Preporuka Generalštabu Vojske Srbije i Ministarstvu odbrane Republike Srbije za uvođenja rodno diferenciranih naziva činova Vojske Srbije i stvaranja uslova za upotrebu rodno diferenciranog jezika u službenoj komunikaciji

del. br. 1279/2011 datum: 2. 11. 2011.

Postupajući u okviru zakonom propisane nadležnosti da prati sprovođenje zakona i drugih propisa, inicira donošenje ili izmenu propisa radi sprovođenja i unapređivanja zaštite od diskriminacije i daje mišljenje o odredbama nacrta zakona i drugih propisa koji se tiču zabrane diskriminacije, kao i da preporučuje organima javne vlasti i drugim licima mere za ostvarivanje ravnopravnosti (član 33. stav 1. tačke 7. i 9. Zakona o zabrani diskriminacije „Službeni glasnik RS”, br. 22/09), Poverenica za zaštitu ravnopravnosti daje

 

PREPORUKU

 

1. Generalštab Vojske Srbije i Ministarstvo odbrane Republike Srbije, prilikom izrade novih Pravila službe Vojske Srbije, kao i uputstava za regulisanje izvršavanja obaveza koje proističu iz ovih pravila, koji su trenutno u fazi nacrta, preduzeće sve neophodne mere u cilju uvođenja rodno diferenciranih naziva činova Vojske Srbije i uklanjanja termina kojima se žene u službenom obraćanju oslovljavaju različito, s obzirom na njihov bračni i porodični status.

2. Generalštab Vojske Srbije i Ministarstvo odbrane Republike Srbije preduzeće sve neophodne mere iz svoje nadležnosti u cilju stvaranja uslova za upotrebu rodno diferenciranog jezika u službenoj komunikaciji, u skladu sa principom ravnopravnosti polova.

3. Generalštab Vojske Srbije i Ministarstvo odbrane Republike Srbije obavestiće Poverenicu za zaštitu ravnopravnosti o planiranim i preduzetim merama koje će sprovesti u skladu sa ovom preporukom, u roku od 30 dana od dana prijema preporuke.

O b r a z l o ž e nj e

Poverenici za zaštitu ravnopravnosti je iz Instituta za strategijska istraživanja 28. oktobra 2011. godine dostavljena informacija da se krajem oktobra 2011. godine završava proces izrade Nacrta pravila službe Vojske Srbije, kao i nacrta uputstava za regulisanje izvršavanja obaveza koja proističu iz Pravila službe Vojske Srbije, ali da ovim aktima, u delovima u kojima je propisano ponašanje, pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje pripadnika Vojske Srbije, nije propisano korišćenje rodno diferenciranog jezika, u zavisnosti od toga da li je u pitanju pripadnik, odnosno, pripadnica Vojske Srbije. Takođe, kod oslovljavanja žena je ostavljena mogućnost različitog obraćanja, i to sa „gospođo ili gospođice”.

Važeće Pravilo službe Vojske Srbije u odeljku III Ponašanje, uniforma i urednost, pododeljak 1. Ponašanje, pozdravljanje, oslovljavanje i predstavljanje, propisuje:

21. Pretpostavljeni i stariji, potčinjene i mlađe oslovljavaju po činu, zvanju ili prezimenu (na primer s „kapetane”, odnosno „Jankoviću”). Potčinjeni i mlađi obraćaju se pretpostavljenim i starijim s „vi” i s „gospodine (gospođo, gospođice)” navodeći čin, zvanje ili prezime.

Predsednik Republike, predsednik Vlade i predsednik Narodne skupštine, oslovljavaju se „gospodine predsedniče”, a ministri „gospodine ministre”. Svi generali oslovljavaju se „gospodine generale”, odnosno „generale”, a admirali „gospodine admirale”, odnosno „admirale”. Stariji vodnici prve klase i zastavnici prve klase oslovljavaju se: „gospodine stariji vodniče”, odnosno „stariji vodniče” i „gospodine zastavniče”, odnosno „zastavniče”.
Civilna lica na službi u Vojsci Srbije oslovljavaju se po odredbama stava 1. Ove tačke.
Sa „ti” se oslovljavaju vojnici i učenici.
Na brodovima posada oslovljava komandanta broda „gospodine komandante”.
Pripadnici stranih armija oslovljavaju se sa „gospodine (gospođo ili gospođice)” dodajući čin i prezime.

