717-21 Utvrđena diskriminacija na osnovu pripadnosti nac.manjini u obrazovanju

br. 07-00-00555/2021-02 datum: 22.2.2022.

 

MIŠLjENjE

 

Mišljenje je doneto u postupku povodom više pritužbi AA protiv BB), zbog diskriminacije na osnovu nacionalne pripadnosti. U pritužbama je navedeno da se u OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i gimnaziji „Jezdimir Lović“ nastava u većini odeljenja odvija na jeziku bošnjačke nacionalne manjine, dok je OŠ „12. decembar“ odlukom proglašena za školu od posebnog značaja za obrazovanje bošnjačke zajednice u Republici Srbiji. AA se, nakon obraćanja navedenih škola, obratio BB u kojima su dati predlozi za imenovanje članova/ica školskih odbora u ovim školama. U pritužbama je navedeno i da je BB na sednici održanoj 10. septembra 2021. godine, donela rešenje br. 06-31/2021-12-1 o imenovanju člana/ica školskog odbora Osnovne škole „12. decembar“, OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i u gimnaziji „Jezdimir Lović“, nerazmatrajući predloge Nacionalnog savet bošnjačke nacionalne manjine. Smatraju da je na ovaj način povređen zakon i diskriminisani pripadnici bošnjačke nacionalne manjine. U izjašnjenju BB je navela da je donela Rešenje br. 06-31/2021-12-1 o imenovanju člana školskog odbora Osnovne škole „12. decembar“, OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i u gimnaziji „Jezdimir Lović“, u Sjenici. U izjašnjenju je takođe navedeno da su članovi školskog odbora ispred lokalne samouprave u navedenim školama imenovani na predlog BB , kao jednog od ovlašćenih predlagača dnevnog reda BB , u skladu sa članom 106. Poslovnika BB („Opštinski službeni glasnik“ br. 7/19,10/21,15/21). U toku postupka utvrđeno je da je podnositelj pritužbe podneo BB predloge lica za imenovanje članova/ica školskih odbora u navedenim školama, da je tim povodom BB donela rešenje kojim je imenovala lica različita od lica koje je Nacionalni savet predložio, a da rešenje kojim se vrši imenovanje ne sadrži nikakvo obrazloženje. Imajući u vidu ovako utvrđeno činjenično stanje Poverenik je pristupio analizi relevantnih propisa. Polazeći od odredaba Ustava i zakona kao i sadržine prava nacionalnih manjina da učestvuju u odlučivanju u oblasti obrazovanja, BB je bila u obavezi da uzme u razmatranje predloge za imenovanje lica u školske odbore u OŠ „12. decembar“,  OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i gimnaziji „Jezdimir Lović“ i da o njima odlučuje, odnosno obrazloži zbog čega te predloge prihvata ili ne prihvata. Zbog svega navedenog, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti dao je mišljenje da je propuštanjem da uzme u razmatranje predloge AA za imenovanje članova/ica školskih odbora u školama OŠ „12. decembar“, OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i gimnaziji „Jezdimir Lović“, BB povredilo odredbe čl. 6. i 24. Zakona o zabrani diskriminacije, pa je BB preporučeno da otkloni posledice diskriminatornog postupanja na način što će prilikom imenovanja članova/ica školskih odbora u školama OŠ „12. decembar“, OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i gimnaziji „Jezdimir Lović“ razmatrati predloge BB i doneti rešenje sa obrazloženjem, kao i da ubuduće vodi računa da se pridržava propisa o zabrani diskriminacije.

 

  1. TOK POSTUPKA
    • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti primio je više pritužbi AA u vezi sa izborom članova/ica školskih odbora u školama u kojima se u većini odeljenja nastava sprovodi na jeziku nacionalne manjine, kao i školama za koje je utvrđeno da su od posebnog značaja za tu nacionalnu manjinu.

U pritužbama AA je između ostalog navedeno:

  • da je BB ( u daljem tekstu:BB ) na sednici održanoj 10. septembra 2021. godine, donela nezakonito rešenje br. 06-31/2021-12-1 o imenovanju člana školskog odbora Osnovne škole „12. decembar“ u Sjenici;

 

  • da prilikom donošenja navedenog rešenja nije ispoštovana zakonska procedura, čime je prekršen član 116. stav 8. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, a kojim je propisano da „nacionalni savet predlaže članove upravnog odnosno školskog odbora- predstavnike jedinice lokalne samouprave u ustanovi u kojoj se u većini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku te nacionalne manjine ili za koju je u skladu sa članom 10. tačka 7a i članom 17a ovog zakona, utvrđeno da je od posebnog značaja za obrazovanje nacionalne manjine;

 

  • da je AA Odlukom br.220-09/2013 od 23. marta 2013. godine proglasilo OŠ „12. decembar“ u Sjenici za obrazovno vaspitnu ustanovu od posebnog značaja za obrazovanje Bošnjaka, a koja je objavljena u Službenom glasniku;

 

  • da je OŠ „12 decembar“ u Sjenici uputila Zahtev za razrešenje člana školskog odbora br. 01-447/2021 od 18. juna 2021. godine i Zahtev za imenovanje jednog člana školskog obora ispred reda lokalne samouprave br. 01-449/21 od 19. juna 2021. godine BB kojom se obaveštava o podnetoj ostavci jednog člana Školskog odbora. Pored toga u zahtevu se BB obaveštava da je škola proglašena za ustanovu od posebnog značaja od strane Bošnjačkog nacionalnog vijeća jer se obrazovno vaspitni rad izvodi na bosanskom jeziku u većini odeljenja;

 

  • da je AA uputilo BB predlog za imenovanje člana organa upravljanja u OŠ „12. decembar“ Sjenica iz reda predstavnika lokalne samouprave dopisom br. 691-09/20251 od 29. juna 2021. godine;

 

  • AA je na sednici održanoj dana 10. septembra 2021. godine samoinicijativno imenovala člana Školskog odbora iz reda predstavnika jedinice lokalne samouprave u OŠ „12. decembar„ bez uvažavanja predloga ovlašćenog predlagača, odnosno AA nacionalne manjine i bez obrazloženja za neimenovanje predloženog člana;

 

  • da je na navedeni način BB prekršila odredbe Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja kojom je propisano da jedinica lokalne samouprave prilikom imenovanja članova organa upravljanja odlučuje rešenjem o predlogu ovlašćenog predlagača;

 

  • da je na navedeni način izvršena i očigledna diskriminacija u postupku imenovanja člana školskog odbora OŠ „12. decembar“ u Sjenici iz reda predstavnika lokalne samouprave;

 

  • da je BB na sednici održanoj 10. septembra 2021. godine, donela nezakonito Rešenje o imenovanju članova školskog odbora osnovne škole „Jovan Jovanović Zmaj“ u Raždaginji br. 06-31/2021-06;

 

  • da prilikom donošenja rešenja nije ispoštovana zakonska procedura, čime je prekršen član 116. stav 8. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, a kojim je propisano da „nacionalni savet predlaže članove upravnog odnosno školskog odbora- predstavnike jedinice lokalne samouprave u ustanovi u kojoj se u većini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku te nacionalne manjine ili za koju je u skladu sa članom 10. tačka 7a i članom 17a ovog zakona, utvrđeno da je od posebnog značaja za obrazovanje nacionalne manjine;

 

