Pritužba Lj.B. protiv GP zbog diskriminacije na osnovu zdravstvenog stanja u oblasti rada

br. 07-00-552/2014-02  datum:  27.4.2015.

 

MIŠLjENjE

 

Mišljenje je doneto u postupku povodom pritužbe koju je podneo Lj. B. iz S. protiv Građevinskog preduzeća „Z.–g. B.” a.d. B. U pritužbi je naveo da mu je GP „Z.–g.B.” a.d. B. otkazalo ugovor o radu usled tehnoloških, ekonomskih i organizacionih promena, dok je bio na odsustvu sa rada zbog privremene sprečenosti za rad. U izjašnjenju direktora poslodavca navedeno je da zdravstveno stanje Lj. B. nije ni na koji način uticalo na otkazivanje ugovora o radu, već da je prestala potreba za poslovima na kojima je bio raspoređen, usled tehnoloških, ekonomskih i organizacionih promena u preduzeću, koje su nastale zbog smanjenja obima poslova i modernizacije poslova. U toku postupka je utvrđeno da GP „Z.-g. B.” a.d. B. nije ponudilo dokaze koji pokazuju da zdravstveno stanje Lj. B. nije uticalo na odluku da mu se otkaže ugovor o radu. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti dala je mišljenje da je GP „Z.g. B.” a.d. B. prekršilo odredbe Zakona o zabrani diskriminacije otkazivanjem ugovora o radu Lj. B. i preporučila GP „Z.g. B.” a.d. B. i direktoru J. J., kao odgovornom licu, da uputi pisano izvinjenje Lj. B. u roku od 15 dana od dana prijema mišljenja sa preporukom, da mišljenje i preporuku Poverenika za zaštitu ravnopravnosti objavi na oglasnoj tabli ili drugom vidnom mestu u prostorijama GP „Z.g. B.” a.d. B. u roku od 15 dana od dana prijema mišljenja sa preporukom.

1. TOK POSTUPKA

1.1. Poverenici za zaštitu ravnopravnosti pritužbom se obratio Lj. B. iz S. protiv Građevinskog preduzeća „Z.–g. B.” a.d. iz B. zbog diskriminacije na osnovu zdravstvenog stanja.

1.2. Lj. B. je u pritužbi i dopuni pritužbe naveo:

– da se nalazi na odsustvu sa rada zbog povrede koju je zadobio 27. marta 2013. godine a da mu u decembru 2014. godine zakazana druga operacija ramena;

– da mu je poslodavac otkazao ugovor o radu usled tehnoloških, ekonomskih i organizacionih promena 24. novembra 2014. godine;

– da je automehaničar po zanimanju i da je radio na održavanju voznog parka do 2012. godine, kada je premešten na radno mesto čuvara;

– da je usmeno dobio informaciju od poslodavca da je on jedini koji je dobio otkaz ugovora o radu usled tehnoloških, ekonomskih i organizacionih promena, da preduzeće nema program o rešavanju viška zaposlenih i da niko drugi nije primljen na njegovo radno mesto.

1.3. U prilogu pritužbe dostavljeni su sledeći dokazi: 1) rešenje o otkazu ugovora o radu broj 3904-3127 od 20. novembra 2014. godine; 2) izveštaj lekara specijaliste Zdravstvenog centra U. od 25. septembra 2012. godine; 3) dopuna ekspertize Instituta za medicinu rada Srbije „Dr D. K.” B. broj 679/2012 od 5. decembra 2012. godine i 4) ortopedski nalaz Instituta za ortopedsko-hirurške bolesti „Banjica”.

1.4. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti sprovela je postupak u cilju utvrđivanja pravno relevantnih činjenica i okolnosti, a u skladu sa čl. 35. st. 4. i čl. 37. st. 2. Zakona o zabrani diskriminacije, pa je u toku postupka pribavljeno izjašnjenje J. J., direktora GP „Z.g. B.” a. d. B..

