910-25 Pritužba zbog diskriminacije na osnovu političkog ubeđenja u oblasti rada

br. 07-00-589/2025-02 datum: 22.10.2025.

 

MIŠLjENjE        

Mišljenje je doneto u postupku po pritužbi AA, izjavljenoj protiv Centra za socijalni rad, zbog diskriminacije na osnovu političkih ubeđenja. U pritužbi je, između ostalog, navedeno da je 24.4.2025. godine bio u prostorijama Centra za socijalni rad po pozivu v.d. direktorke ustanove, na razgovoru za posao povodom konkursa objavljenog na sajtu Nacionalne službe za zapošljavanje na koji se prijavio, za radno mesto voditelj slučaja. U pritužbi ističe da ga je tom prilikom v.d. direktorka pitala da se izjasni u vezi svog političkog opredeljenja i da smatra da je diskriminisan, jer je odabrao da u svom prezentovanju predstavi sebe kao neutralnog profesionalca koji nije politički obojen. U izjašnjenju na pritužbu, između ostalog, navedeno da lično svojstvo podnosioca pritužbe nije bilo razlog zbog koga je odlučeno da on ne bude primljen na radno mesto voditelj slučaja, već kvalifikacije drugog kandidata koji je primljen i koji je jedini ispunjavao uslove za ovo radno mesto. Imajući u vidu da razgovoru za posao niko drugi sem podnosioca pritužbe i v.d. direktorke nije prisustvovao, kao i da su navodi iz pritužbe i izjašnjenja protivrečni, Poverenik nije mogao utvrditi šta je tačno konkretnom prilikom rečeno. Dalje, Poverenik je istakao da je propisima iz oblasti socijalne zaštite propisano da poslovi radnog mesta voditelj slučaja podrazumevaju poslove koji traže samostalnost u radu, te da ovi poslovi spadaju u stručne poslove u oblasti socijalne zaštite i da su zakonom propisani uslovi šta lice treba da ispunjava da bi obavljalo ove poslove, kao i da je  članom 142. stav 1. Zakona o socijalnoj zaštiti propisano da stručni radnici i stručni saradnici u socijalnoj zaštiti ne mogu samostalno raditi dok ne obave pripravnički staž, a stručni radnici su dužni da polože i ispit za licencu. U postupku je utvrđeno da u trenutku konkurisanja podnosilac pritužbe nije ispunjavao uslove propisane zakonom za radno mesto za koje je raspisan konkurs, a da je kandidatkinja koja je primljena u radni odnos na određeno vreme u odnosu na sve ostale kandidate jedina imala potrebno radno iskustvo, poleženu obuku i podnet zahtev Komori socijalne zaštite za polaganje ispita za licencu. S obzirom na predmet pritužbe, Poverenik je ukazao da se poslednjih godina uočava sve češće obraćanje instituciji zbog diskriminacije na osnovu članstva u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama, u najvećem broju slučajeva u oblasti rada i zapošljavanja. U ovoj oblasti uočeno je da neretko podnosioci pritužbi ili svedoci ističu da ne mogu da se zaposle jer nisu politički aktivni i ne pripadaju nijednoj stranci, ili su članovi stranke koja nije vladajuća, te da zbog svog različitog stava ili mišljenja bivaju raspoređeni na niže radno mesto, čak i otpušteni. Nakon sprovednog postupka Poverenik je doneo mišljenje da prijemom druge kandidatkinje po objavljenom konkursu za radno mesto – voditelj slučaja u radni odnos na određeno vreme, umesto podnositelja pritužbe, Centar za socijalni rad nije povredio odredbe Zakona o zabrani diskriminacije. Polazeći od ovlašćenja propisanih Zakonom o zabrani diskriminacije i to odredbe člana 33.stav 1. tačka 9. Poverenik je preporučio Centru za socijalni rad, odnosno odgovornom licu u ustanovi socijalne zaštite da u narednom periodu prilikom prijema u radni odnos vodi računa da se kandidatima ne postavljaju pitanja koja se tiču ličnih svojstava kandidata, a koja u skladu sa članom 16. Zakona o zabrani diskriminacije ne predstavljaju stvarni i odlučujući uslov za obavljanje posla.

 

 

  1. TOK POSTUPKA
    • Povereniku za zaštitu ravnopravnosti pritužbom se obratio AAć, protiv v.d. direktorke Centra za socijalni rad, zbog diskriminacije na osnovu političkog ubeđenja, prilikom konkurisanja za posao.

U pritužbi je, između ostalog navedeno:

 

– da je AA dana 24.4.2025. godine, bio u prostorijama Centra za socijalni rad, po pozivu v.d. direktorke ustanove, na razgovoru za posao povodom konkursa objavljenog na sajtu Nacionalne službe za zapošljavanje na koji se prijavio;

 

– da je tokom razgovora iznosio znanja i veštine potrebne za rad u ovoj ustanovi, kao i da ga je v.d. direktorka pitala da li je politički opredeljen, kada joj je odgovorio da veruje da pravi socijalni radnik ne bi trebalo da bude član ni jedne političke partije, kako ne bi pravio svesne ili nesvesne diskriminacije u odnosu na korisnike usluga;

 

– da ga je direktorka ponovo prekinula i rekla da je potrebno zauzeti stranu u ovakvim vremenima i dodala da sada postoje oni koji vole svoju zemlju, ne žele da Srbija stane i zastupaju interese ove države i sa druge strane stoje studenti i oni koji blokiraju, uništavaju zemlju, žele da sve stane, a zatim ga je upitala da li je za ove prve ili za ove druge;

 

– da joj je odgovorio da voli svoju zemlju, ali na taj način da se trudi da bude profesionalan i jednak u postupanju sa svim ljudima bez uplitanja u političke procese koji se trenutno odvijaju;

 

– da je njen komentar na to bio da je trenutno na vlasti SNS  i da mora biti spreman da bude lojalan, prisustvuje skupovima podrške predsedniku i stranci ukoliko želi da radi u državnoj službi;

 

– da je tom prilikom osetio jaku poraženost i neprijatnost i rekao joj da se ne slaže sa njenim stavom, dodavši da njega neće videti na ulicama i blokadama, ali ni na skupovima podrške i ostalim skupovima u organizaciji SNS;

 

– da je direktorka ubrzo nakon toga završila razgovor, rekavši da ima još kandidata sa kojima treba da porazgovara i da će ga obavestiti;

 

– da je saznao da je u radni odnos primljeno samo jedno lice, koje, kao i on, nema položen ispit za licencu, a da je u tekstu konkursa pisalo da su potrebna dva radnika za ovo radno mesto;

 

– da smatra da je diskriminisan,  jer je odabrao da u svom prezentovanju prilikom razgovora za posao predstavi sebe kao neutralnog profesionalca koji nije politički obojen.