  • da kako se u OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ u Raždaginji obrazovno-vaspitni rad odvija na jeziku nacionalne manjine, odnosno na bosanskom jeziku u većini odeljenja, AA je u skladu sa Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina ovlašćeno da predlaže članove školskog odbora- predstavnike jedinice lokalne samouprave;

 

  • da je AA predlog člana organa upravljanja u OŠ „ Jovan Jovanović Zmaj“ Raždaginja iz reda predstavnika lokalne samouprave dopisom br. 454-09/2021 od 12. aprila 2021. godine;

 

  • da je BB na sednici održanoj dana 10. septembra 2021. godine samoinicijativno imenovala članove Školskog odbora iz reda predstavnika lokalne samouprave u OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ u Raždaginji, bez uvažavanja predloga ovlašćenog predlagača, odnosno AA i bez obrazloženja za neimenovanje predloženih članova;

 

  • da je na navedeni način BB prekršila odredbe Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja kojom je propisano da jedinica lokalne samouprave prilikom imenovanja članova organa upravljanja odlučuje rešenjem o predlogu ovlašćenog predlagača;

 

  • da je na navedeni način izvršena i očigledna diskriminacija u postupku imenovanja člana školskog odbora OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ u Raždaginji iz reda predstavnika lokalne samouprave;

 

  • da je BB na sednici održanoj 10. septembra 2021. godine, donela nezakonito Rešenje o imenovanju članova školskog odbora osnovne škole „Jezdimir Lović“ u Sjenici br.06-31/2021-10;

 

  • da prilikom donošenja rešenja nije ispoštovana zakonska procedura, čime je prekršen član 116. stav 8. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, a kojim je propisano da „nacionalni savet predlaže članove upravnog odnosno školskog odbora- predstavnike jedinice lokalne samouprave u ustanovi u kojoj se u većini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku te nacionalne manjine ili za koju je u skladu sa članom 10. tačka 7a i članom 17a ovog zakona, utvrđeno da je od posebnog značaja za obrazovanje nacionalne manjine;

 

  • da je mandat organu upravljanja u gimnaziji „Jezdimir Lović“ u Sjenici istekao 20. decembra 2020. godine, pa je škola u skladu sa zakonskim obavezama, 19. oktobra 2020. godine poslala dopis br. 82-02/20 BB sa spiskom predloženih članova/ica za školski odbora iz reda zaposlenih i reda roditelja;

 

  • da je gimnazija „ Jezdimir Lović“ Sjenica uputila dopis br. 17-02/21 9. marta 2021. godine BB kojim obaveštava vijeće o prestanku mandata članovima školskog odbora i da se nastava sprovodi na bosanskom jeziku u većini odeljenja.

 

  • da je AA uputilo BB predloge za tri člana školskog odbora gimnazije „Jezdimir Lović dopisom br. 331-09/2021 od 11. marta 2021. godine;

 

  • da je tek nakon godinu dana od prvog dopisa škole o prestanku mandata članovima Školskog odbora i nakon četiri održane sednice, BB imenovala članove školskog odbora iz reda predstavnika lokalne samouprave u gimnaziji „Jezdimir Lović“ u Sjenici, bez uvažavanja predloga ovlašćenog predlagača, tj. AA i bez obrazloženja za neimenovanje predloženih članova, čime je prekršila Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja kojim je propisano da skupština jedinice lokalne samouprave prilikom imenovanja članova organa upravljanja odlučuje rešenjem o predlogu ovlašćenog predlagača;

 

  • da je na navedeni način izvršena i očigledna diskriminacija u postupku imenovanja članova školskog odbora gimnazije „Jezdimir Lović“ u Sjenici iz reda predstavnika lokalne samouprave.

 

  • U prilogu pritužbi dostavljeni su sledeći dokazi: Zahtev za razrešenje člana školskog odbora  01-447/2021 od 18. juna 2021. godine; Zahtev za imenovanje jednog člana školskog odbora  ispred reda lokalne samouprave br.01-449/21 od 19. juna 2021. godine; Odluka AA br. 220-09/2013 od 2013. godine; Dopis AA br. 220-09/2021 od 29. juna 2021. godine; Rešenje o imenovanju člana školskog odbora  OŠ „12. decembar“ u Sjenici br. 06-31/2021-12-1 od 10. septembra 2021. godine; Dopis AA upućen BB br. 454-09/2021 od 12. aprila 2021. godine; Rešenje o imenovanju članova školskog odbora osnovne škole „Jovan Jovanović Zmaj“ u Raždaginji br.06-31/2021-06; dopis OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ u Raždaginji upućen BB br.875-17/21 od 4. oktobra 2021. godine;  Dopis gimnazije „Jezdimir Lović“  u Sjenici upućen BB br. 82-02/20 od 19. oktobra 2020. godine; Dopis gimnazije „ Jezdimir Lović“ u Sjenici upućen BB br. 17-02/21 od 9. marta 2021. godine; Dopis AA br. 331-09/2021 od 11. marta 2021. godine; Rešenje o imenovanju članova školskog odbora  gimnazije „Jezdimir Lović“  u Sjenici br. 06-31/2021-10 od 10. septembra 2021. godine.

 

  • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti sproveo je postupak u cilju utvrđivanja pravno relevantnih činjenica i okolnosti, u skladu sa članom stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije[1], pa je u toku postupka tražio izjašnjenje od BB . BB se, tek nakon ponovljenog zahteva za izjašnjenje br. 07-00-00555/2021-02 od 2. decembra 2021. godine, koji je prema podacima iz povratnice BB primila dana 9. decembra, izjasnila dopisima na navode iz pritužbi, a koje je Poverenik primio 18. januara 2022. godine. U izjašnjenjima navedeno je sledeće:

 

  • da se BB u svom radu uvek pridržava važećih zakonskih propisa, zastupajući i štiteći interese svih građana opštine Sjenica;

 

  • da je BB na sednici održanoj dana 10. septembra 2021. godine donela rešenje 06-31/2021-10 o imenovanje članova školskog odbora gimnazije „Jezdimir Lović“ u Sjenici, OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ u Raždaginji i u OŠ „ 12. decembar“ u Sjenici;

 

  • da su članovi školskog odbora ispred lokalne samouprave u navedenim školama imenovani na predlog opštinskog veća opštine Sjenica, kao jednog od ovlašćenih predlagača dnevnog reda BB, u skladu sa članom 106. Poslovnika BB („Opštinski službeni glasnik“ br. 7/19,10/21,15/21);

 

  • da u svom radu BB izborom članova školskog odbora u navedenoj školi ni na koji način nije ugrozila prava na obrazovanje nacionalnih manjina, ali ni ostalih koji pohađaju ovu školu ili rade u istoj;

 

  • da je cilj da obrazovanje bude dostupno svima, pod istim uslovima, poštujući sve različitosti da svi u toku školovanja i u komunikaciji koriste svoj jezik, da slobodno izražavaju svoje uverenje, a da pri tom ne ugrožavaju ostale koji takođe imaju ta prava, zbog čega BB ne bi radila u suprotnosti sa ciljevima za koje se zalaže.

 

  1. ČINjENIČNO STANjE

 

  • Uvidom u Zahtev za razrešenje člana školskog odbora OŠ „12. decembar“ br.01-447/2021 od 18. juna 2021. godine utvrđeno je da ova osnovna škola podnela zahtev za razrešenje člana školskog odbora VV iz Sijenice, na njegov lični zahtev. Takođe je utvrđeno da je zahtev upućen BB.

