286-21 Pritužba zbog diskriminacije u oblasti postupak pred organima javne vlasti na osnovu ličnog svojstva bračni i porodični status

br. 07-00-278/2021-02 datum: 3.12.2021.

 

 

MIŠLjENjE

 

Mišljenje je doneto u postupku povodom pritužbe A. A. koju je podneo protiv Gradske uprave za imovinu i imovinsko-pravne poslove B. B.., Stambena komisija za dodelu stambene podrške kupovinom stanova u javnoj svojini grada B. B.. zbog diskriminacije na osnovu bračnog i porodičnog statusa. Podnosilac pritužbe je između ostalog naveo da je Stambena komisija raspisala javni poziv za kupovinu  stanova u javnoj svojini Grada B. B. u stambenom objektu i da je u tački 2. javnog poziva navedeno ko može da kupi stan u stambenom objektu, po broju članova domaćinstva, gde je navedeno da domaćinstvo koje broji dva člana može da kupi jedan od sedam ponuđenih stanova u objektu stambene zgrade, zatim navedeni su stanovi koje mogu da kupe domaćinstva sa tri člana, zatim četiri člana i pet članova.  Naveo je da je bez obzira na uslove javnog poziva, predao zahtev, i dobio odgovor od Gradske uprave za imovinu i imovinsko-pravne poslove B. B. , da je zahtev podnet za jednočlano domaćinstvo i da ne ispunjava uslove javnog poziva jer živi sam, te smatra da je diskriminisan na osnovu bračnog i porodičnog statusa. U izjašnjenju na pritužbu između ostalog navedeno je da su javnim pozivom za kupovinu stanova u javnoj svojini grada B. B. u ulici bb, opredeljeni stanovi po broju članova porodičnog domaćinstva, shodno članu 90. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada, da je navedenim članom zakona za jednočlano domaćinstvo propisano da je odgovarajući stan neto korisne stambene površine od 22 m2 do 30 m2. i da u lameli 6, u kojoj se nalaze stanovi koji su bili predmet Javnog poziva, nema stanova navedene površine, te na osnovu te činjenice Javnim pozivom nisu mogli biti opredeljeni stanovi za jednočlano domaćinstvo. Dalje je navedeno da je 2020. godine, bio raspisan Javni poziv za kupovinu stanova u javnoj svojini grada B. B. na adresi bb, i da je tom prilikom bio opredeljen stan za jednočlano domaćinstvo, kao i da je u planu raspisivanje javnog poziv za dodelu stambene podrške kupovinom stanova u javnoj svojini, gde će biti opredeljen takođe stan za jednočlano domaćinstvo. U toku postupka Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je utvrdio da je prema odredbi člana 90. stav 2. tačka 1. odgovarajući stan prema kriterijumu prostornih uslova za jednočlano domaćinstvo garsonjera ili jednosoban stan neto korisne stambene površine od 22 m2 do 30 m2.. Uvidom u Javni poziv br. XXV-020-125/21, utvrđeno je da su stanovi povodom kojih je raspisan javni poziv bili u rasponu od 37 m2 do 59 m2, te da u ponudi nije bilo stanova neto korisne površine do 30 m2. Sagledavajući utvrđene činjenice i relevantne pravne propise, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je dao mišljenje da Gradska uprava za imovinu i imovinsko-pravne poslove b. b., Stambena komisija za dodelu stambene podrške nije povredila odredbe Zakona o zabrani diskriminacije.

 

  1. TOK POSTUPKA

 

  • Povereniku za zaštitu ravnopravnosti pritužbom se obratio A., protiv Gradske uprave za imovinu i imovinsko-pravne poslove B. B., Stambena komisija za dodelu stambene podrške kupovinom stanova u javnoj svojini grada B. B. zbog diskriminacije na osnovu bračnog i porodičnog statusa.

 

  • U pritužbi je, između ostalog, navedeno:

 

  • da je Stambena komisija raspisala javni poziv za kupovinu stanova u javnoj svojini Grada B. B. u stambenom objektu ulici bb;

 

  • da je u tački 2. javnog poziva navedeno ko može da kupi stan u stambenom objektu, po broju članova domaćinstva, gde je navedeno da domaćinstvo koje broji dva člana može da kupi jedan od sedam ponuđenih stanova u objektu stambene zgrade, zatim navedeni su stanovi koje mogu da kupe domaćinstva sa tri člana, zatim četiri člana i pet članova;

 

  • da je pozvao broj telefona koji je naveden u javnom pozivu i dobio odgovor da samac ne može da konkuriše za kupovinu stana već samo domaćinstva sa 2 ili više članova;

 

  • da je bez obira na uslove javnog poziva, predao zahtev, i da je dobio odgovor od Gradske uprave za imovinu i imovinsko-pravne poslove B. B., da je zahtev podnet za jednočlano domaćinstvo i da ne ispunjava uslove javnog poziva;

 

  • da smatra da je diskriminisan, jer kako navodi „ nisam kriv što nemam partnera niti što moji roditelji nisu živi, i što nemam članove domaćinstva a socijalni sam slučaj“;

 

  • smatra da je iz tog razloga diskriminisan na osnovu bračnog i porodičnog statusa.