 

  • Uz pritužbu je dostavljen dokumentacija-prepiska između podnosioca pritužbe i Centra za socijalni rad.
  • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti sproveo je postupak u cilju utvrđivanja pravno relevantnih činjenica i okolnosti, u skladu sa članom 37. Zakona o zabrani diskriminacije, pa je u toku postupka zatraženo izjašnjenje v.d. direktorke Centra za socijalni rad.
  • U izjašnjenju v.d. direktorke Centra za socijalni rad na navode iz pritužbe, između ostalog, navedeno je:
  • da su navodi iz pritužbe AA neosnovani;

 

  • da je konkurs bio objavljen na sajtu Nacionalne službe za zapošljavanje što podrazumeva javljanje svih zainteresovanih lica iz cele Srbije, da je konkurs bio javan, te da je htela da politički popuni radna mesta ne bi objavljivala ovaj konkurs;

 

– da o navedenom govori i prijem radnika iz svih krajeva Srbije: Peći, Niša, Knjaževca, Kruševca, Bajine Bašte i Grdelice;

 

  • da se na objavljeni konkurs javilo četiri kandidata, da je u radni odnos na određeno vreme, primljen jedan kandidat, dok drugo mesto nije popunjeno, jer je kandidat bio u statusu pripravnika (neispunjenost uslova za polaganje za licencu – 12 meseci i nije pohađao akreditovanu obuku pri Komori socijalne zaštite koja se boduje sa 15 aktivnih bodova, a što je uslov za polaganje ispita za licencu, niti bar obuku za voditelja slučaja u Centrima za socijalni rad), kao i da drugi kandidat nema radno iskustvo u Centru za socijalni rad, nema akreditovanu obuku, niti bar obuku za voditelja slučaja i ne poseduje licencu za rad u Centru za socijalni rad, dok je treći kandidat nakon prijave odustao;

 

  • da je u radni odnos na određeno vreme primljena kandidatkinja koja je u odnosu na ostala dva kandidata imala kvalifikacije neophodne za rad bez mentorstva, jer je imala prijavljen ispit za licencu kod Komore socijalne zaštite, koju je i stekla;

 

  • da AA i druga kandidatkinja nisu ispunjavli uslove za mesto voditelja slučaja diplomiranog socijalnog radnika, a u slučaju da su primljeni bili bi u svojstvu pripravnika, što nije traženo, trebalo bi sa njima dodatno da se radi, da im se odredi mentor, ne bi mogli samostalno da rade i potpisuju, što bi još više opteretilo zaposlene u Centru, koji su i onako preterano opterećeni predmetima, kojih ima po stručnom radniku između 250-300 godišnje;

 

  • da je konkurs i raspisan kako bi se voditelji slučaja rasteretili prevelikim brojem predmeta, s obzirom na materiju kojom se bave Centri za socijalni rad, sve veća obimnost i raznovrsnost poslova, pri tom i sve veći broj predmeta koji se bave nasiljem u porodici, dežurstva zaposlenih stručnih radnika 24 sata, svakako iziskuju bar obučen kadar – završen pripravnički staž, pohađanje akreditovane obuke, licencu za rad u socijalnoj zaštiti;

 

  • da u kokursu stoji da nije bitno radno iskustvo, međutim svakako je važno i poželjno da onaj koji bude izabran treba odmah da krene sa radom, samostalno, kao voditelj slučaja bez mentora, a ovde se pokazalo da je kandidatkinja koja je primljena sa svojim kvalifikacijama i iskustvom najbliža ispunjenju tog cilja u skladu sa odredbama Pravilnika o organizaciji, normativima i standardima rada Centra za socijalni rad i Pravilika o oraganizaciji i sistematizaciji poslova u Centru za socijalni rad;

 

  • da je formirana komisija koja je razmatrala ono što je ostalo od dokumenata kandidata – CV, jer su kandidati AA i još jedna kandidatkinja nakon obavljenog inicijalnog razgovora, na njihov zahtev preuzeli ostala dokumenta koja su joj samo prezentovana. Komisija je izvršila bodovanje kandidata o čemu postoji zapisnik;

 

  • da su neophodni uslovi za obavljanje poslova voditelja slučaja u Centrima za socijalni rad prema Praviliku o oraganizaciji i sistematizaciji poslova u Centru za socijalni rad grada najmanje jedna godina radnog iskustva na osnovnim stručnim poslovima u socijalnoj zaštiti, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast socijalne zaštite, znanje rada na računaru, završena obuka po akreditovanom programu za voditelja slučaja, licenca za obavljanje poslova, u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna zaštita i propisima donetim na osnovu zakona;

 

  • da je u konkursu jasno navedeno da se traži voditelj slučaja, a ne pripravnik, da je u pitanju terenski rad, a ostalo nije navedeno, jer su smatrali da će prilikom razgovora sa kandidatima saznati o njihovim kompetencijama i eventualno završenim obukama koje će im ići u prilog prilikom izbora i da su kao diplomirani socijalni radnici bar upućeni u odedbe pravilnika i zakona koji se tiču voditelja slučaja;

 

  • da AA i druga kandidatkinja nisu primljeni, jer nisu ispunjavali uslove koji su potrebni za voditelja slučaja u Centru. Kvalifikacije AA u centru odnosile su se samo i isključivo na prijemnu kancelariju;

 