 

  • Uvidom u Zahtev za imenovanje jednog člana školskog odbora ispred reda lokalne samouprave OŠ „12. decembar“  u Sjenici br-01-449/21 od 19. juna 2021. godine utvrđeno je da je ovaj zahtev upućen BB. Takođe je utvrđeno da je rešenjem BB br.06-3/2020-13 od 3. marta 2020. godine, ispred reda lokalne samouprave za rad u školskom odboru navedene osnovne škole imenovan VV, koji je podneo ostavku na mesto člana odbora. U obrazloženju rešenja između ostalog navedeno je da je članom 12. stav 1. tačka 2. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina propisano da se ustanova predškolskog obrazovanja, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja čiji osnivač Republika, autonomna pokrajina  ili jedinica lokalne samouprave, u kojima se obrazovno vaspitni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine kao poseban nastavni predmet, nacionalni savet predlaže članove upravnog, odnosno školskog odbora- predstavnike jedinice lokalne samouprave u ustanovi u kojoj se u većini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine ili za koju je u skladu sa članom 10. tač. 7a. i člana 11a. ovog zakona utvrđeno da je od posebnog značaja za obrazovanje nacionalne manjine.

 

  • Uvidom u dopis Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine koji je upućen BB br. 691-09/2021 od 29. juna 2021. godine utvrđeno je da je ono dostavilo predlog za imenovanje GG za člana u organu upravljanja u OŠ „12. decembar“ u Sijenice iz reda lokalne samouprave.

 

  • Uvidom u Rešenje BB br. 06-31/2021-12-1 od 10. septembra 2021. godine o imenovanju člana školskog odbora OŠ „12. decembar“ u Sjenici utvrđeno je da se za člana školskog odbora ispred reda lokalne samouprave imenuje DD .

 

  • Uvidom u dopis Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine br. 454-09/2021 od 12. aprila 2021. godine utvrđeno je da su navedenim dopisom predložena tri lica za imenovanje u organ upravljanja OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ u Raždaginji iz reda predstavnika lokalne samouprave i to ĐĐ , EE i ŽŽ. U dopisu je takođe navedeno da je Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina u članu 12. stav 1. tačka 2. i Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja u članu 116. stav 8. propisano da u ustanovama u kojima se u većini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine, nacionalni savet nacionalne manjine, odnosno AA u konkretnom slučaju, predlaže članove, predstavnike, upravnog, odnosno školskog odbora iz reda jedinice lokalne samouprave.

 

  • Uvidom u Rešenje o imenovanju članova školskog odbora osnovne škole „Jovan Jovanović Zmaj“ koje je donela BB br: 06-31/2021-06 od 10. septembra 2021. godine utvrđeno je da se rešenjem imenuju članovi školskog odbora OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ u Raždaginji i to II, JJ, KK ispred reda lokalne samouprave.

 

  • Uvidom u dopis OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ u Raždaginji koji je upućen AA u Republici Srbiji utvrđeno je da se škola već obraćala AA sa zahtevom da predloži tri člana/ice za sastav školskog odbora a imajući u vidu da se nastava u ovoj školi u potpunosti odvija na bosanskom jeziku. Takođe je utvrđeno da je AA uputilo svoj predlog za članove/ice školskog obora dana 12. aprila 2021. godine, a da je dokumentacija BB dostavljena aprila 2021. godine. Nadalje je utvrđeno da je dana 10. septembra 2021. godine na sednici BB imenovan organ upravljanja u školi ali u čijem sastavu se ne nalaze članovi koje je AA predložilo.

 

  • Uvidom u dopis koji je gimnazija „Jezdimir Lović“ u Sjenici uputila BB od 19. oktobra 2020. godine utvrđeno je da se dopisom predlažu članovi/ice školskog odbora iz reda zaposlenih i iz reda roditelja.

 

  • Uvidom u dopis gimnazije „Jezdimir Lović“ u Sjenici koji je upućen Nacionalnom svetu bošnjačke nacionalne manjine utvrđeno je da se dopisom ovo veće obaveštava da se u gimnaziji u devet odeljenja nastava odvija na srpskom jeziku, zbog čega dopisom traže da AA u što kraćem roku dâ svoj predlog za imenovanje članova/ica školskog odbora, a imajući u vidu odredbe Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.

 

  • Uvidom u dopis Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine br.331 -09/2021 od 12. marta 2021. godine utvrđeno je da su navedenim dopisom predložena tri lica za imenovanje u organ upravljanja u gimanziji „Jezdimir Lović“ iz reda predstavnika lokalne samouprave i to:LL, LjLj i MM. U dopisu je takođe navedeno da je Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina u članu 12. stav 1. tačka 2. i Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja u članu 116. stav 8. propisuju da se ustanova u kojima se u većini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine, nacionalni savet nacionalne manjine, odnosno AA u konkretnom slučaju, predlaže članove, predstavnike, upravnog, odnosno školskog odbora iz reda jedinice lokalne samouprave.
  • Uvidom u Rešenje o imenovanju članova školskog odbora gimnazije „Jezdimir Lović“ koje je donela BB br 06-31/2021-06 od 10. septembra 2021. godine utvrđeno je da se rešenjem imenuju članovi školskog odbora gimnazije „Jezdimir Lović“ u Sjenici i to ispred reda lokalne samouprave:NN, NjNj i OO. U obrazloženju rešenja navedeno je da je članom 115. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja predviđeno da je organ upravljanja u školi školski obor, a da je članom 116. istog zakona propisano da se organ upravljanja čine po tri predstavnika iz reda zaposlenih, roditelja i tri predstavnika na predlog jedinice lokalne samouprave. Takođe je utvrđeno da je na predlog jedinice lokalne samouprave bio da se izaberu lica iz dispozitiva rešenja.

 

  • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je, povodom pritužbi AA, zatražio da Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog kao i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, a polazeći od člana 17. Zakona o ministarstvima, a u vezi sa članom 80. Zakona o državnoj upravi, dostavi mišljenje povodom primene člana 116. stav 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja u vezi sa članom 12. stav 1. tač. 2 Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina. Dopisom je posebno zatraženo da navedena ministarstva daju mišljenje da li predlog za imenovanje članova školskog odbora, u onim obrazovnim ustanovama u kojima se u većini odeljenja nastava odvija na jeziku nacionalne manjine ili koje su proglašene za ustanove od posebnog značaja za obrazovanje nacionalne manjine, daje nacionalni savet nacionalne manjine ili jedinica lokalne samouprave, i kakav je postupak odlučivanja povodom dobijenog predloga, tj. da li je jedinica lokalne samouprave dužna da dobijene predloge uvrsti u dnevni red sednice skupštine jedinice lokalne samouprave, kao i da u slučaju neimenovanja predloženih članova dâ obrazloženje za neimenovanje predloženih lica od strane nacionalnog saveta nacionalne manjine. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja dostavilo je mišljenje povodom primene člana 116. stav 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja u vezi sa članom 12. stav 1. tač. 2 Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, dana 28. januara 2022. godine. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog dostavilo je Mišljenje br. 07-00-00004/2022-01 povodom primene člana 116. stav 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja u vezi sa članom 12. stav 1. tač. 2 Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, dana 8. februara 2022. godine.