22. Pretpostavljeni i stariji može potčinjenog da poziva, odnosno oslovljava i prema funkciji odnosno dužnosti: „dežurni bataljona”, „komandir drugog voda”.

Ove odredbe su u suprotnosti sa međunarodnim standardima koji se odnose na nediskriminatornu upotrebu jezika, Ustavom RS, Zakonom o zabrani diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti polova, i to iz dva razloga:

1. nije propisana upotreba činova i u ženskom rodu, i

2. propisano je da se žene mogu oslovljavati sa „gospođo, gospođice”.

Odredbom člana 15. Ustava Republike Srbije propisano je da država jemči ravnopravnost žena i muškaraca i razvija politiku jednakih mogućnosti, članom 21. je zabranjen svaki vid neposredne ili posredne diskriminacije s obzirom na pripadnost određenom polu i utvrđena je mogućnost uvođenja posebnih mera čiji je smisao obezbeđivanje uslova za postizanje pune ravnopravnosti lica ili grupe lica koja su u suštinski nejednakom položaju u odnosu na druge građane. Ustavni princip jednakih mogućnosti obavezuje državu da vodi politiku jednakih mogućnosti kako bi se obezbedilo poštovanje i primena načela ravnopravnosti polova. To je temeljni princip na koji se oslanja politika jednakih mogućnosti kao strateški okvir obezbeđivanja rodne ravnopravnosti. Politika jednakih mogućnosti pretpostavlja preduzimanje aktivnosti (propisi, mere, politike, konkretne aktivnosti) posebno državnih organa, a koje su usmerene na stvaranje socijalnog ambijenta u kome će žene i muškarci moći u praksi da efektivno uživaju sva prava i slobode bez bilo kog oblika direktne ili indirektne diskriminacije. Nadalje, članom 194. Ustava RS propisano je da potvrđeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava jesu deo pravnog poretka Republike Srbije, pa zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji ne smeju biti u suprotnosti sa njima.

Zakonom o ravnopravnosti polova konkretizuje se ravnopravnost polova koja podrazumeva ravnopravno učešće žena i muškaraca u svim oblastima javnog i privatnog sektora, u skladu sa opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, potvrđenim međunarodnim ugovorima, Ustavom i zakonima.

Zakonom o zabrani diskriminacije je propisano da diskriminacija na osnovu pola postoji ako se postupa protivno načelu ravnopravnosti polova, odnosno načelu poštovanja jednakih prava i sloboda žena i muškaraca u političkom, ekonomskom, kulturnom i drugom aspektu javnog, profesionalnog, privatnog i porodičnog života.

Imajući u vidu da je Republika Srbija usvojila Nacionalni akcioni plan za primenu Rezolucije 1325 Saveta bezbednosti UN – žene, mir i bezbednost u Republici Srbiji (2010-2015)1, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti ukazuje da osnovni principi, ciljevi i opredeljenja sadržani u ovom akcionom planu, polaze od ljudske bezbednosti, rodne ravnopravnosti i poštovanja i unapređivanja ljudskih prava žena, a njegov cilj jeste da obezbedi ravnopravnost učešća, napredovanja i odlučivanja žena u sektoru bezbednosti. Implementacija ovog dokumenta treba da stvori mogućnosti da uloga žena u sektoru bezbednosti postane značajnija i uočljivija, što podrazumeva u povećanje zastupljenosti žena u profesionalnoj vojnoj službi u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije. S obzirom da jezik ima fundamentalnu ulogu u formiranju društvenog identiteta pojedinaca/pojedinki i vrši znatan uticaj na oblikovanje društvenih stavova, upotreba jezika, u kojem se prisustvo, jednak status i uloge žena i muškaraca u društvu ravnopravno odražavaju i tretiraju sa jednakom vrednošću i dostojanstvom, suštinski je aspekt rodne ravnopravnosti i od značaja je za postizanje faktičke ravnopravnosti polova. Razvoj ovog aspekta rodne ravnopravnosti je posebno značajan u sredinama koje su dugi niz godina shvatane kao „tipično muške”, kao što je to slučaj sa vojskom i odbranom.