  • da su razgovori sa svakim kandidatom obavljeni ponaosob sa obostranim uvažavanjem, uz senzibilnost i usredsređenost na temu,  odnosno na konkretna pitanja vezana za posao i lične kompentencije kandidata uz nekonfliktno ponašanje obe strane;

 

  • da od podnosioca pritužbe nije tražila da se izjasni o političkoj opredeljenosti ni u kom smislu i da je šokirana ovim navodima, navodeći da reč  „lojalnost“ ne koristi u svom rečniku, a reči koje su napisane u pritužbi nije izgovorila;

 

  • da AA u dopisima nije ni reč pomenuo o politici, a kamoli diskriminaciji upućenoj njemu, niti je bio pitan o tome, što se može videti iz priloženih mejlova. Nikakave insinuacije na temu „građanskog aktivizna“ nije bilo sa njene strane;

 

– da nije bilo nikakave diskriminacije po političkom osnovu ni prema jednom kandidatu;

 

  • da ni u jednom momentu nije spominjala skupove SNS-a, blokadere itd. Nije čak ni upoznata kako se izabrani kandidat politički deklariše, jer nema vremena za takve stvari, niti prava da o tome pita, niti je neko iz ove ustanove pitao o tome;

 

Uz izjašnjenje na pritužbu, između ostalog, dostavljene su fotokopije konkursne dokumentacije i materijala za prijem u radni odnos na radno mesto voditelj slučaja – diplomirani socijalni radnik u Centru za socijalni rad Vršac.

 

  1. ČINjENIČNO STANjE

 

2.1.  Centar za socijalni rad je preko Nacionalne službe za zapošljavanje objavio oglas za radno mesto voditelj slučaja-diplomirani socijalni radnik, u vremenskom trajanju od 24.3. – 23.4.2025. godine. U oglasu je navedeno: vrsta rada – određeno; broj radnika – 2; mesto rada – Vršac; radno iskustvo – nije bitno; stepen obrazovanja – fakultet-VIII stepen (4-6 godina); obrazovanje – socijalni rad i staranje.

2.2. Uvidom u Odluku Centra za socijalni rad od 14.3.2025. godine, utvrđeno je da je formirana Komisija za raspisivenje konkursa za prijem radnika, koju su činili v. d. direktorka centra i dvoje zaposlenih diplomiranih pravnika.

2.3. Uvidom u Zapisnik o kriterijumima konkursa za zaposlenje voditelja slučaja -diplomirani socijalni radnik, sačinjen  14.3.2025. godine, utvrđeno je da je jednoglasno usvojen dnevni red – određivanje opštih i posebnih kompetencija za izbor na određeno vreme voditelja slučaja diplomiranog socijalnog radnika. Takođe, jednoglasno su usvojeni kriterijumi, odnosno opšte i posebne kompetencije za izbor kandidata na mestu voditelja slučaja diplomiranog socijalnog radnika na određeno vreme sa uslovom posedovanja licence ili da je u postupku za polaganje licence.

2.4. Uvidom u  Zapisnik o izboru kandidata po osnovu konkursa objavljenog 24.3.2025. godine, kod Nacionalne službe za zapošljavanje za mesto voditelja slučaja diplomiranog socijalnog radnika, od 20.5.2025. godine, utvrđeno je da je jednoglasno usvojen dnevni red -pregled prispelih prijava i bodovanje kandidata po osnovu opštih i posebnih kompetencija. U zapisniku je navedeno da je pristiglo četiri prijave za mesto voditelja slučaja socijalnog radnika putem mejla, kao i da je jedan kandidat nakon prijave ubrzo i odustao, te se smatra da se nije ni prijavio. Takođe, navedeno je da je razgovor sa podnosiocem pritužbe obavljen u Centru za socijalni rad dana 24.4.2025. godine. Dalje je navedeno da prilikom objavljivanja konkursa kod Nacionalne službe za zapošljavanje, na sajtu nije tražen pripravnik. AA radi u Centru za socijalni rad G.H. kao voditelj na poslovima stručnog radnika pri materijalnim davanjima, kao i u prijemnoj kancelariji. Nije pohađao ni jednu akreditovanu obuku pri Komori socijalne zaštite, kao ni obuku za voditelja slučaja i još uvek ima status pripravnika. Za voditelja slučaja potrebno je da ima 12 meseci radnog iskustva na osnovnim stručnim poslovima u socijalnoj zaštiti, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast socijalne zaštite. Utvrđeno je da je prilikom bodovanja posebnih kompetencija (ukupno 20 bodova) i to specifična znanja i veštine i sposobnosti potrebne za obavljanje poslova voditelja slučaja u Centru za socijalni rad – 1 bod uz napomenu da kandidat nije završio pripravnički staž, ne poseduje licencu za rad u socijalnj zaštiti i nema akreditovanu obuku, niti obuku za voditelja slučaja. Dalje je navedeno u zapisniku da se kandidat koji je osvojio 1 bod u proveri određene kompetencije isključuje iz daljeg izbornog procesa. Nakon jednoglasno usvojenog bodovanja za AA, u zapisniku se obrazlaže sledeća kandidatkinja sa kojom je obavljen razgovor.

2.6. Na osnovu navoda pritužbe i izjašnjenja utvrđeno je da je podnosilac pritužbe AA zahtevao dopisima koje je elektronskim putem uputio Centru za socijalni rad da ga obavesti o ishodu konkursa, kao i razloge zašto on nije primljen i zašto mu nije omogućen uvid u konkursnu dokumentaciju. U elektronskom dopisu od 4.7.2025. godine podnosilac pritužbe je naveo da se 2.4.2025. godine javio na konkurs za radno mesto „Voditelj slučaja – Diplomirani socijalni radnik“ na sajtu Nacionalne službe za zapošljavanje (https://www.nsz.gov.rs/employee/jobs/preview/90972) a koji je bio otvoren od 24.3.2025. do 23.4.2025. godine . Dalje je navedeno da je 24.4.2025. godine bio na razgovoru u Centru za socijalni rad  i da od tada nije dobio obaveštenje o ishodu konkursa. U mejlu je uputio molbu da ga obaveste o izabranom kandidatu po konkursu i za razloge zbog čega nije primljen na radno mesto, kao i zašto do dana slanja elektronskog dopisa nije obavešten o ishodu konkursa. Zamolio je da dostave konkursnu dokumentaciju u elektronskom obliku na mejl adresu koju je naveo u dopisu.