 

  • Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja dostavilo je mišljenje povodom primene člana 116. stav 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja u vezi sa članom 12. stav 1. tač. 2 Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, dana 28. januara 2022. godine. U mišljenju je navedeno da su članom 116. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisani uslovi za imenovanje organa upravljanja. Naime, u skladu sa članom 116. stav 4. navedenog Zakona, članove organa upravljanja  ustanove  imenuje i razrešava skupština jedinice lokalne samouprave, a predsednika biraju članovi većinom glasova od ukupnog broja članova organa upravljanja. Pojašnjeno je da kada je u pitanju zaštita nacionalnih manjina u ustanovama obrazovanja i vaspitanja, odredbama člana 116. st. 7. i 8.  propisano je da se u ustanovi u kojoj se obrazovno vaspitni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine, članovi organa upravljanja-predstavnici jedinice lokalne samouprave imenuju se uz pribavljeno mišljenje odgovarajućeg saveta nacionalne manjine, a da ukoliko nacionalni savet nacionalne manjine ne dostavi mišljenje u roku od 30 dana od dana prijema zahteva, smatra se da je mišljenje dato, dok se u ustanovi u kojoj se u svim ili u većini odeljenja obrazovno-vaspitini rad izvodi na jeziku nacionalne manjine, nacionalni savet nacionalne manjine predlaže tri predstavnika jedinice lokalne samouprave u organ upravljanja. Nadalje je navedeno da su u odredbama stava 9. istog člana propisani slučajevi u kojima za organ upravljanja ne može da bude predloženo ni imenovano lice 1) koje je pravnosnažnom presudom osuđeno za krivično delo za koje je izrečena bezuslovna kazna zatvora u trajanju od najmanje 3 meseca ili koje je pravnosnažno osuđeno za krivična dela: nasilje u porodici, oduzimanje maloletnog lica i zlostavljanje maloletnog lica ili rodoskrvnuće; za krivična dela primanje ili davanje mita; za krivično delo iz grupe krivičnih dela protiv polnih sloboda, protiv pravnog saobraćaja i protiv čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, bez obzira na izrečenu krivičnu sankciju, ni lice za koje je, u skladu sa zakonom, utvrđeno diskriminatorno postupanje 2) koje bi moglo da zastupa interese više struktura (roditelja, odnosno zakonskih zastupnika, zaposlenih u ustanovi, predstavnika jedinice lokalne samouprave), osim članova sindikata; 3) čiji su poslovi, dužnost ili funkcija nespojivi sa obavljanjem poslova u organu upravljanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprečavanje sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija; 4) koje je već imenovano za člana organa upravljanja druge ustanove; 5) koje je izabrano za direktora druge ustanove; 6) koje obavlja poslove sekretara ili pomoćnika direktora te ustanove; 7) u drugim slučajevima, utvrđenim zakonom. U mišljenju je takođe navedeno da imajući u vidu nadležnost jedinice lokalne samouprave u postupku koji sprovodi radi imenovanja organa upravljanja, kao i zakonom propisane slučajeve u kojima određeno lice ne može biti imenovano ni predloženo za člana organa upravljanja, članom 116. stav 10. i 11. propisana su i odgovarajuća ovlašćenja za skupštinu jedinice lokalne samouprave, i to da ako ovlašćeni predlagač ne sprovede postupak u skladu sa ovim zakonom ili predloži kandidata suprotno odredbama ovog zakona, skupština jedinice lokalne samouprave određuje rok za usklađivanje sa ovim zakonom; i ako ovlašćeni predlagač ni u datom roku ne postupi u skladu sa ovim zakonom, skupština jedinice lokalne samouprave imenovaće članove organa upravljanja bez predloga ovlašćenog predlagača. Odredbama člana 116. st. 13. i 15. izričito je propisano da skupština jedinice lokalne samouprave donosi rešenje o imenovanju organa upravljanja koje je konačno u upravnom postupku. Imajući u vidu navedene članove Zakona, Ministarstvo je mišljenja da u ustanovi u kojoj se u svim ili u većini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine, nacionalni savet nacionalne manjine predlaže tri predstavnika jedinice lokalne samouprave u organ upravljanja, ali da ukoliko jedinica lokalne samouprave, kao nadležni organ u toku sprovođenja postupka imenovanja organa upravljanja utvrdi da ovlašćeni predlagač (nacionalni savet nacionalne manjine) nije sproveo postupak u skladu sa ovim zakonom, odnosno da je predloženi kandidat suprotno odredbama člana 119. stav 9. određuje rok za usklađivanje sa ovim zakonom, saglasno ovlašćenju iz člana 116. stav 10. Zakona, i ako ovlašćeni predlagač ni u datom roku ne postupi u skladu sa ovim zakonom, da je skupština jedinice lokalne samouprave ovlašćena da imenuje članove organa upravljanja bez predloga ovlašćenog predlagača, saglasno ovlašćenju iz člana 116. stav 11. Zakona. Nadalje, s obzirom da je odredbama član 116. stav 13. i 15. Zakona propisano da skupština jedinice lokalne samouprave donosi rešenje o imenovanju organa upravljanja i da je rešenje o imenovanju, odnosno razrešenju organa upravljanja konačno u upravnom postupku, Ministarstvo je mišljenja da je potrebno da rešenje sadrži obrazloženje (pravni osnov, razlozi da donošenje rešenja, relevantne činjenice) posebno ukoliko je jedinica lokalne samouprave imenovala članove organa upravljanja bez predloga ovlašćenog predlagača, na osnovu člana 116. stav 11. zakona, kao i da sadrži pouku o pravnom leku. Takođe, ukoliko je predlog nacionalnog saveta nacionalne manjine, kao ovlašćenog predlagača u određenim situacijama, za člana organa upravljanja-predstavnika jedinice lokalne samouprave, sproveden, sačinjen u skladu sa zakonom, mišljenje Ministarstva je da je skupština jedinice lokalne samouprave dužna da usvoji njihov predlog, shodno rešenju koje je izričito propisano u članu 116. stav 12. Zakona, za predlog ovlašćenih predlagača za člana organa upravljanja iz reda zaposlenih u ustanovi i roditelja. Kada je u pitanju postupak odlučivanja ukazano je na činjenicu da pojedina, konkretna pitanja u vezi sa načinom rada i odlučivanja skupštine jedinice lokalne samouprave u postupku imenovanja organa upravljanja nisu precizno uređena Zakonom te da se na njih primenjuju opšti akti jedinice lokalne samouprave.

 

  • Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog dostavilo je mišljenje br. 07-00004/2022-01 od 31.1.2022. godine u vezi sa primenom odredbe člana 12. stav 1. tačka 2. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina u vezi sa članom 116. stav 2. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, u kome je navedeno da iz odredbe člana 12. stav 1. tačka 2. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina proizlazi da je nacionalni savet ovlašćeni predlagač, odnosno da predlaže članove organa upravljanja- predstavnike jedinice lokalne samouprave u ustanovama obrazovanja u kojoj se u većini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine ili za koju je utvrđeno da predstavlja ustanovu koja je od posebnog značaja za obrazovanje pripadnika/ca nacionalne manjine. U mišljenju je takođe navedeno da pravo predlaganja članova upravnog i školskog odbora podrazumeva da bez predloga nacionalnog saveta jedinica lokalne samouprave ne bi mogla da izabere članove odbora, dok je sa druge strane nacionalni savet vezan odredbama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja kojim je propisano koja lica ne mogu biti izabrana u organe upravljanja u obrazovnim ustanovama. Nadalje je pojašnjeno da s obzirom da postupak imenovanja organa upravljanja u obrazovnim ustanovama reguliše Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, neophodno je pribaviti i mišljenje Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

 

 

  1. MOTIVI I RAZLOZI ZA DONOŠENjE MIŠLjENjA

 

  • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, prilikom odlučivanja u ovom predmetu, imao je u vidu navode iz pritužbe, dostavljene priloge, kao i antidiskriminacione propise.

