Pritužba organizacije R. protiv Ministarstva prosvete zbog diskriminacije po osnovu etničkog porekla u oblasti obrazovanja i vaspitanja

del. br. 07-00-00445/12 datum: 11. 3. 2013.

MIŠLjENjE

doneto u postupku povodom pritužbe koju je podnela organizacija P. iz B. protiv Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, Gradske uprave grada Leskovca, Osnovne škole „P. T.” u L. i direktora škole, kao odgovornog lica zbog segregacije romske dece u Osnovnoj školi „P. T.” u L.

1. TOK POSTUPKA

1.1. Poverenici za zaštitu ravnopravnosti pritužbom se obratila organizacija P. iz B. i navela da su romska deca segregisana u Osnovnoj školi „P. T.” u L.

1.2. U pritužbi je između ostalog navedeno:

– da segregacija u OŠ „P. T.” u L. postoji dugi niz godina, kao i da se škola nalazi u neposrednoj blizini romskog naselja poznatog pod nazivom „P.” u L, u kojem živi oko 5000 Roma. U ovoj školi je, dok su roditelji bili u obavezi da decu upisuju u školu koja se nalazi na teritoriji naselja u kom žive, struktura đaka bila je mešovita i školu su pohađala i romska i neromska deca, međutim struktura je počela da se menja promenom ovog pravila, tako da su u 2011. godini u ovu školu bila upisana isključivo deca romske nacionalnosti;
– da je o ovoj pojavi pisano u lokalnim sredstvima informisanja;
– da danas ovu školu pohađaju pretežno učenici romske nacionalnosti, jer su od 24 odeljenja, u 11 isključivo deca romske nacionalnosti;
– da nadležni prosvetni organi, koji su upoznati sa problemom u ovoj školi, ništa nisu preduzeli kako bi se problem rešio;
– da u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja smatraju da OŠ „P. T.” nema adekvatan plan i program kojim bi se podstakao upis neromske dece u ovu školu. Ovakav stav nadležnog ministarstva i nedostatak volje nadležnih organa u L. navode na zaključak da će se problem segregacije romskih učenika u OŠ „P. T.” vremenom sve više produbljavati.

1.3. U prilogu pritužbe je priložen članak iz internet novina „J. v.” – L. od 16. septembra 2011. godine.

1.4. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti sprovela je jedinstven postupak, saglasno čl. 117. Zakona o opštem upravnom postupku , u vezi sa čl. 40. st. 4. Zakona o zabrani diskriminacije.

1.5. U cilju utvrđivanja pravno relevantnih činjenica i okolnosti, a u skladu sa čl. 35. st. 4. i čl. 37. st. 2. Zakona o zabrani diskriminacije , u toku postupka pribavljeno je izjašnjenje Gradske uprave grada L, Uprave za društvene delatnosti i izjašnjenje OŠ “P. T.” u L.

1.6. U izjašnjenju Gradske uprave za društvene delatnosti grada L, između ostalog je navedeno i:

– da je stupanjem na snagu Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja roditeljima dato pravo na izbor osnovne škole u koju će upisivati svoju decu, čime je ukinut do tada važeći „teritorijalni princip” upisa dece u osnovnu školu. Posledica primene ovog zakona na području grada L. ogleda se u smanjenom broju upisane dece srpske nacionalnosti, odnosno povećanja upisa dece romske nacionalnosti u OŠ „P. T”;
– da je Savet za međunacionalne odnose Skupštine grada L. na sednici 29. juna 2010. godine uputio zahtev Skupštini grada za preduzimanje mera u cilju rešavanja ovog problema;
– da je Skupština grada L. na sednici održanoj 23. jula 2010. godine, razmatrala zahtev Saveta za međunacionalne odnose, i da je donela zaključak u kome je navedeno „prilikom izrade Strategije za unapređivanje inkluzivnog obrazovanja romske dece u L, analizirati i obraditi sve primedbe i činjenice iznete od strane odbornika u toku rasprave povodom razmatranja Izveštaja Saveta za međunacionane odnose”.

1.7. Uz izjašnjenje na pritužbu, Gradska uprava za društvene delatnosti grada L. dostavila je i zahtev Saveta za međunacionalne odnose broj 06-10-5/10-01 od 29. juna 2010. godine i zaključak Skupštine grada L. broj 06-20/10-01 od 26. jula 2012. godine.