U mejlu od 7.8.2025. godine koji je podnosilac pritužbe uputio Centru navedeno je: „U Vašem obaveštenju broj 112-11-351/2025 od 04.07.2025. niste u potpunosti odgovorili na moj zahtev. Kao lice koje je vrlo zainteresovano za radno mesto na koje sam konkurisao veoma mi je važno da mi pojasnite razloge zašto ja nisam primljen, zašto me niste obavestili u zakonskom roku i koji su Vaši razlozi za neizbor mene kao kandidata, zbog čega mi niste omogućili uvid u konkursnu dokumentaciju u elektronskom obliku. S obzirom da se u objavljenom oglasu trže dva radnika primanjem u radni odnos samo jednog izvršioca eliminisali ste šansu ostalim kandidatima uključujući mene. Srdačno“

2.7. Uvidom u službenu belešku od 21.5.2025. utvrđeno je da je v.d. direktorka Centra za socijalni grada dana 20.5.2025. godine, telefonskim putem obavestila AA o ishodu konkursa, tj. da nije primljen na radno mesto diplomirani socijalni radnik – voditelj slučaja, kao i da će dobiti pismeno obaveštenje o ishodu konkursa.

2.8. Uvidom u Obaveštenje broj utvrđeno je da je v.d. direktora Centra za socijalni rad  podnosioca pritužbe, AA obavestila da je nakon pregledane dokumentacije i obavljenog razgovora sa kandidatima, a na osnovu člana 28. st. 1. i 2. tačka 4. Statuta centra za socijalni rad, donela odluku da u radni odnos na određeno vreme primi diplomiranu socijalnu radnicu iz razloga što je imala prijavu kod Komore socijalne zaštite za polaganje ispita za licencu za rad u socijalnoj zaštiti. Takođe, u obaveštenju je navedeno da je J.J. položila navedeni ispit 30.5.2025. godine.

2.9. U obrazloženju rešenja Centra za socijalni rad grada od 20.5.20205. godine kojim se kandidatkinja J.J. prima u radni odnos na određeno vreme od šest meseci počev od 20.5.2025 godine do 20.11.2025. godine navedeno je da je sa svim kandidatima obavljen razgovor i da je pregledana konkursna dokumentacija. U obrazloženju je navedeno da je primljena kandidatkinja po zanimanju diplomirani socijalni radnik, da ispunjava uslove konkursa, da je pripravnički staž u trajanju od 12 meseci obavila u Domu za odrasle i stare, da je stekla uslov za polaganje ispita za licencu nakon akreditovane obuke kod komore socijalne zaštitei da je dobila 15 aktivnih bodova, kao i da je tokom razgovora dobijena informacija da je prijavila ispit za licencu koja informacija je potvrđena proverom. Dalje je u obrazloženju rešenja navedeno iz kojih razloga podnosilac pritužbe i druga kandidatkinja ne ispunjavaju uslove iz konkursa pri čemu je za podnositelja pritužbe navedeno: „Kandidat AA po zanimanju dipl. soc. radnik, ne ispunjava uslove iz konkursa. Radno iskustvo u trajanju od 7 meseci, stekao je u Centru za socijalni rad G. H. i radi na poslovima stručnog radnika na materijalnim davanjima kao i u prijemnoj kancelariji. Nije pohađao ni jednu akreditovanu obuku pri Komori socijalne zaštite, što znači da je još uvek u statusu pripravnika, niti bar obuku za voditelja slučaja, u konkursu se traži voditelj slučaja – sipl.socijalni radnik, a ne dipl. socijalni radnik – pripravnik.“ Na kraju rešenja je navedeno „Voditelj slučaja, diplomirani socijalni radnik podrazumeva da ima položen ispit za licencu pri Komori socijalne zaštite, a kako je kandidat J.J. prijavila taj ispit sa datumom polaganja 30.5.2025. godine, bila je najbliža ispunjenju uslova za to radno mesto, jer nam je socijalni radnik već duži vremenski period bio odsutan zbog korišćenja godišnjeg odmora, potom je otišao u penziju, a ovaj profil je bio neophodan u daljem radu ustanove. Konkursom nije tražen pripravnik nego voditelj slučaja-diplomirani socijalni radnik.“ Na kraju rešenja data je pouka o pravnom sredstvu.

2.10. Uvidom biografiju podnosioca pritužbe koja je priložena uz konkursnu dokumentaciju utvrđeno je da je u biografiji u delu koji se odnosi na obrazovanje navedenoda je završio Filozofski fakultet, da je diplomirani socijalni radnik (240ESPB) i da je fakultet završio … godine.

 

  1. MOTIVI I RAZLOZI ZA DONOŠENjE MIŠLjENjA

 

3.1. Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, prilikom odlučivanja u ovom predmetu, imao je u vidu navode iz pritužbe i izjašnjenja, dostavljene dokaze, kao i antidiskriminacione i druge propise.

Pravni okvir

3.2. Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je ustanovljen Zakonom o zabrani diskriminacije[1]  kao samostalan državni organ, nezavisan u obavljanju poslova utvrđenih zakonom. Odredbama člana 33. Zakona o zabrani diskriminacije propisana je nadležnost Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Jedna od osnovnih nadležnosti je da postupa po pritužbama zbog diskriminacije, daje mišljenja i preporuke u konkretnim slučajevima i izriče mere u skladu sa članom 40. ovog zakona.

3.3. Ustav Republike Srbije[2] u članu 21. zabranjuje svaku diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političkog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihičkog ili fizičkog invaliditeta.