 

Pravni okvir

  • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je ustanovljen Zakonom o zabrani diskriminacije[2] kao samostalan državni organ, nezavisan u obavljanju poslova utvrđenih zakonom. Odredbama člana 33. Zakona o zabrani diskriminacije propisana je nadležnost Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Jedna od osnovnih nadležnosti Poverenika jeste da prima i razmatra pritužbe zbog diskriminacije, daje mišljenja i preporuke u konkretnim slučajevima diskriminacije i izriče zakonom utvrđene mere. Pored toga, Poverenik je ovlašćen da predlaže postupak mirenja, kao i da pokreće sudske postupke za zaštitu od diskriminacije i podnosi prekršajne prijave zbog akata diskriminacije propisanih antidiskriminacionim propisima. Poverenik je, takođe, ovlašćen da upozorava javnost na najčešće, tipične i teške slučajeve diskriminacije i da organima javne vlasti preporučuje mere za ostvarivanje ravnopravnosti.
  • Ustav Republike Srbije[3] zabranjuje svaku diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političnog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti, psihičkog ili fizičkog invaliditeta. Odredbama člana 75. stav 2 Ustava propisano je da putem kolektivnih prava pripadnici nacionalnih manjina, neposredno ili preko svojih predstavnika, učestvuju u odlučivanju ili sami odlučuju o pojedinim pitanjima vezanim za svoju kulturu, obrazovanje, obaveštavanje i službenu upotrebu jezika i pisma, u skladu sa zakonom. Zabrana diskriminacije nacionalnih manjina zagarantovana je odredbama člana 76. Ustava.
  • Ustavna zabrana diskriminacije bliže je razrađena Zakonom o zabrani diskriminacije, tako što je diskriminacija definisana kao svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven način, a koji se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima, polu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, imovnom stanju, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bračnom i porodičnom statusu, osuđivanosti, starosnom dobu, izgledu i članstvu u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim ličnim svojstvima.[4] Odredbom člana 24. Zakona o zabrani diskriminacije zabranjena je diskriminacija nacionalnih manjina i njihovih pripadnika na osnovu nacionalne pripadnosti, etničkog porekla, verskih uverenja i jezika.
  • Odredbom člana 115. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja[5] propisano je ko čini organ upravljanja u javnoj ustanovi. Odredbama stava 2. ovog člana propisano je da je organ upravljanja u školi školski odbor. Odredbama člana 116. stav 1. propisano je da organ upravljanja ima devet članova uključujući i predsednika,  dok je stavom dva istog člana propisano da organ upravljanja čine po tri predstavnika iz reda zaposlenih u ustanovi, roditelja, odnosno drugih zakonskih zastupnika i tri predstavnika na predlog jedinice lokalne samouprave. Istim članom u stavu 5. propisano je da članove organa upravljanja ustanove imenuje i razrešava skupština jedinice lokalne samouprave, a predsednika biraju članovi većinom glasova od ukupnog broja članova organa upravljanja. Stavom 8. istog člana propisano je da u ustanovi u kojoj se u svim ili većini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine, nacionalni savet nacionalne manjine predlaže tri predstavnika jedinice lokalne samouprave u organ upravljanja. Stavom 13. istog člana propisano je da skupština jedinice lokalne samouprave donosi rešenje o imenovanju organa upravljanja, dok je stavom 15. propisano da rešenje o imenovanju, odnosno razrešenju organa upravljanja konačno je u upravnom postupku.
  • Odredbom člana 11a. stav 1. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina[6] propisano je da je ustanova od posebnog značaja za obrazovanje nacionalne manjine je ustanova obrazovanja i vaspitanja čiji je osnivač Republika, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili nacionalni savet, u kojoj se tradicionalno ili u značajnoj meri ostvaruje Ustavom zagarantovano pravo pripadnika nacionalnih manjina na obrazovanje i vaspitanje na svom jeziku, dok je stavom 2. istog člana propisano da u ustanovi iz stava 1. ovog člana nacionalni savet učestvuje u upravljanju u skladu sa zakonom. Nadalje je istim zakonom u članu 12. stav 1. tačka 2. propisano da u ustanovama predškolskog vaspitanja i obrazovanja, i osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja čiji je osnivač Republika, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, u kojima se obrazovno-vaspitni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine, ili u kojima se izučava govor, jezik ili kultura nacionalne manjine kao poseban nastavni predmet, nacionalni savet predlaže članove upravnog, odnosno školskog odbora – predstavnike jedinice lokalne samouprave u ustanovi u kojoj se u većini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine ili za koju je, u skladu sa članom 10. tačka 7a) i članom 11a ovog zakona, utvrđeno da je od posebnog značaja za obrazovanje nacionalne manjine.
  • Odredbama člana 3. Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina[7] zabranjen je svaki oblik diskriminacije, na nacionalnoj, etničkoj, rasnoj, jezičkoj, verskoj i svakoj drugoj osnovi, prema nacionalnim manjinama i licima koja pripadaju nacionalnim manjinama, kao i da organi republike, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave ne mogu da donose pravne akte, niti da preduzimaju mere koje su suprotne stavu 1. ovog člana.
  • Odredbom člana 105. stav 1. Poslovnika o radu BB[8] propisano je da dnevni red sednice predlaže predsednik Skupštine, dok je istim članom 105. stav 2. propisano je da predlozi koji se mogu uvrstiti u dnevni red sednice predsedniku Skupštine mogu podneti: Opštinsko veće, odbornička grupa, odbornik, radna tela Skupštine, kao i predlagači ovlašćeni zakonom, Statutom i odlukama Skupštine. Stavom 3. propisano je da  u dnevni red sednice mogu se uvrstiti samo predlozi, koji su sačinjeni u skladu sa odredbama ovog Poslovnika i koji su predsedniku Skupštine dostavljeni najkasnije 7 dana pre dana održavanja sednice.
  • Odlukom o utvrđivanju obrazovno-vaspitnih ustanova koje su od posebnog značaja za obrazovanje pripadnika Bošnjačke nacionalne zajednice u Republici Srbiji[9] propisane su ustanove koje su od značaja za obrazovanje Bošnjaka. Odredbom stava tač. 4. ove Odluke propisano je da je OŠ „12. decembar“ u Sjenici Obrazovno-vaspitna ustanova koja je od posebnog značaja za obrazovanje Bošnjaka.

 

Analiza navoda iz pritužbe i izjašnjenja sa aspekta antidiskriminacionih propisa

 

  • Imajući u vidu sadržinu pritužbe, kao i nadležnost Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, zadatak Poverenika je da ispita da li je BB povredila odredbe Zakona o zabrani diskriminacije u postupku izbora članova školskog odbora u OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i gimnaziji „Jezdimir Lović“ gde se nastava u većini razreda odvija na jeziku bošnjačke nacionalne manjine, kao i u OŠ „12. decembar“ koja je ustanova od posebnog značaja za obrazovanje ove nacionalne manjine.