1.5. U izjašnjenju direktora, između ostalog, navedeno je:

– da je prestala potreba za poslovima čuvara na koje je Lj. B. raspoređen, usled tehnoloških, ekonomskih i organizacionih promena u preduzeću koje su nastale usled smanjenog obima poslova i smanjenog broja gradilišta na kojima se obavljaju radovi, kao i usled modernizacije obavljanja poslova čuvara postavljanjem video nadzora;

– da se zaposlenom nije moglo obezbediti obavljanje drugih poslova, odnosno osposobljavanje za rad na drugim poslovima, te je odlučeno da se zaposlenom otkaže ugovor o radu i isplati otpremnina po zakonu;

– da zdravstveno stanje Lj. B. ni na koji način nije uticalo na otkazivanje ugovora o radu;

– da je u periodu od 30. avgusta 2013. godine do 28. marta 2014. godine poslodavac zbog nedostatka poslova zatvorio radničko naselje (za smeštaj i ishranu zaposlenih kapaciteta 350 ljudi dnevno) i proglasio tehnološkim viškom četiri zaposlena;

– da je poslodavac u skladu sa odredbama Zakon o radu u obavezi da donese program rešavanja viška zaposlenih ako utvrdi da će zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena u okviru perioda od 30 dana doći do prestanka potrebe za radom zaposlenih na neodređeno vreme, i to za najmanje 10% zaposlenih kod poslodavca koji ima u radnom odnosu najmanje 100, a najviše 300 zaposlenih na neodređeno vreme. S obzirom da je GP „Z. g.B.” a.d. B. u momentu donošenja rešenja o otkazu ugovora o radu Lj. B., imalo ukupno 104 zaposlena na neodređeno vreme, nije bilo u zakonskoj obavezi da donese program rešavanja viška zaposlenih;

– da preduzeće planira da u toku februara 2015. godine donese još rešenja o proglašenju zaposlenih za tehnološki višak i to za lica koja su pomoćni radnici i čuvari, iz razloga što je za 2015. godinu ugovoren samo jedan posao;

– da je GP „Z.g.B” a.d. B. preduzeće kome je primarno da radniku sačuva radno mesto i da je to bio i slučaj sa Lj. B., kojem je preduzeće „izlazilo u susret kada god je to bilo moguće (sa poslova automehaničara je prebačen na poslove čuvara)”.

2. ČINjENIČNO STANjE

2.1. Uvidom u rešenje o otkazu ugovora o radu broj 3904-3127 od 20. novembra 2014. godine, utvrđeno je da je Lj. B. bio zaposlen na poslovima čuvara i da mu je otkazan ugovor o radu zbog toga što je usled tehnoloških, ekonomskih i organizacionih promena prestala potreba za obavljanjem posla koji zaposleni obavlja, kao i usled smanjenja obima posla. U obrazloženju rešenja navedeno je da je prestala potreba za obavljanjem poslova čuvara na koje je zaposleni raspoređen, usled tehnoloških, ekonomskih i organizacionih promena u preduzeću, a koje su nastale usled smanjenog obima poslova i smanjenja broja gradilišta na kojima se obavljaju radovi, kao i usled modernizacije obavljanja poslova čuvara putem video nadzora.

2.2. Uvidom u izveštaj lekara specijaliste Zdravstvenog centra U. od 25. septembra 2012. godine, utvrđeno je da su Lj. B. dijagnostikovane promene na kičmenom stubu. Uvidom u dopunu ekspertize Instituta za medicinu rada Srbije „Dr D. K.” B. broj 678/2012 od 5. decembra 2012. godine, utvrđeno je da je ekspertizna grupa konstatovala da Lj. B. nije sposoban za teške fizičke poslove nošenja i dizanja tereta većih od 10 kg u jednom mahu, rad u prinudnom položaju tela, rad u buci i na mestima gde je potrebnan očuvan sluh, kao i da je sposoban za rad van navedenih ograničenja u okviru struke, kao i rad u magacinu na izdavanju alata, vođenju evidencije i slično.

2.3. Uvidom u ortopedski nalaz Instituta za ortopedsko-hirurške bolesti „Banjica” za Lj. B, utvrđeno je da su na pregledu konstatovani bolovi u predelu operisanog ramena, da je hirurški zahvat ponovo zakazan za decembar 2014. godine, kao i da je do operacije nesposoban za rad. Datum izdavanja nalaza je nečitak.

3. MOTIVI I RAZLOZI ZA DONOŠENjE MIŠLjENjA

3.1. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti, prilikom odlučivanja u ovom predmetu, imala je u vidu navode iz pritužbe, izjašnjenje i antidiskriminacione i druge domaće i međunarodne propise.