 

U prilogu pritužbe dostavljena su sledeća dokumenta: 1) Dopis Gradske uprave za imovinsko-pravne poslove grada B. B. br. XXV-36-68/21 od 10. juna 2021. godine. 2) Internet adresa grada B. B. na kojoj je objavljen Javni poziv.

 

1.3. Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je sproveo postupak u cilju utvrđivanja pravno relevantnih činjenica i okolnosti. U skladu sa članom članom 37. st. 1. i 2. Zakona o zabrani diskriminacije[1] Poverenik je dostavio pritužbu na izjašnjenje Gradskoj upravi za imovinu i imovinsko-pravne poslove B. B., Stambenoj komisija za dodelu stambene podrške kupovinom stanova u javnoj svojini Grada B. B.. Gradska uprava za imovinu i imovinsko-pravne poslove, dostavila je izjašnjenje u kojem je između ostalog, navedeno:

 

  • da su javnim pozivom za kupovinu stanova u javnoj svojini grada B. B. u ulici bb, opredeljeni stanovi po broju članova porodičnog domaćinstva, shodno članu 90. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada;

 

  • da je navedenim članom zakona propisan raspon kvadrature odgovarajućeg stana za jednočlano i višečlano domaćinstvo, i da je za jednočlano domaćinstvo propisano da je odgovarajući stan neto korisne stambene površine od 22 m2 do 30 m2;

 

  • da u lameli 6, u kojoj se nalaze stanovi koji su bili predmet Javnog poziva, nema stanova navedene površine, te na osnovu te činjenice Javnim pozivom nisu mogli biti opredeljeni stanovi za jednočlano domaćinstvo;

 

  • da je 2020. godine, bio raspisan Javni poziv za kupovinu stanova u javnoj svojini grada B. B. na drugoj adresi u B. B., i da je tom prilikom bio opredeljen jedan stan za jednočlano domaćinstvo;

 

  • da je u planu raspisivanje javnog poziv za dodelu stambene podrške kupovinom stanova u javnoj svojini, gde će biti opredeljen jedan stan za jednočlano domaćinstvo;

 

  • da se shodno Zakonu o stanovanju i održavanju zgrada, javni pozivi za dodelu propisanih vidova stambene podrške za teritoriju grada B. B. objavljuju u dnevnom listu „Dnevnik“, na sajtu grada B. B. i na sajtu Gradske uprave za imovinu i imovisnko-pravne poslove.

 

  1. ČINjENIČNO STANjE

 

  • Uvidom u dopis Gradske uprave za imovinu i imovinsko-pravne poslove B. B. br. XXV-36-68/21, utvrđeno je da je na sednici održanoj 10. juna 2021. godine, Stambena komisija uvidom u dokumentaciju A. A. ustanovila da je zahtev podnet za jednočlano domaćinstvo, a da su javnim pozivom za kupovinu stanova u javnoj svojini grada B. B. u ulici bb, lamela 6, opredeljeni stanovi za dvočlano, tročlano, četvoročlano i petočlano domaćinstvo. Stambena komisija je konstatovala da zahtev ne ispunjava propisan uslov Javnog poziva u pogledu broja članova zajedničkog domaćinstva u odnosu na opredeljene stanove.

 

  • Uvidom u Javni poziv za kupovinu stanova u javnoj svojini grada B. B. u B. B. u ulici bb, lamela 6, br. XXV-020-125/21 od 12. maja 2021. godine, utvrđeno je da je sedam stanova opredeljeno za dvočlano domaćinstvo, osam stanova za tročlano domaćinstvo, šest stanova za četvoročlano domaćinstvo i četiri stana za petočlano domaćinstvo. Takođe je utvrđeno da su stanovi koji su bili predmet javnog poziva kvadrature u rasponu od 37 m2 do 59 m2.

 

  1. RAZLOZI ZA DONOŠENjE MIŠLjENjA

 

  • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, prilikom odlučivanja u ovom predmetu, imao je u vidu navode iz pritužbe i izjašnjenja, kao i relevantne pravne propise u oblasti zaštite od diskriminacije.