Primena Nacionalnog akcionog plana za implementaciju Rezolucije 1325 SB UN podrazumeva da se žene aktivno uključuju u donošenje odluka u vezi sa pitanjima bezbednosti, da budu aktivni, ravnopravni činioci u reformi tog sistema, da se sve bezbednosne strukture učine rodno senzitivnim, čime se celokupan sektor bezbednosti usklađuje sa ustavnim principom ravnopravnosti žena i muškaraca i politikom jednakih mogućnosti. Potrebno je povećati vidljivost žena u sektoru bezbednosti, ojačati njihov angažman u procesu reformi i poboljšati primenu regulativa koje obezbeđuju rodnu ravnopravnost. Sastavni deo ovog procesa jeste izgradnja rodno senzitivne terminologije, tj. upotreba rodno senzitivnih naziva za sve činove u vojsci.
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti ukazuje na sledeće pozitivne primere:

– Plan za korigovanje sadašnje neravnoteže u učešću žena i muškaraca u političkom životu Međuparlamentarne unije (1994), preporučuje pažljiv izbor termina koji se koriste u ustavu i zakonu. U odeljku B, tačka IV, navodi se da jezik koji se koristi u zakonodavstvu treba da žene i muškarce postavi na ravnopravnu osnovu i izbegne bilo kakvu diskriminaciju zasnovanu na pripadnosti određenom polu, da u ovom procesu značajnu ulogu imaju zakonodavci, koji mogu delovati u pravcu usvajanja ovih preporuka koristeći svoja ovlašćenja, kao i da je u nekim zemljama potrebno pisati zakone uz korišćenje oblika oba roda.
– Važnost eliminacije seksizma u jeziku označena je i u Preporukama Odbora ministara o eliminisanju seksizma u jeziku R (90)4 koje su usvojene 21. februara 1990. godine.
– Ustav Austrije u osnovnim odredbama propisuje da se službene oznake mogu upotrebljavati isključivo u obliku koji izražava pol njihovog nosioca.
– Zakona o rodnoj ravnopravnosti Crne Gore, propisano je da se diskriminacijom smatra i korišćenje reči u muškom rodu, kao generički neutralni termin i za muški i ženski rod. U skladu sa ovom odredbom doneta su Pravnotehnička pravila za izradu propisa kojima je propisano je da se „propisi moraju pisati rodno osetljivim jezikom, bilo korišćenjem rodno neutralne forme i reči u muškom i ženskom rodu ili uvođenjem klauzule da se sve odredbe propisa podjednako odnose i na muškarce i žene”.
– Uputstvo za standardizovan nediskriminativni govor i ponašanje Zaštitnika građana kojim je posebno naznačeno da rodno diferenciran jezik jeste jezik rodne ravnopravnosti. Nasuprot tome, generička upotreba muškog gramatičkog roda ili pretpostavka da je takva upotreba automatski „rodno neutralna” narušava tu ravnopravnost, osim ako nije propraćena odgovarajućim objašnjenjem.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti ukazuje da u regionu, kao i u pojedinim evropskim zemljama (Španija, Nemačka), već postoji regulativa koja se odnosi na upotrebu rodno osetljivog jezika u vojsci i sistemu odbrane. Tako na primer, u Zakonu o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske iz marta 2002. godine, članom 15. su propisani nazivi činova, dok je poslednjim stavom utvrđeno da „se naziv činova za žene upotrebljava u ženskom rodu”.