1.8. U izjašnjenju direktora OŠ „P. T.” u L, navedeno je:

– da u OŠ „P. T.” u L. postoji obrazovna segregacija učenika romske nacionalnosti, jer od 24 odeljenja, 12 je čisto romskih odeljenja. Od 474 učenika škole 385 je romske nacionalnosti: zbog stereotipnog mišljenja roditelja dece srpske nacionalnosti, koje imaju o romskoj populaciji, zbog zakona koji je omogućio da roditelji imaju mogućnost da biraju željenu školu i na kraju zbog neshvatanja problema od lokalne samouprave, Školske uprave L. i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije;
– da škola svake godine poziva roditelje budućih učenika prvog razreda na razgovor i upoznavanje sa radom škole i mogućnostima koje pruža škola njihovoj deci, organizuje prezentacije, medijski se promoviše, ali jedino pitanje koje postavljaju roditelji srpske nacionalnosti je vezano za broj romske dece u odeljenju;
– da roditelji dece srpske nacionalnosti često odbijaju da prime pozive za upis njihove dece;
– da postoje i drugi problemi, kao što su: upisivanje dece sa teritorije OŠ „P. T.” u okolne škole bez podnetih zahteva tim školama u skladu sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, ali i prekobrojan broj učenika po odeljenjima u okolnim školama suprotno Zakonu o osnovnoj školi;
– da škola nije u mogućnosti da sama reši problem, zbog čega se obratila nadležnim institucijama kako bi ga zajedno prevazišli.

1.9. Uz izjašnjenje na pritužbu OŠ „P. T.” u L. dostavila je i dopis škole Školskoj upravi L. broj 146/2 od 23. marta 2012. godine i Gradskoj upravi za društvene delatnosti broj 146/1 od 23. marta 2010. godine, zapisnik sa pete sednice Saveta za međunacionalne odnose grada L. broj 06-10-5/10-01 od 29. juna 2010. godine, dopis Saveta za međunacionalne odnose grada L. broj 06-10-5/10-01 od 29. juna 2010. godine, Zaključak Skupštine grada L. broj 06-20/10-01 od 26. jula 2010. godine, izvod iz Lokalnog akcionog plan za unapređenje položaja Roma, zapisnike sa održanih okruglih stolova na temu – „Desegregacija i antidiskriminacija” od 8. decembra 2011. godine, 28. marta i 28. avgusta 2012. godine, dopis Školskoj upravi L, Skupštini grada L. i gradonačelniku od 18. januara 2012. godine, dopis Školskoj upravi L. broj 164/1 od 13. marta 2012. godine, dopis Gradske uprave za društvene delatnosti broj 744/2012-05 od 7. septembra 2012. godine, spisak učenika čiji roditelji se nisu odazvali pozivu za upis u prvi razred i čija deca ne pohađaju nastavu od 5. septembra 2012. godine.

1.10. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti zatražila je i izjašnjenje Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, ali izjašnjenje nije dostavljeno.

2. ČINjENIČNO STANjE

2.1. Među stranama je nesporno da je u OŠ „P. T.” u L. smanjen broj upisane dece srpske nacionalnosti, odnosno, da je povećan upis dece romske nacionalnosti.

2.2. U toku postupka utvrđeno je da je Savet za međunacionalne odnose Skupštine grada L. na sednici od 29. juna 2010. godine razmatrao pitanje segregacije Roma u obrazovanju i doneo zaključak da se Skupštini grada pošalje dopis kojim će se zatražiti od Skupštine da na prvoj narednoj sednici razmotri pitanje segregacije Roma u obrazovanju. Takođe, Savet za međunacionalne odnose je predlagao da se o ovom pitanju razgovara i sa gradonačelnikom, kao i da se razgovara sa medijima na temu segregacije u obrazovanju.

2.3. Utvrđeno je da je Skupština grada L. na sednici održanoj 23. jula 2010. godine, razmatrala zahtev Saveta za međunacionalne odnose, kao i da je donela zaključak da se prilikom izrade Strategije za unapređivanje inkluzivnog obrazovanja romske dece u L, analiziraju i obrade sve primedbe i činjenice koje su odbornici izneli u toku rasprave povodom razmatranja Izveštaja sa 5. sednice Saveta za međunacionalne odnose. Međutim, osim ovog zaključka, nikakve konkretne aktivnosti nisu preduzete u cilju rešavanja ovog problema.

2.4. Utvrđeno je i da je rukovodstvo OŠ „P. T.” za rešavanje ovog problema tražilo pomoć od lokalne zajednice, drugih škola iz okruženja i Školske uprave, da je organizovalo okrugli sto na temu „Desegregacija i antidiskriminacija”, da je predloženo formiranje komisije koju bi činili predstavnici lokalnih osnovnih škola, ministarstva, lokalne samouprave i civilnog društva u cilju pronalaženja rešenja za ravnomernu zastupljenost i preraspodelu učenika koji upisuju prvi razred i koordinaciju aktivnosti.

3. MOTIVI I RAZLOZI ZA DONOŠENjE MIŠLjENjA

3.1. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti, prilikom odlučivanja u ovom predmetu, imala je u vidu navode iz pritužbe, izjašnjenja, kao i relevantne pravne propise u oblasti zaštite od diskriminacije.