 

Pravni okvir

 

  • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je ustanovljen Zakonom o zabrani diskriminacije[2] kao samostalan državni organ, nezavisan u obavljanju poslova utvrđenih zakonom. Odredbama člana 33. Zakona o zabrani diskriminacije propisana je nadležnost Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Jedna od osnovnih nadležnosti Poverenika jeste da prima i razmatra pritužbe zbog diskriminacije, daje mišljenja i preporuke u konkretnim slučajevima diskriminacije i izriče zakonom utvrđene mere. Pored toga, Poverenik je ovlašćen da predlaže postupak mirenja, kao i da pokreće sudske postupke za zaštitu od diskriminacije i podnosi prekršajne prijave zbog akata diskriminacije propisanih antidiskriminacionim propisima. Poverenik je, takođe, ovlašćen da upozorava javnost na najčešće, tipične i teške slučajeve diskriminacije i da organima javne vlasti preporučuje mere za ostvarivanje ravnopravnosti.

 

3.3. Ustav Republike Srbije[3] zabranjuje svaku diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političnog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti, psihičkog ili fizičkog invaliditeta.

 

3.4.Ustavna zabrana diskriminacije bliže je razrađena Zakonom o zabrani diskriminacije[4] koji diskriminaciju definiše kao svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i na članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven način, a koji se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima, polu, rodu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, polnim karakteristikama, nivoom prihoda, imovnom stanju, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bračnom i porodičnom statusu, osuđivanosti, starosnom dobu, izgledu, članstvu u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim ličnim svojstvima; Članom 27a. stav 1. ovog zakona propisano je da iskriminacija u oblasti stanovanja postoji ako se na osnovnu ličnog svojstva lica ili grupe lica uskraćuje ili otežava pristup programima stambene podrške, odbije ostvarivanje prava iz oblasti stanovanja, za omogućavanje pristupa programima stambene podrške traži ispunjenje uslova koji se ne postavljaju drugim licima ili grupi lica, odnosno ako se u pristupu programima stambene podrške neopravdano omogući prvenstvo drugom licu ili grupi lica. Stavom 2. propisano je Diskriminacija u oblasti stanovanja postoji i kada pravno ili fizičko lice na osnovu stvarnog, odnosno pretpostavljenog ličnog svojstva iz člana 2. stav 1. tačka 1) ovog zakona odbije zaključenje ugovora o zakupu, odnosno korišćenju stambene jedinice.

 

3.5. Član 90. stav 1. Zakon o stanovanju i održavanju zgrada[5] propisuje da odgovarajući stan u smislu ovog zakona je stan koji ispunjava uslove prema kriterijumu prostornih uslova, opremljenosti stana osnovnim instalacijama, konstruktivne sigurnosti i bezbednosti, kao i zaštite od spoljnih klimatskih uticaja i zadovoljenja osnovnih higijenskih uslova stanovanja. Stavom 2. t. 1-6. propisano je da prema kriterijumu prostornih uslova, u smislu stava 1. ovog člana, u zavisnosti od broja članova porodičnog domaćinstva odgovarajući stan je: 1) za jednočlano domaćinstvo – garsonjera ili jednosoban stan, neto korisne stambene površine od 22 m2 do 30 m2; 2) za dvočlano domaćinstvo – jednosoban, jednoiposoban ili dvosoban stan, neto korisne stambene površine od 30 m2 do 48 m2; 3) za tročlano domaćinstvo – jednoiposoban, dvosoban ili dvoiposoban stan, neto korisne stambene površine od 40 m2 do 56 m2; 4) za četvoročlano domaćinstvo – dvosoban, dvoiposoban ili trosoban stan, neto korisne stambene površine od 50 m2 do 64 m2; 5) za petočlano domaćinstvo – dvoiposoban, trosoban ili troiposoban stan, neto korisne stambene površine od 56 m2 do 77 m2; 6) za šestočlano i veće domaćinstvo – trosoban, troiposoban ili četvorosoban stan, neto korisne stambene površine od 64 m2 do 86 m2. Dalje član 104. stav 1. pomenutog zakona propisuje da postupak dodele stambene podrške sprovodi stambena komisija koju formira jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji se stambena podrška dodeljuje. Takođe član 105. stav 1. propisuje da postupak dodele stambene podrške licima koja imaju prebivalište na teritoriji jedinice lokalne samouprave koja sprovodi program stambene podrške pokreće se na osnovu javnog poziva koji se objavljuje u lokalnom javnom glasilu i na zvaničnoj internet stranici jedinice lokalne samouprave.

 

Analiza navoda pritužbe i izjašnjenja sa aspekta antidiskriminacionih propisa

 

3.6. Imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja, zadatak Poverenika za zaštitu ravnopravnosti je da utvrdi da li je Gradska uprava za imovinu i imovinsko-pravne poslove B. B., Stambena komisija za dodelu stambene podrške povredila odredbe Zakona o zabrani diskriminacije i diskriminisala podnosioca pritužbe na osnovu bračnog i porodičnog stanja kao ličnog svojstva.