S druge strane, oslovljavanje žena sa gospođo ili gospođice je suštinski u suprotnosti sa principom jednakih mogućnosti i načelom rodne ravnopravnosti. Iako je upotreba oba termina uobičajena u srpskom jeziku, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti ukazuje na činjenicu da se muškarci oslovljavaju sa „gospodine” bez obzira na to koliko imaju godina i kakvo im je bračno stanje, dok se kod oslovljavanja žena pojavljuju dva oblika – „gospođa” i „gospođica”, a upotrebljavaju se u zavisnosti od godina i bračnog stanja žene koju je potrebno osloviti. Kako se Pravilima službe Vojske Srbije regulišu odnosi koji su izvan sfere privatnog, potrebno je da se učine dodatni napori kako se na ovaj način ne bi zadiralo u privatnost žena, odnosno, kako samo oslovljavanje pripadnice Vojske Srbije ne bi jasno ukazivalo na njeno bračno stanje, koje je irelevantno za sferu poslovnih i profesionalnih odnosa. S tim u vezi, ukazujemo da je Komitet ministara Saveta Evrope još 1990. godine usvojio Preporuku o eliminaciji seksizma iz jezika (Recommendation No. R (90) 4 of the Council of Europe, Committee of Ministers), kojom je, između ostalog, preporučeno državama članicama da promovišu upotrebu jezika koji će odražavati princip jednakosti žena i muškaraca, odnosno, jezika koji će ukazivati na prisustvo, status i ulogu žena u društvu. Takođe, Evropski parlament je 2009. godine izdao Uputstvo za upotrebu rodno neutralnog jezika (European Parliamenet, Guidelines for gender neutral language – for MEPs), koji je namenjen članovima i članicama Evropskog parlamenta.

U skladu sa zakonom propisanim nadležnostima da daje mišljenje o odredbama nacrta zakona i drugih propisa koji se tiču zabrane diskriminacije, kao i da preporučuje organima javne vlasti i drugim licima mere za ostvarivanje ravnopravnosti (član 33. stav 1. tačke 7. i 9. Zakona o zabrani diskriminacije „Službeni glasnik RS”, br. 22/09), Poverenica za zaštitu ravnopravnosti preporučuje uvođenje rodno diferenciranog jezika u Pravilo službe Vojske Srbije i uputstva za regulisanje izvršavanja obaveza koje proističu iz Pravila službe Vojske Srbije, kao i sprečavanje upotrebljavanja termina kojima se žene oslovljavaju različito, s obzirom na njihov bračni i porodični status.

Cilj ove preporuke je prevazilaženje generičke upotrebe muškog gramatičkog roda, kao „rodno neutralnog”, kao i različito obraćanje ženama u zavisnosti od njihovog bračnog i porodičnog statusa, jer se time narušava princip ravnopravnosti polova. Sprovođenjem preporuke, Generalštab Vojske Srbije i Ministarstvo odbrane Republike Srbije bi, zahvaljujući svom autoritetu, doprineli upotrebi rodno diferenciranog jezika, odnosno, doslednom korišćenju ženskog gramatičkog roda za žene i korektnom i jednakom oslovljavanju žena bez obzira na njihov bračni i porodični status, čime bi bila realizovana jedna od mera za ostvarivanje ravnopravnosti žena i muškaraca i principa jednakih mogućnosti.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti ukazuje da izgradnja modernog društva nikada nije potpuna ako se bazira samo na jednom segmentu društvenog razvoja. Sveopšti razvoj Republike Srbije u pravcu evropskih integracija, ne može biti potpun bez društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja, poboljšanje položaja žena mora biti shvaćeno kao neophodan uslov napretka. U tom smislu, neophodno je preduzimati sve mere u cilju prevazilaženja onih kulturnih i običajnih pravila koji koče društveni razvoj i onemogućavaju ženama uživanje svih ljudskih prava ravnopravno sa muškarcima.

Ceneći utvrđene činjenice i pravne propise, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti, saglasno članu 33. tačke 7. i 9. Zakona o zabrani diskriminacije, upućuje preporuku radi preduzimanja radnji i mera kako bi se kroz akta Vojske Srbije u upotrebu uveo rodno diferencirani jezik, obezbedilo dosledno korišćenje ženskog gramatičkog roda za žene, kao i korektno i jednako oslovljavanje žena bez obzira na njihov bračni i porodični status, u cilju ostvarivanja ravnopravnosti žena i muškaraca.

 

POVERENICA ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI

dr Nevena Petrušić

 


microsoft-word-icon Preporuka Generalštabu Vojske Srbije i Ministarstvu odbrane Republike Srbije za uvođenja rodno diferenciranih naziva činova Vojske Srbije i stvaranja uslova za upotrebu rodno diferenciranog jezika u službenoj komunikaciji Preuzmi


Print Friendly, PDF & Email
back to top