3.4. Ustavna zabrana diskriminacije bliže je razrađena Zakonom o zabrani diskriminacije, koji u članu 2. stav 1. tačka 1. propisuje da diskriminacija i diskriminatorno postupanje označavaju svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i na članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven način, a koji se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima, polu, rodu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, polnim karakteristikama, nivoom prihoda, imovnom stanju, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bračnom i porodičnom statusu, osuđivanosti, starosnom dobu, izgledu, članstvu u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim ličnim svojstvima. Članom 16. ovog zakona propisano je da je zabranjena diskriminacijau oblastu rada, odnosno narušavanje jednakih mogućnosti za zasnivanje radnog odnosa ili uživanje pod jednakim uslovima svih prava u oblasti rada, dok zaštitu od diskriminacije iz stava 1. ovog člana uživa, između ostalih i lice koje traži zaposlenje, dok je članom 25. stav 1. ovog zakona zabranjena diskriminacija zbog političkih ubeđenja.

3.5. Zakonom o radu[3] u članu 18. zabranjena je neposredna i posredna diskriminacija lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na pol, rođenje, jezik, rasu, boju kože, starost, trudnoću, zdravstveno stanje, odnosno invalidnost, nacionalnu pripadnost, veroispovest, bračni status, porodične obaveze, seksualno opredeljenje, političko ili drugo uverenje, socijalno poreklo, imovinsko stanje, članstvo u političkim organizacijama, sindikatima ili neko drugo lično svojstvo. Članom 36. ovog zakona je propisano da je pripravnik lice koje prvi put zasniva radni odnos u svom zanimanju radi osposobljavanja za samostalan rad u tom zanimanju, kao i da se radni odnos pripravnika zasniva na određeno vreme, do ispunjenja uslova za samostalan rad, a najduže za period utvrđen aktom o sistematizaciji, odnosno kolektivnim ugovorom, a najduže za jednu godinu. Dalje je propisano da po isteku pripravničkog staža lice polaže pripravnički ispit, ako je to aktom o sistematizaciji ili posebnim propisom predviđeno.

 

3.6. Članom 62. Zakona o socijalnoj zaštiti[4] propisano je da se na osnivanje i rad ustanove socijalne zaštite primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju javne službe, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Članom 142. stav 1. Zakona o socijalnoj zaštiti je propisano da stručni radnici i stručni saradnici u socijalnoj zaštiti ne mogu samostalno raditi dok ne obave pripravnički staž, a stručni radnici su dužni da polože i ispit za licencu. Pripravnički staž mogu obavljati i stručni radnici i stručni saradnici koji su angažovani u svojstvu volontera, kao rad van radnog odnosa (stav 2). Pripravnički staž se izvodi po utvrđenom programu radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad u ustanovi socijalne zaštite i kod pružaoca usluge socijalne zaštite, pod neposrednim nadzorom stručnog radnika odnosno stručnog saradnika (mentora) koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u socijalnoj zaštiti (stav 3). Pripravnički staž za stručne radnike i stručne saradnike u socijalnoj zaštiti sa stečenim visokim obrazovanjem na studijama drugog stepena, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine traje 12 meseci (stav 4). Program, način i mesto obavljanja pripravničkog staža i program i način polaganja ispita za licencu propisuje ministar nadležan za socijalnu zaštitu (stav 7).

 

3.7. Članom 69. stav 1. Zakona o zaposlenima u javnim službama[5] propisano je da lice u svojstvu pripravnika može da zasnuje radni odnos u javnoj službi na neodređeno vreme ili na određeno vreme dok traje pripravnički staž ili da zaključi ugovor o stručnom osposobljavanju radi obavljanja pripravničkog staža, ako je to kao uslov za rad na određenim poslovima utvrđeno zakonom ili Pravilnikom. Za prijem pripravnika u radni odnos na određeno i neodređeno vreme primenjuju se odredbe ovog zakona o konkursu za prijem u radni odnos na neodređeno vreme, s tim da se u konkursnom postupku ne proveravaju stručne osposobljenosti kandidata (stav 3).

 

  1. 8. Pravilnikom o stručnim poslovima u socijalnoj zaštiti[6] u članu 1. je propisano da se ovim pravilnikom utvrđuju stručni poslovi u socijalnoj zaštiti, kao i bliži uslovi i standardi za njihovo obavljanje. Članom 4. ovog pravilnika je propisano da osnovni stručni poslovi socijalne zaštite u zavisnosti od delatnosti pružaoca usluge, obuhvataju poslove voditelja slučaja, vaspitača, odnosno stručnog radnika za odrasle i starije u domovima za smeštaj, stručnog radnika u prihvatilištu, savetnika za hraniteljstvo i osamostaljivanje, stručnog radnika koji pruža usluge u zajednici (dnevni boravak, pomoć u kući, personalna asistencija, lični pratilac, predah smeštaj) i drugih usluga koje podržavaju život u prirodnom okruženju. Članom 5. ovog pravilnika propisani su uslovi za obavljanje ovih poslova na način da osnovne stručne poslove socijalne zaštite obavljaju stručni radnici: socijalni radnik, psiholog, pedagog, andragog, defektolog i specijalni pedagog, koji: 1) imaju završene osnovne strukovne studije, osnovne akademske studije i studije drugog stepena iz: socijalnog rada, psihologije, pedagogije, andragogije, defektologije ili specijalne pedagogije; 2) su stekli sertifikat o uspešno završenoj obuci po akreditovanom programu za rad na osnovnim poslovima (vaspitača, savetnika za hraniteljstvo, savetnika za osamostaljivanje), odnosno za rad sa konkretnom korisničkom grupom (žrtve nasilja, lica sa invaliditetom, stariji); 3) imaju licencu za obavljanje osnovnih poslova u socijalnoj zaštiti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna zaštita.

