Mišljenje na Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

br. 011-00-6/2016-02     datum:  05.02.2016. godine

Postupajući u okviru zakonom propisane nadležnosti, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti, daje

MIŠLjENjE

na Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Ministarstvo  prosvete, nauke i tehnološkog razvoja je dopisom broj 011-00-20/2016-04 od 1. februara 2016. godine, dostavilo Povereniku za zaštitu ravnopravnosti Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (u daljem tekstu: Nacrt zakona), sa Obrazloženjem,  radi pribavljanja mišljenja. Postupajući po ovom zahtevu, dajemo mišljenje o pojedinim odredbama Nacrta zakona, koje su relevantne sa aspekta delokruga rada Poverenika za zaštitu ravnopravnosti.

Ustav Republike Srbije zabranjuje svaku diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti političkog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihičkog ili fizičkog invaliditeta.

Ustavna zabrana diskriminacije bliže je razrađena Zakonom o zabrani diskriminacije, koji u članu 2. stav 1. tačka 1. propisuje da diskriminacija i diskriminatorno postupanje označavaju svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i na članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven način, a koji se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima, polu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, imovnom stanju, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bračnom i porodičnom statusu, osuđivanosti, starosnom dobu, izgledu, članstvu u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim ličnim svojstvima. Odredbama  člana 4. propisano je načelo jednakosti tako što je regulisano da su svi jednaki i uživaju jednak položaj i jednaku pravnu zaštitu, bez obzira na lična svojstva, te da je svako dužan da poštuje načelo jednakosti, odnosno zabranu diskriminacije. Odredbama čl. 5-14. definisani su različiti oblici povrede načela jednakosti, odnosno diskriminatornog postupanja. Odredbama člana 19. propisano je da svako ima pravo na predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje i stručno osposobljavanje pod jednakim uslovima, u skladu sa zakonom, kao i da je zabranjeno licu ili grupi lica na osnovu njihovog ličnog svojstva, otežati ili onemogućiti upis u vaspitno-obrazovnu ustanovu, ili isključiti ih iz ovih ustanova, otežati ili uskratiti mogućnost praćenja nastave i učešća u drugim vaspitnim, odnosno obrazovnim aktivnostima, razvrstavati učenike po ličnom svojstvu, zlostavljati ih i na drugi način nepravedno praviti razliku i nejednako postupati prema njima. Takođe, relevantne su i odredbe člana 22. kojima je propisano da svako dete ima jednaka prava i zaštitu u porodici, društvu i državi, bez obzira na njegova/njena lična svojstva ili lična svojstva roditelja, staratelja i članova porodice, kao i odredbe člana 26. kojima je propisano da diskriminacija postoji ako se postupa protivno načelu poštovanja jednakih prava i sloboda osoba sa invaliditetom u političkom, ekonomskom, kulturnom i drugom aspektu javnog, profesionalnog, privatnog i porodičnog života. Odredbama čl. 3. st. 1. tač. 2. Zakona o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom („Službeni glasnik RS”, broj 33/06) diskriminacija je definisana kao svako pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva) u odnosu na lica ili grupe, kao i na članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven način, a koje se zasniva na invalidnosti ili na razlozima u vezi sa njom.

Ustavom Republike Srbije  propisano je da svako ima pravo na obrazovanje, kao i da je osnovno obrazovanje obavezno i besplatno, a srednje obrazovanje je besplatno.

Republika Srbija preuzela je određene obaveze ratifikacijom međunarodnih konvencija – Konvencije o pravima deteta („Sl. list SFRJ – Međunarodni ugovori”, broj 15/90 i „Službeni list SRJ – Međunarodni ugovori”, br. 4/96 i 2/97), koja u čl. 23. i 28. utvrđuje jednakost dece sa smetnjama u razvoju sa ostalom decom i  pravo na obrazovanje za svu decu, kao i Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom („Sl. glasnik RS – Međunarodni ugovori”, broj 42/09), koja se u članu 7. posebno bavi decom sa invaliditetom i obavezuje države potpisnice da preduzmu sve potrebne mere kako bi osiguralo da deca sa invaliditetom uživaju sva ljudska prava i osnovne slobode na osnovu jednakosti sa drugom decom, a u članu 24. utvrđuje pravo na obrazovanje osoba sa invaliditetom bez diskriminacije i na osnovu jednakosti sa drugima.

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti ukazuje i da su pojedinim odredbama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Službeni glasnik RS”, br. 72/09, 52/11, 55/13, 35/15-autentično tumačenje i 68/15), proklamovani principi inkluzivnog obrazovanja, kojim se teži punoj društvenoj inkluziji, za koju se Republika Srbija jasno opredelila. Ovaj zakon sadrži niz mera sa ciljem sprečavanja diskriminacije i omogućavanja uključivanja dece sa smetnjama u razvoju i dece sa invaliditetom u obrazovni sistem Srbije, čime se doprinosi ostvarivanju ustavnog načela jednakosti i punoj socijalnoj inkluziji.

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti u postupku izmena i dopuna Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja (u daljem tekstu: ZOSOV), smatra da je pored predloženih izmena i dopuna Nacrta zakona potrebno da se uvaži primedba data u Mišljenju broj 011-00-16/2015-02 od 10. jula 2015. godine, a koja se odnosi na član 157. ZOSOV-a. Mišljenja smo da bi trebalo propisati obavezu finansiranja, odnosno, sufinansiranja udžbenika i nastavnih materijala u prilagođenim formatima  (Brajevo pismo, uvećani font, audio zapis), kako bi se svoj deci obezbedilo pravo na kvalitetno obrazovanje i sprečila svaka eventualna nejednakost i neravnopravnost.

Odredbama člana 4. Nacrta zakona u celosti se menjaju  odredbe čl. 10a-10đ i dodaje se član 10e, koje se odnose na Jedinstveni informacioni sistem prosvete.  Smatramo da od Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, treba zatražiti mišljenje  s obzirom na to da je zaštita podataka o ličnosti u nadležnosti tog nezavisnog državnog organa.

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, kao samostalan i nezavisni državni organ nadležan za suzbijanje i zaštitu od diskriminacije, zainteresovan je da se pitanje osnova  sistema obrazovanja i vaspitanja, uredi na način koji će omogućiti da se deca i učenici obrazuju u duhu tolerancije, uvažavanja različitosti i poštovanja načela ravnopravnosti, kako bi se svoj deci obezbedilo pravo na kvalitetno obrazovanje i sprečila svaka eventualna nejednakost i neravnopravnost.

POVERENICA ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI

Brankica Janković


microsoft-word-icon Mišljenje na Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja Preuzmi


Print Friendly, PDF & Email
back to top