 

3.7. Na početku Poverenik konstatuje da su u toku postupka analizirani samo oni navodi iz pritužbe i izjašnjenja koji su od značaja za utvrđivanje diskriminacije. Navodi koji se odnose na eventualne propuste u radu ili postupanju za koje su nadležni drugi državni organi, nisu uzeti u razmatranje.

 

3.8. Poverenik za zaštitu ravnopravnosti prvo konstatuje da je uvidom u dopis Gradske uprave za imovinu i imovinsko-pravne poslove B. B. br. XXV-36-68/21 utvrđeno da je na IV. sednici održanoj 10. juna 2021. godine, Stambena komisija uvidom u dokumentaciju A. A. ustanovila da je zahtev podnet za jednočlano domaćinstvo, a da su javnim pozivom za kupovinu stanova u javnoj svojini grada B. B. u ulici bb, lamela 6, opredeljeni stanovi za dvočlano, tročlano, četvoročlano i petočlano domaćinstvo. Stambena komisija je konstatovala da zahtev ne ispunjava propisan uslov Javnog poziva u pogledu broja članova zajedničkog domaćinstva u odnosu na opredeljene stanove. Uvidom u Javni poziv za kupovinu stanova u javnoj svojini grada B. B. u B. B. u ulici bb, lamela 6, br. XXV-020-125/21  od 12. maja 2021. godine, utvrđeno je da je sedam stanova opredeljeno za dvočlano domaćinstvo, osam stanova za tročlano domaćinstvo, šest stanova za četvoročlano domaćinstvo i četiri stana za petočlano domaćinstvo. Takođe je utvrđeno da su stanovi koji su bili predmet javnog poziva kvadrature u rasponu od 37 m2 do 59 m2. Dalje je utvrđeno da prema odredbama člana 90. Zakona o stanovanju i održavanju zgrada propisano da je za jednočlano domaćinstvo odgovarajući stan stambene površine od 22 m2 do 30 m2. Takođe uvidom u prethodni Javni poziv od 23. januara 2020. godine, Stambene komisije grada B. B., utvrđeno je da je bio opredeljen stan za jednočlano domaćinstvo površine 24,52 m2.

 

3.9. Odredbama člana 27a. Zakona o zabrani diskriminacije propisano je da diskriminacija u oblasti stanovanja postoji ako se na osnovnu ličnog svojstva lica ili grupe lica uskraćuje ili otežava pristup programima stambene podrške, odbije ostvarivanje prava iz oblasti stanovanja, za omogućavanje pristupa programima stambene podrške traži ispunjenje uslova koji se ne postavljaju drugim licima ili grupi lica, odnosno ako se u pristupu programima stambene podrške neopravdano omogući prvenstvo drugom licu ili grupi lica.

 

3.10. Imajući u vidu navedeno činjenica je da je Stambena komisija grada B. B. u ranijem periodu raspisivala javne pozive u kojima je vršila dodelu stanova i jednočlanim domaćinstvima s obzirom na kvadraturu stanova. Takođe činjenica je da ovim javnim pozivom nisu dodeljivani stanovi za jednočlana domaćinstva s obzirom na njihovu kvadraturu, odnosno da su svi stanovi bili veći od 37 m2. Nije u nadležnosti Poverenika da ulazi u to da li je Stambena komisija pravilno izvršila bodovanje. Imajući u vidu da Stambena komisija dodeljuje i stanove za jednočlana domaćinstva, ali da u ovom slučaju struktura, odnosno kvadratura stanova prevazilazi zakonom utvrđeni normativ, Poverenik je mišljenja da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede prava iz Zakona o zabrani diskriminacije.

 

  1. MIŠLjENjE

 

Gradska uprave za imovinu i imovinsko-pravne poslove B. B., Stambena komisija za dodelu stambene podrške nije povredila odredbe Zakona o zabrani diskriminacije.

 

Protiv ovog mišljenja nije dopuštena žalba niti drugo pravno sredstvo, jer se njime ne odlučuje o pravima i obavezama pravnih subjekata.

[1] „Službeni glasnik RS“, br. 22/09 i 52/21

[2] Zakon o zabrani diskriminacije, član 1. stav 2.

[3] „Službeni glasnik RS“, broj 98/06

[4] „Službeni glasnik RS“, broj 22/09 i 52/21

[5] „Službeni glasnik RS“, broj 104/16 i 9/20 – dr. zakon

 

POVERENICA ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI

Brankica Janković


microsoft-word-icon286-21 Pritužba zbog diskriminacije u oblasti postupak pred organima javne vlasti na osnovu ličnog svojstva bračni i porodični status Download


Print Friendly, PDF & Email
back to top