 

  • Najpre, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti konstatuje da je analizirao navedena pitanja sa aspekta svoje nadležnosti, dok se nije bavio eventualnim povredama nekih drugih prava koja nisu u nadležnosti ovog državnog organa.

 

  • Poverenik takođe konstatuje da je ovom organu podneto više pritužbi protiv istog organa jedinice lokalne samouprave. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o istom pravnom osnovu kao i činjeničnom stanju, postupci po podnetim pritužbama su spojeni.

 

  • Poverenik konstatuje da je među stranama nesporno da se u OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i gimnaziji „Jezdimir Lović“ nastava u većini razreda odvija na jeziku bošnjačke nacionalne manjine. Među stranama je takođe nesporno da je OŠ „12. decembar“ proglašena za ustanovu od posebnog značaja za obrazovanje bošnjačke nacionalne manjine. Takođe je među stranama nesporno da je AA uputilo predloge za imenovanje članova/ica školskog odbora u školama OŠ „12. decembar“, OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i gimnaziji „Jezdimir Lović“. Dalje, Poverenik konstatuje da među stranama nije sporno da je BB donela Rešenje o imenovanju članova/ca odbora br. 06-31/21-12-1 na sednici skupštine opštine koja je održana dana 10. septembra 2021. godine kojim su za članove/ice školskog odbora imenovana različita lica od onih koje je predložio podnositelj pritužbe. Navedeno rešenje ne sadrži obrazloženje.

 

  • Tokom postupka utvrđeno je da je OŠ „12. decembar“ u Sjenici je Odlukom o utvrđivanju obrazovno-vaspitnih ustanova koje su od posebnog značaja za obrazovanje pripadnika Bošnjačke nacionalne zajednice u Republici Srbiji proglašena ustanovom od posebnog značaja za obrazovanje bošnjačke zajednice u Republici Srbiji. Ova škola je podnela Zahtev za razrešenje VV, člana školskog odbora br.01-447/2021 od 18. juna 2021. godine, koji je upućen BB. Nadalje je konstatovano da se povodom imenovanja člana/ice školskog odbora u navedenoj školi, SO Sjenici obratio podnositelj pritužbe, sa  predlogom za imenovanje GGa Guzonjića za člana školskog odbora u ovoj osnovnoj školi. AA je ovaj predlog uputio, s obzirom na zakonom propisane nadležnosti koje AA ima u pogledu učestvovanja u upravljanju u onim ustanovama koje su od značaja za obrazovanje bošnjačke zajednice u Republici Srbiji ili u kojima se u većini odeljenja nastava odvija na jeziku ove nacionalne manjine. Međutim, Poverenik je konstatovao da je  BB donela rešenje o imenovanju GG za člana školskog odbora ispred reda lokalne samouprave, kao i da samo rešenje ne sadrži obrazloženje zbog kojeg se ovo lice imenuje kao član školskog odbora. Utvrđeno je i da ovo rešenje ne sadrži razlog zbog kojeg se odbija predlog Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine za imenovanje GG. Za školski odbor u OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ podnositelj pritužbe predložio je DD, ĐĐ i EE, dok je za članove/ice školskog odbora u gimnaziji „Jezdimir Lović“ predložio ŽŽ, EE i ĐĐ. Nadalje je utvrđeno, da je po istom principu, bez uvažavanja predloga podnosioca pritužbe, kao i bez obrazloženja, BB donelo rešenje o imenovanju članova/ica odbora u školi OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i u gimnaziji „Jezdimir Lović“, nakon predloga koje je uputilo Nacionalno veće bošnjačke nacionalne manjine za navedene škole. Naime, BB je  za OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“  imenovalo II, JJ i KK, dok je u školskom odboru gimnazije „Jezdimir Lović“ BB imenovala LL, LjLj i II.Na osnovu ovako utvrđenog činjeničnog stanja može se konstatovati da je BB imenovala lica koje AA nije predložio za imenovanje za članove/ice školskih odbora u ovim školama.

 

  • Članom 75. stav 1. Ustava Republike Srbije propisano je da se pripadnicima nacionalnih manjina, pored prava koja su Ustavom zajemčena svim građanima, jemče dodatna, individualna ili kolektivna prava, kao i da se individualna prava ostvaruju pojedinačno, a kolektivna u zajednici sa drugima, u skladu sa Ustavom, zakonom i međunarodnim ugovorima. Stavom 2. istog člana je propisano da putem kolektivnih prava pripadnici nacionalnih manjina, neposredno ili preko njihovih predstavnika, učestvuju u odlučivanju ili sami odlučuju o pojedinim pitanjima vezanim za svoju kulturu, obrazovanje, obaveštavanje i službenu upotrebu jezika i pisma, u skladu sa zakonom, dok je stavom 3. propisano da radi ostvarenja prava na samoupravu u kulturi, obrazovanju, obaveštavanju i službenoj upotrebi jezika i pisma, pripadnici nacionalnih manjina mogu izabrati svoje nacionalne savete, u skladu sa zakonom. U skladu sa osnovnim načelima Ustava ljudska i manjinska prava zajamčena Ustavom se neposredno primenjuju i zakonom se može propisati način ostvarivanja ovih prava samo ako je to Ustavom izričito predviđeno ili ako je to neophodno za ostvarivanje pojedinog prava zbog njegove prirode, pri čemu zakon ni u kom slučaju ne sme da utiče na suštinu zajamčenog prava (član 18.). Ljudska i manjinska prava zajamčena Ustavom mogu zakonom biti ograničena ako ograničenje dopušta Ustav, u svrhe radi kojih ga ustav dopušta, u obimu neophodnom da se ustavna svrha ograničenja zadovolji u demokratskom društvu i bez zadiranja u suštinu zajamčenog prava (član 20. stav 1). Dalje je Ustavom propisano da su pri ograničavanju ljudskih i manjinskih prava, svi državni organi, a naročito sudovi, dužni da vode računa o suštini prava koje se ograničava, važnosti svrhe ograničenja, prirodi i obimu ograničenja, odnosu ograničenja sa svrhom ograničenja i o tome da li postoji način da se svrha ograničenja postigne manjim ograničenjem prava (član 20. stav 3).

 

  • Pored Ustava za postupanje u ovoj pravnoj stvari od uticaja je i primena odredba Zakona o sistemu obrazovanja i vaspitanja koji uređuje oblast sistema obrazovanja, kao i primena odredaba Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina kojima su propisana ovlašćenja koja nacionalni savet nacionalne manjine ima u pogledu pitanja koja su od značaja za nacionalnu manjinu, a koja se odnose na oblast obrazovanja.

 

  • Odredbama člana 115. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisano je da je organ upravljanja u školi školski odbor, dok je odredbama člana 116. stav 1. propisano da organ upravljanja ima devet članova uključujući i predsednika. Stavom 2. istog člana propisano je da organ upravljanja čine po tri predstavnika iz reda zaposlenih u ustanovi, roditelja, odnosno drugih zakonskih zastupnika i tri predstavnika na predlog jedinice lokalne samouprave. Daljom analizom ovog člana Zakona, konkretno stava 8. može se zaključiti da u onim školama u kojima se u svim ili većini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine, nacionalni savet nacionalne manjine predlaže tri predstavnika jedinice lokalne samouprave u organ upravljanja.