 

3.9. Članom 7. Pravilnika o pripravničkom stažu i ispitu za licencu u socijalnoj zaštiti[7] između ostalog je propisano da se pripravniku odlukom direktora ustanove, odnosno pružaoca usluge socijalne zaštite određuje mentor. Članom 13. ovog pravilinka je propisano da pripravnik u centru za socijalni rad stiče znanja i veštine za obavljanje sledećih stručnih poslova, u skladu sa svojom strukom: 1) Procena stanja, potreba, snaga i rizika dece i mladih, odnosno odraslih i starih korisnika, kao i staratelja, hranitelja i usvojitelja; 2) Izrada individualnih planova usluga za decu i mlade, odnosno odrasle i stare; 3) Upućivanje korisnika drugim ustanovama socijalne zaštite i drugim pružaocima usluga socijalne zaštite; 4) Sprovođenje postupaka i odlučivanje o pravima na materijalna davanja i pružanje usluga socijalne zaštite; 5) Sprovođenje usluga neodložne intervencije, 6) Preduzimanje mera, pokretanja sudskih i drugih postupaka, u skladu sa zakonom; 7) Sagledavanje efekata, odnosno evaluacije preduzetih usluga i mera zaštite; 8) Poslovima iz oblasti starateljske i porodičnopravne zaštite; 9) Vođenju evidencije i dokumentacije o pruženim uslugama i preduzetim merama u okviru svoje delatnosti i u skladu sa propisima; 10) Iniciranje i razvijanje preventivnih i drugih programa koji doprinose zadovoljavanju individualnih i zajedničkih potreba građana, odnosno sprečavanju i suzbijanju socijalnih problema u zajednici; 11) Obavljanje i drugih poslova u skladu sa zakonom i drugim opštim aktima kojima je regulisan rad centra za socijalni rad i koji su u nadležnosti centra za socijalni rad. Stavom 2. ovog člana je propisano da pripravnik koji pripravnički staž obavlja u centru za socijalni rad u obavezi je da od predviđenih 12, odnosno šest meseci, najmanje 30 dana staža obavi u okviru jedne od grupa usluga socijalne zaštite.

 

3.10. Pravilnik o organizaciji, normativima i standardima rada Centra za socijalni rad[8], u članu 31. propisuje da je voditelj slučaja stručnjak zadužen za konkretan slučaj koji procenjuje i koordinira postupkom procene potreba konkretnog korisnika, preduzima mere i koordinira preduzimanje mera u zaštiti i podršci korisniku, koristeći potencijale centra i drugih službi i resursa u lokalnoj zajednici.

 

3.11. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova u Centru za socijalni rad Vršac[9] u članu 10. stav 1. tačka 8. propisuje da direktor odlučuje o prijemu i prestanku radnog odnosa, a u tački 20. istog člana propisano je da direktor donosi odluku o potrebi  zasnivanja radnog odnosa/vrši izbor prijavljenih kandidata. Ovaj pravilnik za radno mesto voditelj slučaja propisuje uslove: dipl. socijalni radik, socijalni radnik, psiholog, pedagog, specijalni pedagog, andragog; zatim  radno iskustvo:  najmanje  jedna godina radnog iskustva na osnovnim stručnim poslovima u socijalnoj zaštiti, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast socijalne zaštite; i posebni uslovi: znanje rada na računaru; završena obuka po    akreditovanom    programu za  voditelja  slučaja; licenca za obavljanje poslova, u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna zaštita i propisima donetim na osnovu zakona.

Analiza navoda pritužbe, izjašnjenja i dostavljenih dokaza sa aspekta antidiskriminacionih propisa

3.12. Imajući u vidu predmet pritužbe u konkretnom slučaju je potrebno utvrditi da li je Centra za socijalni rad prilikom prijema u radni odnos na određeno vreme  na radno mesto diplomirani socijalni radnik – voditelj slučaja po objavljenom konkursu izvršio akt diskriminacije prema podnosiocu pritužbe na osnovu političkog ubeđenja kao ličnog svojstva.

3.13. Poverenik najpre ističe da je predmet pritužbe razmatran samo sa aspekta primene antidiskriminacionih propisa, dok eventualne druge povrede prava koje se odnose na sam konkurs, sadržaj konkursa, rokove za dostavljanje i sl, odnosno postojanje eventualnih drugih povreda radnopravnih propisa nije razmatrano, imajući u vidu da je utvrđivanje ovih povreda u nadležnosti drugih organa.

3.14. Poverenik dalje ukazuje da se u postupcima za zaštitu od diskriminacije primenjuje posebno pravilo o teretu dokazivanja (član 45. Zakona o zabrani diskriminacije) koje pravilo se primenjuje i u postupku pred Poverenikom. Naime, podnosilac pritužbe treba da učini verovatnim da je lice protiv koga je podneo pritužbu izvršilo akt diskriminacije, a ukoliko u tome uspe, teret dokazivanja da usled tog akta nije došlo do povrede načela jednakosti, odnosno, načela jednakih prava i obaveza leži na onome protiv koga je pritužba podneta.

3.15. Na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja, Poverenik konstatuje da je Centar za socijalni rad  preko Nacionalne službe za zapošljavanje objavio oglas za radno mesto voditelj slučaja – diplomirani socijalni radnik, u vremenskom trajanju od 24.3.2025-23.4.2025. godine. U oglasu je navedeno: vrsta rada – određeno; broj radnika – 2; mesto rada – Vršac; radno iskustvo – nije bitno; stepen obrazovanja – fakultet – VIII stepen (4-6 godina); obrazovanje – socijalni rad i staranje.

 

3.16. Poverenik dalje konstatuje da je nesporno da se podnosilac pritužbe prijavio na objavljeni oglas Centra za socijali rad, podnošenjem prijave elektronskim putem uz biografiju koju je dostavio, kao i da je 24.4.2025. godine, bio u prostorijama Centra za socijalni rad na razgovoru sa v.d. direktorkom centra, povodom objavljenog konkursa za radno mesto voditelj slučaja – diplomirani socijalni radnik.