Pravni okvir

3.2. Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je samostalan, nezavisan i specijalizovan državni organ ustanovljen Zakonom o zabrani diskriminacije sa zadatkom da radi na suzbijanju svih oblika i vidova diskriminacije i ostvarivanju ravnopravnosti u društvenim odnosima. Nadležnost Poverenika za zaštitu ravnopravnosti široko je određena, u skladu sa međunarodnim standardima, kako bi se omogućilo da delotvorno i efikasno ostvaruje svoju ulogu. Jedna od osnovnih nadležnosti Poverenika jeste da prima i razmatra pritužbe zbog diskriminacije, daje mišljenja i preporuke u konkretnim slučajevima diskriminacije i izriče zakonom utvrđene mere. Pored toga, Poverenik je ovlašćen da predlaže postupak mirenja, kao i da pokreće sudske postupke za zaštitu od diskriminacije i podnosi prekršajne prijave zbog akata diskriminacije propisanih antidiskriminacionim propisima. Poverenik je, takođe, ovlašćen da upozorava javnost na najčešće, tipične i teške slučajeve diskriminacije i da organima javne vlasti preporučuje mere za ostvarivanje ravnopravnosti.

3.3. Uredbom o ratifikaciji konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR) br. 111 o diskriminaciji (zaposlenje i zanimanje), propisano je da diskriminacija predstavlja svako pravljenje razlike, isključivanje ili davanje prvenstva koje ima za posledicu ukidanje ili narušavanje jednakosti mogućnosti ili tretmana u zaposlenju ili zanimanju koje utvrdi zainteresovana članica nakon savetovanja sa reprezentativnim organizacijama poslodavaca i radnika, ukoliko postoje, i drugih odgovarajućih tela.

3.4. Ustav Republike Srbije zabranjuje svaku diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političnog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti, psihičkog ili fizičkog invaliditeta.

3.5. Ustavna zabrana diskriminacije bliže je razrađena Zakonom o zabrani diskriminacije, kojim je diskriminacija definisana kao svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven način, a koja se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima, polu rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, imovnom stanju, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bračnom i porodičnom statusu, osuđivanosti, starosnom dobu, izgledu i članstvu u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim ličnim svojstvima. Odredbama čl. 15-27. Zakona o zabrani diskriminacije definisani su posebni slučajevi diskriminacije. S obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, za njegovo razmatranje relevantna je odredba člana 16. kojom je propisana zabrana diskriminacije u oblasti rada, odnosno narušavanje jednakih mogućnosti za zasnivanje radnog odnosa ili uživanje pod jednakim uslovima svih prava u oblasti rada, kao što su pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na napredovanje u službi, na stručno usavršavanje i profesionalnu rehabilitaciju, na jednaku naknadu za rad jednake vrednosti, na pravične i zadovoljavajuće uslove rada, na odmor, na obrazovanje, na stupanje u sindikat, kao i na zaštitu od nezaposlenosti. Zaštitu od diskriminacije iz st. 1. ovog člana uživa lice u radnom odnosu, lice koje obavlja privremene i povremene poslove ili poslove po ugovoru o delu ili drugom ugovoru, lice na dopunskom radu, lice koje obavlja javnu funkciju, pripadnik vojske, lice koje traži posao, student i učenik na praksi, lice na stručnom osposobljavanju i usavršavanju bez zasnivanja radnog odnosa, volonter i svako drugo lice koje po bilo kom osnovu učestvuje u radu.

3.6. Zakon o radu takođe zabranjuje diskriminaciju, odnosno, svaki oblik diskriminacije lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na pol, rođenje, jezik, rasu, boju kože, starost, trudnoću, zdravstveno stanje, odnosno invalidnost, nacionalnu pripadnost, veroispovest, bračni status, porodične obaveze, seksuano opredeljenje, političko ili drugo uverenje, socijalno poreklo, imovno stanje, članstvo u političkim organizacijama, sindikatima ili neko drugo lično svojstvo. Odredbama člana 20. diskriminacija je zabranjena, između ostalog, u odnosu na uslove rada i sva prava iz radnog odnosa.

Analiza navoda iz pritužbe i izjašnjenja sa aspekta antidiskriminacionih propisa

3.7. Imajući u vidu predmet ove pritužbe, u konkretnom slučaju potrebno je utvrditi da li je GP „Z.g.B.” a.d. B. otkazom ugovora o radu Lj. B, izvršilo akt diskriminacije na osnovu njegovog ličnog svojstva – zdravstvenog stanja. Pri tome, predmet analize ograničen je na povrede antidiskriminacionih propisa, odnosno, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti neće analizirati da li je poslodavac postupao u skladu sa propisima kojima se regulišu radni odnosi.