 

  • Dalje, odredbom člana 11a. stav 1. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina propisano je da je ustanova od posebnog značaja za obrazovanje nacionalne manjine ona ustanova obrazovanja i vaspitanja čiji je osnivač Republika, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili nacionalni savet, u kojoj se tradicionalno ili u značajnoj meri ostvaruje Ustavom zagarantovano pravo pripadnika nacionalnih manjina na obrazovanje i vaspitanja na svom jeziku, dok je stavom 2. istog člana propisano da u ustanovi iz stava 1. ovog člana nacionalni savet učestvuje u upravljanju u skladu sa zakonom. Članu 12. stav 1. tačka 2. ovog zakona, dalje je propisano da u ustanovama predškolskog vaspitanja i obrazovanja, i osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja čiji je osnivač Republika, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, u kojima se obrazovno-vaspitni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine, ili u kojima se izučava govor, jezik ili kultura nacionalne manjine kao poseban nastavni predmet, nacionalni savet predlaže članove upravnog, odnosno školskog odbora – predstavnike jedinice lokalne samouprave u ustanovi u kojoj se u većini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine ili za koju je, u skladu sa članom 10. tačka 7a) i članom 11a ovog zakona, utvrđeno da je od posebnog značaja za obrazovanje nacionalne manjine.

 

  • Iz odredbe člana 12. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina može se zaključiti da se pravi jasna razlika između onih obrazovnih ustanova u kojima se nastava odvija i na jeziku nacionalne manjine u odnosu na one škole u kojima se nastava odvija u većini na jeziku nacionalne manjine, ili je ona proglašena za ustanovu od posebnog značaja za tu nacionalnu manjinu. Naime, u prvom slučaju, jedinica lokalne samouprave pribavlja mišljenje o kandidatima za organe upravljanja od nacionalnog saveta, dok u drugom slučaju nacionalni savet upućuje predlog za imenovanje članova/ica organa upravljanja jedinici lokalne samouprave na odlučivanje. Dakle, u drugom slučaju se daju šira ovlašćenja nacionalnom savetu u pogledu učestvovanja u organima upravljanja, a pre svega imajući u vidu svrhu zbog koga su ova prava data nacionalnim savetima u oblasti obrazovanja, kao i činjenicu da se radi o ustanovama koje su ili od posebnog značaja za nacionalnu manjinu, ili se u njima nastava u većini odeljenja odvija na jeziku te nacionalne manjine.

 

  • Što se tiče, načina odlučivanja o predlozima kandidata/kinja, koji su upućeni jedinici lokalne samouprave, sam postupak izbora sprovodi se u skladu sa zakonom ali i opštim aktima jedinice lokalne samouprave, odnosno Poslovnikom BB. U članu 105. stav 1. ovog poslovnika propisano je da dnevni red sednice predlaže predsednik Skupštine, dok je istim članom u stavu 2. propisano da predlozi koji se mogu uvrstiti u dnevni red sednice predsedniku Skupštine mogu podneti: Opštinsko veće, odbornička grupa, odbornik, radna tela Skupštine, kao i predlagači ovlašćeni zakonom, Statutom i odlukama Skupštine. Stavom 3. propisano je da  u dnevni red sednice mogu se uvrstiti samo predlozi, koji su sačinjeni u skladu sa odredbama ovog Poslovnika i koji su predsedniku Skupštine dostavljeni najkasnije 7 dana pre dana održavanja sednice. Kako je u BB u svom izjašnjenju navela, kandidata/kinja za članove školskog odbora imenovani su  na predlog jedinice lokalne samouprave, kao jednog od ovlašćenih predlagača dnevnog reda BB. S tim u vezi, a imajući u vidu i prethodno citirane zakonske propise nesporno je da je Nacionalni savet zakonski predlagač kandidata/kinja članova/ica školskog odbora u slučajevima kada se radi o školama koje su od značaja za obrazovanje bošnjačke nacionalne manjine, odnosno kada se u njima obrazovno vaspitni rad u većini odeljenja izvodi na jeziku bošnjačke nacionalne manjine.

 

  • Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u mišljenju navodi da u ustanovama u kojima se u većini razreda ili u svim odeljenjima nastava izvodi na jeziku nacionalne manjine, nacionalni savet nacionalne manjine, predlaže tri predstavnika jedinice lokalne samouprave.

 

  • Na osnovu izjašnjenja koje je BB dostavila, može se utvrditi da se u konkretnom slučaju radilo o kandidatima/kinjama koji ispunjavaju uslove propisane Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. Ukoliko se pak radilo o kandidatima/kinjama koji ne ispunjavaju zakonske uslove BB nije ostavila dodatan rok za otklanjanje nedostataka, a što je bila dužna da učini. U mišljenju Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je pojašnjeno da jedinica lokalne samouprave u slučajevima da nacionalni savet nije predložilo kandidate/kinje u skladu sa zakonom, tj. u slučaju da su predložena lica koja, u skladu sa članom 116. stav 9, ne mogu biti izabrana, ostavlja se rok predlagaču da otkloni smetnje. Tek nakon toga je jedinica lokalne samouprave ovlašćena da sama imenuje kandidata/kinje u skladu sa članom 116. stav 11. Zakona. Uvidom u priložene činjenice i dokaze, utvrđeno je da je AA uputio dopise BB, u kojima predlaže kandidate/kinje za izbor u školske odbore u školama OŠ „12. decembar“, OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i gimnaziji „Jezdimir Lović“. Naime, ove činjenice BB nije sporila u svom izjašnjenju, niti je dostavila dokaze iz kojih bi se moglo utvrditi suprotno. Naime, odredbom člana 45. Zakona o zabrani diskriminacije propisano je da ukoliko tužilac učini verovatnim da je tuženi izvršio akt diskriminacije, teret dokazivanja da usled tog akta nije došlo do povrede načela jednakosti, odnosno načela jednakih prava i obaveza snosi tuženi, dok je stavom 3. istog člana propisano da se odredbe st. 1-3. ovog člana shodno primenjuju i na postupak pred Poverenikom. Nadalje je u mišljenju Ministarstva, naglašeno da u situacijama kada je predlaganje izvršeno u skladu s zakonom, odnosno kada predloženi kandidati ispunjavaju sve uslove propisane ovim zakonom, jedinica lokalne samouprave je dužna da razmatra predloge nacionalnog saveta nacionalne manjine.

 

  • U mišljenju Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u vezi sa primenom Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, i to člana 12. stav 1. tačka 2. navedeno je da iz ove odredbe zakona jasno proizlazi da je nacionalni savet ovlašćeni predlagač, odnosno da predlaže članove organa upravljanja – predstavnike jedinice lokalne samouprave u ustanovama obrazovanja u kojima se nastava pretežno odvija na jeziku nacionalne manjine ili je ustanova koja je proglašena od posebnog značaja za obrazovanje te nacionalne manjine. Takođe je navedeno, da pravo predlaganja članova upravnog odbora i školskog odbora podrazumeva da bez predloga nacionalnog saveta skupštine jedinice lokalne samouprave ne bi mogle da izaberu članove odbora. Pojašnjeno je da se izbor kandidata/kinja mora vršiti u skladu sa Zakonom o osnovama obrazovanja i vaspitanja, tj. da je ovim zakonom propisano ko sve ne može biti predložen za kandidata/kinju za izbor u organe upravljanja obrazovne ustanove.