Pravni okvir

3.2. Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je samostalan, nezavisan i specijalizovan državni organ ustanovljen Zakonom o zabrani diskriminacije sa zadatkom da radi na suzbijanju svih oblika i vidova diskriminacije i ostvarivanju ravnopravnosti u društvenim odnosima. Nadležnost Poverenika za zaštitu ravnopravnosti široko je određena, u skladu sa međunarodnim standardima, kako bi se omogućilo da delotvorno i efikasno ostvaruje svoju ulogu. Jedna od osnovnih nadležnosti Poverenika jeste da prima i razmatra pritužbe zbog diskriminacije, daje mišljenja i preporuke u konkretnim slučajevima diskriminacije i izriče zakonom utvrđene mere. Pored toga, Poverenik je ovlašćen da predlaže postupak mirenja, kao i da pokreće sudske postupke za zaštitu od diskriminacije i podnosi prekršajne prijave zbog akata diskriminacije propisanih antidiskriminacionim propisima. Poverenik je, takođe, ovlašćen da upozorava javnost na najčešće, tipične i teške slučajeve diskriminacije i da organima javne vlasti preporučuje mere za ostvarivanje ravnopravnosti.

3.3. Ustav Republike Srbije zabranjuje svaku diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političnog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti, psihičkog ili fizičkog invaliditeta.

3.4. Ustavna zabrana diskriminacije razrađena je Zakonom o zabrani diskriminacije gde je diskriminacija definisana kao svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven način, a koji se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima, polu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, imovnom stanju, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bračnom i porodičnom statusu, osuđivanosti, starosnom dobu, izgledu i članstvu u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim ličnim svojstvima. Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju u oblasti obrazovanja i propisuje da svako ima pravo na predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje i stručno osposobljavanje pod jednakim uslovima, a zabranjeno je licu ili grupi lica na osnovu njihovog ličnog svojstva, otežati ili onemogućiti upis u vaspitno-obrazovnu ustanovu, ili ih isključiti iz ovih ustanova, otežati ili uskratiti mogućnost praćenja nastave i učešća u drugim vaspitnim, odnosno obrazovnim aktivnostima, razvrstavati učenike po ličnom svojstvu, zlostavljati ih i na drugi način neopravdano praviti razliku i nejednako postupati prema njima.

3.5. Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja takođe je zabranjena diskriminacija , odnosno, aktivnosti kojima se ugrožavaju, omalovažavaju, diskriminišu ili izdvajaju lica, odnosno grupe lica, po osnovu: rasne, nacionalne, etničke, jezičke, verske ili polne pripadnosti, fizičkih i psihičkih svojstava, smetnji u razvoju i invaliditeta, zdravstvenog stanja, uzrasta, socijalnog i kulturnog porekla, imovnog stanja, odnosno političkog opredeljenja i podsticanje ili nesprečavanje takvih aktivnosti, kao i po drugim osnovima utvrđenim zakonom kojim se propisuje zabrana diskriminacije. Ovaj zakon propisuje da je diskriminacija lica ili grupe lica svako neposredno ili posredno, na otvoren ili prikriven način, isključivanje ili ograničavanje prava i sloboda, nejednako postupanje ili propuštanje činjenja, odnosno neopravdano pravljenje razlika povlađivanjem ili davanjem prvenstva, dok ne smatra diskriminacijom posebne mere koje su uvedene radi postizanja pune ravnopravnosti, zaštite i napretka lica, odnosno grupe lica koja se nalaze u nejednakom položaju.

3.6. Upis dece u osnovnu školu regulisan je čl 98. Zakona o osnovama sistema vaspitanja i obrazovanja, i to tako što je propisano da je škola dužna da upiše svako dete sa područja škole, a može da upiše i dete sa područja druge škole, na zahtev roditelja i u skladu sa mogućnostima škole. Pored toga, roditelj, odnosno staratelj može da izabere osnovnu školu u koju će da upiše dete podnošenjem zahteva izabranoj školi najkasnije do 1. februara tekuće kalendarske godine u kojoj se vrši upis. Iz navedenih odredaba jasno proizlazi na koji način se deca upisuju u osnovnu školu, kao i da bi škola, odbijajući da upiše dete zbog njegove nacionalne pripadnosti, postupala suprotno važećim propisima.