3.8. Među stranama nije sporno da je Lj. B. bio zaposlen u GP „Z.g.B.” a.d. B. na radnom mestu čuvara i da mu je radni odnos prestao otkazom ugovora o radu usled tehnoloških, ekonomskih i organizacionih promena kod poslodavca 24. novembra 2014. godine. Takođe, nesporno je da je Lj. B. imao zdravstvenih problema od 2012. godine, kao i da je imao zakazanu drugu operaciju ramena u decembru 2014. godine.

3.9. Sa aspekta Zakona o zabrani diskriminacije potrebno je ispitati da li je građevinsko preduzeće, otkazivanjem ugovora o radu Lj. B. usled tehnoloških, ekonomskih i organizacionih promena, izvršilo akt diskriminacije na osnovu njegovog ličnog svojstva – zdravstvenog stanja, kao i da li su za to postupanje postojali objektivni i opravdani razlozi koji nisu u vezi sa njegovim ličnim svojstvom. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti ukazuje da navodi iz pritužbe Lj. B. i dokazi koje je dostavio pružaju dovoljno osnova za zaključak da je učinio verovatnim akt diskriminacije. Naime, poslodavac je Lj. B. otkazao ugovor o radu u periodu dok je on bio na odsustvu sa rada zbog privremene sprečenosti za rad i neposredno pred zakazanu drugu operaciju ramena. Imajući to u vidu, na osnovu odredbe člana 45. stava 2. Zakona o zabrani diskriminacije, teret dokazivanja da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede načela jednakosti, snosi lice protiv koga je podneta pritužba.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti cenila je da li navodi koje je GP „Z.g.B.” a.d. B. iznelo u svom izjašnjenju, navodeći da postupanje prema podnositelju pritužbe nije zasnovano na njegovom zdravstvenom stanju, pružaju dovoljno osnova za zaključak da Lj. B. nije drugačije tretiran zbog zdravstvenog stanja. S aspekta Zakona o zabrani diskriminacije potrebno je ispitati da li su za odluku poslodavca da Lj. B. otkaže ugovor o radu, postojali objektivni i opravdani razlozi, koji nisu u vezi sa njegovim zdravstvenim stanjem. Zbog toga je od GP „Z.g.B.” a.d. B. zatraženo da se izjasni iz kojih razloga je Lj. B. proglašen tehnološkim viškom i da li je njegovo zdravstveno stanje uticalo na otkazivanje ugovora o radu, da li je još neko od zaposlenih proglašen tehnološkim viškom i ako jeste da dostave dokaze o tome, kao i da li je poslodavac doneo program rešavanja viška zaposlenih zbog tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena.

3.10. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti analizirala je navode iz izjašnjenja direktora J. J. da zdravstveno stanje Lj. B. ni na koji način nije uticalo na okazivanje ugovora o radu, već je na ovakvu odluku uticalo smanjenje obima posla i broja gradilišta, kao i modernizacija obavljanja poslova čuvara putem video nadzora. U izjašnjenju je navedeno i da je nekoliko meseci pre nego što je otkazan ugovor o radu Lj. B, u periodu od avgusta 2013. godine do marta 2014. godine, zbog smanjenog obima posla, proglasio tehnološkim viškom četiri zaposlena i zatvorio radničko naselje u kojem je obezbeđivao smeštaj i ishranu za zaposlene, kao i da je krajem 2014. godine imao ugovoren samo jedan posao za narednu godinu. Međutim, poslodavac ove navode nije potkrepio dokazima.