 

3.17. Podnosilac pritužbe je u pritužbi naveo da je na razgovoru v.d. direktorka pitala za njegova politička ubeđenja na način da mu je saopštila da je potrebno zauzeti stranu u ovakvim vremenima kao i da je trenutno na vlasti SNS i da mora biti spreman da bude lojalan, prisustvuje skupovima podrške predsedniku i stranci ukoliko želi da radi u državnoj službi, što je kod njega izazvalo jaku poraženost i neprijatnost zbog čega joj je rekao da se ne slaže sa njenim stavom, dodavši da njega neće videti na ulicama i blokadama, ali ni na skupovima podrške i ostalim skupovima u organizaciji SNS. Takođe je naveo da je v.d. direktorki rekao da veruje da pravi socijalni radnik ne bi trebao da bude član niti jedne političke partije ili struje kako ne bi pravio svesne ili nesvesne diskriminacije u odnosu na korisnike usluga. Dalje je naveo da je u zakasnelom obaveštenju koje je usledilo nakon njegovog obraćanja zahtevom za izjašnjenje o ishodu konkursa saznao da je zaposleno jedno lice, tj. da je popunjeno jedno radno mesto, te da smatra da su odlučujući i presudni uslovi bile karakteristike kandidata koje nisu navedene u konkursu.

 

3.18. U svom izjašnjenju, v.d. direktorka je sporila ove navode, ističući da su razgovori sa svakim kandidatom obavljeni ponaosob sa obostranim uvažavanjem, da od podnosioca pritužbe nije tražila da se izjasni o političkoj opredeljenosti ni u kom smislu i da je šokirana ovim navodima, navodeći da reč „lojalnost“ ne koristi u svom rečniku, a reči koje su napisane u pritužbi nije izgovorila, te da AA u dopisima nije ni reč pomenuo o politici, a kamoli diskriminaciji upućenoj njemu, niti je bio pitan o tome, što se može videti iz priloženih mejlova, kao i da nikakave insinuacije na temu „građanskog aktivizna“ nije bilo sa njene strane. Dalje je navela da ni u jednom momentu nije spominjala „skupove SNS-a, blokadere itd.“ i da nije upoznata kako se izabrani kandidat politički deklariše, jer nema vremena za takve stvari, niti ima prava da o tome pita. Takođe je navela da je u konkursu jasno navedeno da se traži voditelj slučaja, a ne pripravnik, zbog čega AA i druga kandidatkinja nisu primljeni, jer nisu ispunjavali uslove koji su potrebni za voditelja slučaja u Centru, dok je kandidatkinja koja je primljena te uslove ispunjavala.

3.19. Imajući u vidu da razgovoru za posao niko drugi sem podnosioca pritužbe i v.d. direktorke nije prisustvovao, kao i da su navodi iz pritužbe i izjašnjenja protivrečni, Poverenik nije mogao utvrditi šta je tačno konkretnom prilikom rečeno. Imajući u vidu ovakvo stanje stvari  Poverenik je dalje cenio razloge zbog kojih je v.d. direktorka Centra za socijalni rad grada Vršca odlučila da u radni odnos za radno mesto voditelj slučaja primi drugu  kandidatkinju, a ne podnosioca pritužbe.

 

3.20. Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da su uslovi za radno mesto – voditelj slučaja propisani Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova u Centru za socijalni rad. Propisani uslovi su: najmanje jedna godina radnog iskustva na osnovnim stručnim poslovima u socijalnoj zaštiti, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast socijalne zaštite, a od posebnih uslova propisano je, između ostalih, završena obuka po akreditovanom programu za voditelja slučaja; licenca za obavljanje poslova, u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna zaštita i propisima donetim na osnovu zakona.

3.21. Uvidom u propise iz oblasti socijalne zaštite (Zakon o socijalnoj zaštiti, Pravilnik o stručnim poslovima u socijalnoj zaštiti, Pravilnik o organizaciji, normativima i standardima rada Centra za socijalni rad, Pravilnika o pripravničkom stažu i ispitu za licencu u socijalnoj zaštiti, Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova u Centru za socijalni rad Vršac) može se zaključiti da poslovi radnog mesta: voditelj slučaja podrazumevaju poslove koji traže samostalnost u rad, te da ovi poslovi spadaju u stručne poslove u oblasti socijalne zaštite i da su zakonom propisani uslovi šta lice treba da ispunjava da bi obavljalo ove poslove. Uslovi koji su propisani su da stručni radnik: 1) ima završene osnovne strukovne studije, osnovne akademske studije i studije drugog stepena iz: socijalnog rada, psihologije, pedagogije, andragogije, defektologije ili specijalne pedagogije; 2) da je stekao sertifikat o uspešno završenoj obuci po akreditovanom programu za rad na osnovnim poslovima (vaspitača, savetnika za hraniteljstvo, savetnika za osamostaljivanje), odnosno za rad sa konkretnom korisničkom grupom (žrtve nasilja, lica sa invaliditetom, stariji); 3) da ima licencu za obavljanje osnovnih poslova u socijalnoj zaštiti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna zaštita. Takođe, analizom propisa koji se odnose na rad zaposlenih u socijalnoj zaštiti (Zakon o socijalnoj zaštiti, Zakon o radu, Zakon o zaposlenima u javnim službama, kao i pravilnicima iz oblasti socijalne zaštite kojima je uređen rad i angažovanje zaposlenih) proizlazi da je pripravnik lice koje ne može samostalno da obavlja posao već mu se određuje mentor, kao i da se prilikom obavljanja pripravničkog staža utvrđuje program, način i mesto obavljanja ovog staža u skladu sa akotom koji propisuje ministar nadležan za socijalnu zaštitu. Članom 62. Zakona o socijalnoj zaštiti propisano je da se na osnivanje i rad ustanove socijalne zaštite primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju javne službe, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Takođe, članom 142. stav 1. Zakona o socijalnoj zaštiti je propisano da stručni radnici i stručni saradnici u socijalnoj zaštiti ne mogu samostalno raditi dok ne obave pripravnički staž, a stručni radnici su dužni da polože i ispit za licencu. Pripravnički staž mogu obavljati i stručni radnici i stručni saradnici koji su angažovani u svojstvu volontera, kao rad van radnog odnosa (stav 2). Pripravnički staž se izvodi po utvrđenom programu radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad u ustanovi socijalne zaštite i kod pružaoca usluge socijalne zaštite, pod neposrednim nadzorom stručnog radnika odnosno stručnog saradnika (mentora) koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u socijalnoj zaštiti (stav 3). Pripravnički staž za stručne radnike i stručne saradnike u socijalnoj zaštiti sa stečenim visokim obrazovanjem na studijama drugog stepena, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine traje 12 meseci (stav 4).