3.7. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti koristi priliku da podseti da je donošenjem Strategije za unapređivanje položaja Roma u Republici Srbiji, Vlada Republike Srbije postavila kao strateški cilj unapređenje položaja Roma u Republici Srbiji, sa ciljem smanjenja razlika koje postoje između položaja romske populacije i ostalog stanovništva. Deo ovog dokumenta se odnosi i na stanje u sistemu obrazovanja, u kojem je, između ostalog, navedeno i da su Romi često izloženi različitim oblicima prikrivene ili otvorene diskriminacije koju vrše školske vlasti, nastavnici, školsko osoblje, druga deca i roditelji druge dece. Strategija ukazuje i na problem segregisanih odeljenja, a navodi da je ponekad u osnovi formiranja ovakvih odeljenja otvorena diskriminatorska ideologija. Pojedine organizacije navodile su primere segregisanih odeljenja koja su formirana jer su se neromski roditelji protivili većoj zastupljenosti učenika romske nacionalnosti, dok su zaposleni u školama tako formirana odeljenja pravdali potrebom da se odeljenja ujednače, kako bi se nastava odvijala efikasnije i uspešnije. Strategijom za unapređivanje položaja Roma u Republici Srbiji ukazano je i na činjenicu da se škole sa većim brojem romske dece etiketiraju se kao „romske škole”, kao i da roditelji dece većinske populacije iz njih ispisuju svoju decu, međutim dešava se da to čine i romski roditelji, jer smatraju da takve škole ne nude dovoljan obrazovni nivo. Kao jedan od glavnih problema, Strategija navodi nepostojanje sveobuhvatnijih antisegregacijskih zakonskih rešenja i nepostojanje institucionalizovanog praćenja ovakvih pojava. Pored toga, ističe i da dok se ne pronađu sistemska rešenja, problemi sa segregisanim odeljenjima moraju se rešavati od slučaja do slučaja.

Analiza dokaza dostavljenih uz pritužbu i navoda iz izjašnjenja

3.8. Uvidom u izjašnjenje škole i dokaze uz izjašnjenje, utvrđeno je da se rukovodstvo OŠ „P. T.”, svesno problema sa kojim se suočilo, 2010. godine obratilo Školskoj upravi grada L, Gradskoj upravi za društvene delatnosti i Savetu za međunacionalne odnose grada L. Takođe, škola je obavljala razgovore sa roditeljima budućih učenika prvog razreda, upoznavala ih sa radom škole i mogućnostima koja škola pruža deci, organizovala je prezentacije i medijski se promovisala. Direktor škole navodi da je škola pokušala da nađe rešenje kroz razgovor sa direktorima drugih osnovnih škola u L, organizovala okrugli sto sa temom „Desegregacija i antidiskriminacija”, na kojem je predloženo formiranje komisije sa zadatkom pronalaženja rešenja za ravnomernu zastupljenost i preraspodelu učenika koji upisuju prvi razred i koordinaciju aktivnosti. Stoga, Poverenica koristi priliku da pohvali školu koja je u ovoj situaciji preduzela određene aktivnosti u pokušaju da spreči stvaranje jednonacionalne škole. S obzirom da ova vrsta problem prevazilazi mogućnosti i ovlašćenja pojedinačne škole, neophodna je saradnja i sa lokalnom samoupravom i Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

3.9. Savet za međunacionalne odnose Skupštine grada L. je na 5. sednici održanoj 29. juna 2010. godine razmatrao pitanje postojanja segregacije Roma u obrazovanju i dostavio Skupštini grada L. izveštaj sa predloženim inicijativama, preporukama i prioritetima. Skupština grada je na sednici jula 2010. godine zaključila da će prilikom donošenja Strategije za unapređivanje inkluzivnog obrazovanja romske dece u L, analizirati i obraditi sve iznete primedbe i činjenice, ali u toku postupka nije utvrđeno da je Skupština grada L. donela Strategiju za unapređenje inkluzivnog obrazovanja romske dece u L.

4. MIŠLjENjE

Aktivnostima i postupanjem OŠ „P. T.” u L, Uprave za društvene delatnosti grada L. i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, koje se odnose na upis dece u školu i nacionalni sastav učenika u školi, nisu prekršene odredbe Zakona o zabrani diskriminacije.

5. PREPORUKA

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti, u skladu sa čl. 33. tač. 9. Zakona o zabrani diskriminacije, preporučuje OŠ „P. T.” iz L, Gradskoj upravi grada L i Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije da:

5.1 Zajedničkim aktivnostima i u saradnji sa predstavnicima civilnog društva, bez odlaganja, preduzmu sve mere i aktivnosti iz svoje nadležnosti, u cilju rešavanja problema segregacije, tj. prevelikog broja romske dece u odnosu na ostalu decu u OŠ „P. T.” u L.

5.2 Obaveste Poverenicu za zaštitu ravnopravnosti o planiranim merama koje će preduzeti u cilju sprovođenja ove preporuke, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja sa preporukom.

 

POVERENICA ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI

dr Nevena Petrušić

 


microsoft-word-icon Pritužba organizacije R protiv Ministarstva prosvete zbog diskriminacije po osnovu etničkog porekla u oblasti obrazovanja i vaspitanja Preuzmi


Print Friendly, PDF & Email
back to top