno ukazuje da je Uredbom o organizovanju i ostvarivanju verske nastave alternativnog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi[8] propisano da se ovom uredbom uređuje organizovanje i ostvarivanje verske nastave za tradicionalne crkve i verske zajednice i nastave alternativnog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, kao fakultativnih predmeta, dok je stavom 2. ovog člana propisano da u tradicionalne crkve i verske zajednice u Srbiji spadaju: Srpska pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Katolička crkva, Slovačka evangelička crkva a.v, Jevrejska zajednica, Reformatorska hrišćanska crkva i Evangelička hrišćanska crkva a.v. Članom 4. ove Uredbe, propisano je da se verska nastava organizuje i izvodi za tradicionalne crkve i verske zajednice u Republici Srbiji, bez obzira na broj vernika u određenoj sredini. U skladu sa Zakonom škola ima određene obaveze kada je u pitanju omogućavanje pohađanja verske nastave za pripadnike tradicionalnih verskih zajednica, bilo na nivou odeljenja, razreda ili ciklusa.
  • Uzimajući u obzir sve napred navedeno, Poverenik je mišljenja da je Škola, propuštanjem preduzimanja svih radnji i mera iz svoje nadležnosti, u vezi sa omogućavanjem mal. deci podnositeljke pritužbe da pohađaju predmet verska nastava, stavilo mal. decu podnositeljke pritužbe u neopravdano lošiji položaj po osnovu njihove veroispovesti, u odnosu na ostale učenike koji su druge veroispovesti, a kojima je omogućeno pohađanje verske nastave.

 

  • Na kraju, Poverenik koristi priliku da konstatuje da je nakon podnošenja pritužbe Škola preduzela sve neophodne aktivnosti te da je po dobijanju obaveštenja od Školske uprave o mogućnosti davanja saglasnosti za formiranje grupa za manje od 15 đaka povodom pohađanja verske nastave, organizovala versku nastavu 17.1.2022. godine za mal. decu podnositeljke pritužbe. Imajući u vidu navedeno Poverenik je Školi preporučio da ubuduće vodi računa da ne krši propise o zabrani diskriminacije.

 

 

  1. MIŠLjENjE

 

Osnovna škola BB iz …, povredila je odredbe člana 6. Zakona o zabrani diskriminacije, zato što u periodu od početka školske 2018/2019. godine do januara 2022. godine, nije preduzela sve neophodne mere iz svoje nadležnosti, kako bi se deci podnositeljke pritužbe omogućilo pohađanje verske nastave slovačke evangeličke veroispovesti.

 

  1. PREPORUKA

 

Budući da je januara 2022. godine, deci podnositeljke pritužbe omogućeno pohađanje verske nastave u školi, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti preporučuje Osnovnoj školi BB iz … da ubuduće, svojim postupanjem ne krši propise o zabrani diskriminacije.

 

Protiv ovog mišljenja sa preporukom nije dopuštena žalba niti bilo koje drugo pravno sredstvo, jer se njime ne odlučuje o pravima i obavezama pravnih subjekata.

[1] Zakon o zabrani diskriminacije („Sl. glasnik RS”, br. 22/09 i 52/21), član 1. stav 2.

[2] Ustav Republike Srbije („Službeni glasnik RS“, broj 98/06 i 115/21)

[3] „Sl. glasnik RS“, br. 88/17, 27/18 – dr. zakon, 10/19, 27/18 – dr. zakon, 6/20 i 129/21

[4] „Sl. glasnik RS“, br. 55/13, 101/17, 10/19, 27/18 – dr. zakon i 129/21

[5] „Sl. glasnik RS“, br. 46/01

[6] „Sl. glasnik RS“, br. 73/16, 45/18, 106/20 i 115/20

[7] „Sl. glasnik RS“, br. 55/13, 101/17, 10/19, 27/18 – dr. zakon i 129/21

[8] „Sl. glasnik RS“, br. 46/01

 

 

POVERENICA ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI

Brankica Janković


microsoft-word-icon722-21 Mišljenje povodom pritužbe zbog diskriminacije po osnovu verskog ubeđenja u oblasti obrazovanja Download


 

Print Friendly, PDF & Email
back to top