Okolnosti da je smanjen obim posla i broj gradilišta na kojima se obavljaju radovi predstavljaju objektivan razlog zbog kojeg bi poslodavac opravdano mogao da smanji broj zaposlenih. Međutim, u konkretnom slučaju, poslodavac nije dostavio dokaze koji potvrđuju da je došlo do smanjenja obima posla i broja gradilišta, kao i u kakvoj relaciji su ta smanjenja sa radnim mestom Lj. B. U prilog smanjenja obima posla, poslodavac je naveo da je zatvorio radničko naselje i da ima ugovoren samo jedan posao za narednu godinu, o čemu nije dostavio dokaze. Dalje, poslodavac je u prilog navoda da zdravstveno stanje Lj. B. ni na koji način nije uticalo na otkazivanje njegovog ugovora o radu, naveo i da su u periodu od 30. avgusta 2013. godine do 28. marta 2014. godine tehnološkim viškom proglašena četiri zaposlena. Ni ovi navodi nisu potvrđeni dokazima o otkazu ugovora o radu, o podacima koja radna mesta su u pitanju i drugim podacima koji bi potkrepili navode da otkazivanje ugovora o radu Lj. B. nije bilo uslovljeno njegovim zdravstvenim stanjem. Takođe, ni tvrdnja da je izvršena modernizacija obavljanja poslova čuvara uvođenjem video nadzora nije potkrepljena dokazima, kao ni objašnjenjem kako je modernizacija obavljanja poslova čuvara uticala da Lj.B. bude proglašen tehnološkim viškom, a ne neko od drugih zaposlenih čuvara. U izjašnjenju nisu navedene ni koje organizacione promene su dovele do otkazivanja ugovora o radu Lj. B. S obzirom na sve navedeno, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti je stava da GP „Z.g.B.” a. d. B. nije pružilo dokaze da postoje objektivni i opravdani razlozi zbog kojih je Lj. B. otkazan ugovor o radu, a koji nisu u vezi sa njegovim zdravstvenim stanjem.

3.11. U odnosu na navode iz izjašnjenja da je poslodavac Lj. B. obezbedio obavljanje drugih poslova 2012. godine nakon što je tim lekara utvrdio da Lj. B. nije sposoban za obavljanje određenih poslova na prethodnom radnom mestu, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti ukazuje da to, samo po sebi, ne pokazuje da li je zdravstveno stanje Lj. B. uticalo na odluku o otkazu njegovog ugovora o radu. Pri tome, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti analizirala je činjenice i okolnosti konkretnog slučaja samo sa aspekta povrede antidiskriminacionih propisa, odnosno, u postupku nije analizirano da li je došlo do povrede prava iz radnog odnosa prilikom otkazivanja ugovora o radu Lj. B. dok je bio na odsustvu sa rada zbog privremene sprečenosti za rad.

3.12. Sagledavajući sve činjenice i okolnosti, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti je mišljenja da GP „Z.g.B.” a. d. B. nije ponudilo dokaze koji pokazuju da odluka o otkazivanju ugovora o radu nije bila zasnovana na zdravstvenom stanju Lj. B.

4. MIŠLjENjE

Otkazom ugovora o radu Lj. B, Građevinsko preduzeće „Z.g.B.” a. d. B, prekršilo je odredbe Zakona o zabrani diskriminacije.

5. PREPORUKA

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti preporučuje Građevinskom preduzeću „Z. g. B.” a. d. B. i direktoru J. J, kao odgovornom licu da:

5.1. Uputi pisano izvinjenje Lj. B. u roku od 15 dana od dana prijema mišljenja sa preporukom.

5.2. Mišljenje i preporuku Poverenika za zaštitu ravnopravnosti objavi na oglasnoj tabli ili drugom vidnom mestu u prostorijama Građevinskog preduzeća „Z.g.B.” a. d. B. u roku od 15 dana od dana prijema mišljenja sa preporukom. Potrebno je da mišljenje i preporuka budu istaknuti najmanje 8 dana na oglasnoj tabli ili drugom vidnom mestu u prostorijama Građevinskog preduzeća „Z.g.B.” a. d. B.

Potrebno je da GP „Z.g.B.” a. d. B. obavesti Poverenicu za zaštitu ravnopravnosti o planiranim merama u cilju sprovođenja ove preporuke, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja sa preporukom.

Protiv ovog mišljenja sa preporukom nije dopuštena žalba niti bilo koje drugo pravno sredstvo, jer se njime ne odlučuje o pravima i obavezama pravnih subjekata. Saglasno članu 40. Zakona o zabrani diskriminacije, ukoliko GP „Z.g.B.” a. d. B. ne postupi po preporuci u roku od 30 dana, biće doneto rešenje o izricanju mere opomene, protiv kojeg nije dopuštena žalba, a za slučaj da ovo rešenje ne sprovede, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti može o tome obavestiti javnost preko sredstava javnog informisanja i na drugi pogodan način.

 POVERENICA ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI

dr Nevena Petrušić

{jd_file file==1685}

 


microsoft-word-icon Pritužba Lj.B. protiv GP zbog diskriminacije na osnovu zdravstvenog stanja u oblasti rada Preuzmi


 

Print Friendly, PDF & Email
back to top