 

  • Iz svega navedenog proizlazi da nacionalni savet, u konkretnom slučaju AA jeste predlagač za imenovanje članova/ica školskog odbora kada su u pitanju ustanove u kojima se nastava većinski sprovodi na jeziku nacionalne manjine ili je ustanova proglašena za ustanovu od posebnog značaja za obrazovanje pripadnika/ica manjine, umesto jedinice lokalne samouprave. Polazeći od relevantnih propisa, kao i utvrđenog činjeničnog stanja u konkretnom slučaju BB je bila dužna da uzme u razmatranje predloge za imenovanje članova/ica školskih odbora u školama OŠ „12. decembar“, OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i u gimnaziji „Jezdimir Lović“, s obzirom da se radi od ustanovama koje su ili od posebnog značaja za pripadnike/ce bošnjačke nacionalne manjine, ili se u njima nastava u većini odeljenja odvija na jeziku nacionalne manjine, kao i da nakon razmatranja donese obrazloženo rešenje o imenovanju članova/ca. Propuštanjem da uzme u razmatranje predloge AA BB povredila je odredbe člana 6. i 24. Zakona o zabrani diskriminacije. Ovakvim postupanjem BB nije uzela u obzir ovlašćenja koje AA ima u pogledu obrazovanja pripadnika/ica nacionalne manjine. Ta ovlašćenja tiču se prava na učestvovanje u upravljanju obrazovnim ustanovama koje su od posebnog značaja za obrazovanje bošnjačke nacionalne manjine, ili se nastava u njima odvija na jeziku ove nacionalne manjine. Kako je već navedeno, BB je po dobijanju predloga AA trebalo predloge da razmatra, a zatim da donese obrazloženo rešenje kojima bi predloge usvojila ili odbila.  Iako sam Zakon, ne sadrži jasne odredbe koje jedinice lokalne samouprave obavezuje da predloge Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine usvoji, iz duha zakonskih odredbi se može zaključiti da je bila u obavezi da ove predloge razmatra, a imajući u vidu značaj koje ove ustanove imaju za obrazovanje i očuvanje identiteta ove nacionalne manjine.

 

  • S tim u vezi, Poverenik ukazuje i na raniju odluku Ustavnog suda[10] u kojoj se upravo govori o svrsi koju prava koja su garantovana pripadnicima/cama nacionalnih manjina imaju, a to je očuvanje posebnosti svake nacionalne manjine – kroz oblasti kulture, obrazovanja, obaveštavanja i u službenoj upotrebi jezika i pisma. Učestvovanjem u odlučivanju o pojedinim pitanjima iz ovih oblasti ili neposrednim odlučivanjem o pojedinim pitanjima, u skladu sa zakonom, nacionalna manjina obezbeđuje očuvanje svog identiteta, te upravo radi toga Ustav, u članu 75. stav 3, govori o „ostvarenju prava na samoupravu u kulturi, obrazovanju, obaveštavanju i službenoj upotrebi jezika i pisma“. Ustavni sud je takođe ukazao da potreba za utvrđivanjem i ostvarivanjem dodatnih prava pripadnika nacionalnih manjina proističe iz činjenice da za postizanje stvarne ravnopravnosti i jednakosti položaja pripadnika nacionalnih manjina sa ostalim stanovništvom nije dovoljno obezbediti im samo jednaka prava sa ostalima i nediskriminaciju, već je nužno pružiti im i neka šira, dodatna prava.

 

  • Imajući u vidu sve navedeno, kao i činjenicu da BB nije dostavila dokaze da je u toku postupka imenovanja članova/ica školskog razmatrala predloge Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine, koji bi išli u prilog ovim tvrdnjama, primenom pravila o preraspodeli tereta dokazivanja iz člana 45. Zakona o zabrani diskriminacije, Poverenik konstatuje da BB nije dokazala da je odlučivala o predloženim kandidatima/injama za članove/ice školskih odbora, odnosno da je uzela u razmatranje predloge Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine. Na ovaj način, BB nije vodila računa o suštini prava koje je garantovano bošnjačkoj nacionalnoj manjini, kao i o činjenici da se na taj način postiže stvarana ravnopravnost sa ostalim stanovništvom kroz omogućavanje učestvovanja u upravljanju u obrazovnim ustanovama koje su od značaja za ovu nacionalnu manjinu. Zbog toga, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je dao mišljenje da je propuštanjem da uzme u razmatranje predloge za imenovanje članova/ica školskih odbora, u školama OŠ „12. decembar“, OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i gimnaziji „Jezdimir Lović“, kao i da po okončanju postupka imenovanja donese obrazloženo rešenje BB je povredila odredbe čl. 6. i 24. Zakona o zabrani diskriminacije.

 

 

  1. MIŠLjENjE

Propuštanjem da uzme u razmatranje predloge AA za imenovanje članova/ica školskih odbora u školama OŠ „12. decembar“, OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i gimnaziji „Jezdimir Lović“, kao i da po okončanju postupka imenovanja donese obrazloženo rešenje BB je povredila odredbe čl. 6. i 24. Zakona o zabrani diskriminacije.

 

  1. PREPORUKA

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, preporučuje BB da:

5.1. Otkloni posledice diskriminatornog postupanja na način što će prilikom imenovanja članova/ica školskih odbora u školama OŠ „12. decembar“, OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ i gimnaziji „Jezdimir Lović“ uzeti u obzir predloge AA prilikom imenovanja članova/ica školskih odbora u ovim školama.

5.2.  Da ubuduće vodi računa da se pridržava propisa o zabrani diskriminacije.

Potrebno je da BB obavesti Poverenika za zaštitu ravnopravnosti o planiranim merama u cilju sprovođenja ove preporuke, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja sa preporukom.

Saglasno članu 40. Zakona o zabrani diskriminacije, ukoliko BB ne postupi po preporuci u roku od 30 dana, biće doneto rešenje o izricanju mere opomene, protiv kojeg nije dopuštena žalba, a za slučaj da ovo rešenje ne sprovede, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti može o tome obavestiti javnost preko sredstava javnog informisanja i na drugi pogodan način.

 

Protiv ovog mišljenja sa preporukom nije dopuštena žalba niti bilo koje drugo pravno sredstvo, jer se njime ne odlučuje o pravima i obavezama pravnih subjekata.

[1] „Službeni glasnik RS“, br. 22/09 i 55/21

[2] Zakon o zabrani diskriminacije, član 1. stav 2.

[3] „Službeni glasnik RS“, broj 98/06, član 21.

[4] Zakon o zabrani diskriminacije, član 2. stav 2.

[5] „Službeni glasnik RS”, br. 88/17, 27/18 – dr. zakoni, 10/19, 6/20, 129/21.

[6] „Službeni glasnik RS“, br. 72/09, 20/14 – odluka US, 55/14 i 47/18

[7] „Službeni list SRJ“, br.  11/02, „Službeni list SCG“, br. 1/03 – Ustavna povelja i „Službeni glasnik RS“, br.  72/09 – dr. zakon, 97/13 – odluka US i 47/18

[8] „Opštinski službeni glasnik“ SO Sjenica, br. 7/19,10/21 i 15/21

[9] „Službeni glasnik RS“ , broj 31/13

[10] Odluka Ustavnog suda („Službeni glasnik RS”, br. 20/14)

 

POVERENICA ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI

Brankica Janković


microsoft-word-icon717-21 Utvrđena diskriminacija na osnovu pripadnosti nac.manjini u obrazovanju Download


Print Friendly, PDF & Email
back to top