br. 011-00-29/2015-03   datum: 3.11.2015.

Postupajući u okviru zakonom propisane nadležnosti da prati sprovođenje zakona i drugih propisa, inicira donošenje ili izmenu propisa radi sprovođenja i unapređivanja zaštite od diskriminacije i daje mišljenje o odredbama nacrta zakona i drugih propisa koji se tiču zabrane diskriminacije (član 33. tačka 7. Zakona o zaštiti diskriminacije, „Službeni glasnik RS”, broj 22/09), Poverenica za zaštitu ravnopravnosti daje

MIŠLjENjE

na Nacrt zakona o dopunama Zakona o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja zatražilo je mišljenje Poverenika za zaštitu ravnopravnosti na novi tekst Nacrta zakona o dopunama Zakona o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom, koji je usaglašen sa Republičkim sekretarijatom za zakonodavstvo. Postupajući po zahtevu ministarstva i koristeći svoja zakonska ovlašćenja, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti daje mišljenje na Nacrt zakona o dopunama Zakona o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom, sa aspekta propisa o zabrani diskriminacije.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti još jednom pruža podršku nastojanju da se predloženim izmenama podstakne ravnopravnost i socijalna uključenost osoba sa invaliditetom, koje zbog prirode svog invaliditeta (telesnog ili senzornog ili bolesti), nisu u mogućnosti da se svojeručno potpišu, u situacijama kada se potpis zahteva kod ostvarivanja nekog prava ili usluge.

Društveni i pravni položaj osoba sa invaliditetom, pre svega je pitanje ljudskih prava, što podrazumeva obavezu organa javne vlasti i drugih društvenih aktera da obezbede poštovanje, ostvarivanje i zaštitu prava ove grupe građana, uključujući i pravo na ravnopravnost. U praksi su osobe sa invaliditetom, zbog nedostatka propisa koji reguliše ovu materiju, često bile onemogućene u korišćenju određenog prava ili su stavljane u nepovoljniji položaj u odnosu na druga lica.

Poverenica još jednom izražava zadovoljstvo zbog izraženog opredeljenja da se zakonski okvir u ovoj oblasti uskladi sa međunarodnim standardima, kao i sa načelima i pravilima UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom. Ujedno, izražava očekivanje da će donošenje ovog zakona doprineti da administrativni prostor Srbije u potpunosti odgovara standardima u pogledu poštovanja ljudskih i manjinskih prava, a naročito prava marginalizovanih i stigmatizovanih društvenih grupa. Ratifikacijom UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, Republika Srbija se obavezala da će obezbediti i unaprediti puno ostvarivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda osoba sa invaliditetom, kao i da će preduzeti sve odgovarajuće mere, uključujući i zakonodavne, u cilju menjanja ili ukidanja postojećih zakona, propisa, običaja i prakse koji predstavljaju diskriminaciju prema osobama sa invaliditetom.

Zakonom o zabrani diskriminacije utvrđeno je da svako ima pravo na jednak pristup i jednaku zaštitu svojih prava pred sudovima i organima javne vlasti, kao i da diskriminacija osoba sa invaliditetom postoji ako se postupa protivno načelu poštovanja jednakih prava i sloboda osoba sa invaliditetom u političkom, ekonomskom, kulturnom i drugom aspektu javnog, profesionalnog, privatnog i porodičnog života.

S obzirom na navedeno, uvođenje mogućnosti korišćenja pečata koji sadrži podatke o ličnom identitetu ili pečata sa ugraviranim potpisom osobi sa invaliditetom koja ima trajne posledice telesnog ili senzornog oštećenja ili bolesti u postupcima pred organima javne vlasti, kao i prilikom korišćenja usluga, od velikog je značaja za svakodnevni život osoba sa invaliditetom, kao i za postizanje ravnopravnosti ovih lica u odnosu na druge građane koji su u mogućnosti da se svojeručno potpišu i ostvare svoja prava i koriste usluge.

Pored navedenog, Poverenica za zaštitu ravnospravnosti izražava zadovoljstvo zbog spremnosti Ministarstva da u saradnji sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, kao nadležnog organa za oblast obrazovanja u narednom periodu pristupi izmenama člana 19. Zakona o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom i njegovom usaglašavanju sa domaćim i međunarodnim standardima u ovoj oblasti.

POVERENICA ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI

Brankica Janković

Mišljenje o novom nacrtu zakona ZSDOI