 

3.22. Uvidom u biografiju koja je dostavljena uz pritužbu i uvidom u konkursnu dokumentaciju koja je dostavljena Povereniku uz izjašnjenje može se zaključiti da u trenutku konkurisanja podnosilac pritužbe nije ispunjavao uslove propisane zakonom za radno mesto za koje je raspisan konkurs. Takođe, iz konkursne dokumentacije proizlazi da je kandidatkinja koja je primljena u radni odnos na određeno vreme u odnosu na sve ostale kandidate jedina imala potrebno radno iskustvo, poleženu obuku i podnet zahtev Komori socijalne zaštite za polaganje ispita za licencu sa datumom 30.5.2025. godine.

Dakle, na osnovu svih dostavljenih dokaza može se zaključiti da je na radno mesto voditelj slučaja – diplomirani socijalni radnik primljena kandidatkinja koja je jedina u skladu sa propisima iz oblasti socijalne zaštite mogla da ispuni propisane uslove, zbog toga se sam prijem u radni odnos ne može dovesti u uzročno-posledičnu vezu sa političkim ubeđenjem podnosioca pritužbe.

 

3.23. Međutim, s obzirom da se nije mogao utvrditi šta je tačno rečeno prilikom obavljanja razgovora sa kandidatima za prijem na određeno vreme na radno mesto – voditelj slučaja i koja su pitanja postavljana kandidatima, Poverenik koristi priliku da ukaže na odredbe Zakona o zabrani diskriminacije kojima je zabranjena diskriminacija na osnovu političkog ubeđenja kao ličnog svojstva, pri čemu Poverenik posebno ukazuje na odredbe ovog zakona koje se odnose na diskriminaciju u oblasti rada. Naime, članom 16. ovog zakona je propisano da je zabranjena diskriminacija u oblastu rada, odnosno narušavanje jednakih mogućnosti za zasnivanje radnog odnosa ili uživanje pod jednakim uslovima svih prava u oblasti rada, dok zaštitu od diskriminacije iz stava 1. ovog člana uživa, između ostalih i lice koje traži zaposlenje. Stavom 3, ovog člana je između ostalog propisano da se ne smatra diskriminacijom pravljenje razlike, isključenje ili davanje prvenstva zbog osobenosti određenog posla kod koga lično svojstvo lica predstavlja stvarni i odlučujući uslov obavljanja posla, ako je svrha koja se time želi postići opravdana. Poverenik dalje ukazuje da se na zaposlene u socijalnoj zaštiti primenjuju propisi koji se odnose na zaposlene u javnim službama. Članom 6. Zakona o zaposlenima u javnim službama propisano je da je zaposleni, odnosno lice angažovano po osnovu ugovora van radnog odnosa u javnoj službi dužan da postupa u skladu sa Ustavom, zakonom i drugim propisom, prema pravilima struke, nepristrasno i na način kojim omogućava zaštitu i ostvarivanje prava građana i pravnih lica i čime se ne nanosi šteta drugim licima i javnom interesu (stav 1). Zaposleni, odnosno lice angažovano po osnovu ugovora van radnog odnosa u javnoj službi koje obavlja poslove iz delatnosti poslodavca je dužan da u obavljanju poslova postupa politički neutralno (stav 2). Niko ne sme vršiti uticaj na zaposlenog, odnosno lice angažovano po osnovu ugovora van radnog odnosa da nešto čini ili ne čini suprotno st. 1. i 2. ovog člana (stav 3).

 

Poverenik dalje ukazuje da se poslednjih godina uočava sve češće obraćanje instituciji zbog diskriminacije na osnovu članstva u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama, u najvećem broju slučajeva u oblasti rada i zapošljavanja. U ovoj oblasti uočeno je da neretko podnosioci pritužbi ili svedoci ističu da ne mogu da se zaposle jer nisu politički aktivni i ne pripadaju nijednoj stranci, ili su članovi stranke koja nije vladajuća, te da zbog svog različitog stava ili mišljenja bivaju raspoređeni na niže radno mesto, čak i otpušteni. Navode da nemaju poverenja u institucije, osećaju strah od posledica prijavljivanja, da zakon nije isti za sve jer su pojedinci „zaštićeni“, imaju moć odlučivanja i „mogu slobodno da krše zakone“, zbog čega ne traže zaštitu ili odustaju od daljeg vođenja postupka, posebno iz razloga što ne mogu da ostanu anonimni.  Ovo otežava utvrđivanje, a samim tim i zaštitu građana od diskriminacije po ovim osnovima.[10]

 

Poverenik dalje ukazuje da je članom 33. stav 1. tačka 9. Zakona o zabrani diskriminacije propisano da  Poverenik preporučuje organima javne vlasti i drugim licima preporuke mera za unapređenje ravnopravnosti i zaštite od diskriminacije, dok je članom 48. Poslovnika o radu Poverenika[11] između ostalog, propisano da Poverenik upućuje preporuku mera organima javne vlasti i drugim licima, kada oceni da je to celishodno s obzirom na okolnosti slučaja, kao i mogućnost preventivnog delovanja, unapređenja položaja i zaštite od diskriminacije.

Imajući u vidu sve navedeno, a polazeći od ovlašćenja propisanih Zakonom o zabrani diskriminacije, Poverenik preporučuje Centru za socijalni rad, odnosno odgovornom licu u ustanovi socijalne zaštite da u narednom periodu prilikom prijema u radni odnos vodi računa da se kandidatima ne postavljaju pitanja koja se tiču ličnih svojstava kandidata, a koja u skladu sa članom 16. Zakona o zabrani diskriminacije ne predstavljaju stvarni i odlučujući uslov za obavljanje posla.

 

  1. MIŠLjENjE

Prijemom druge kandidatkinje po objavljenom konkursu za radno mesto – voditelj slučaja u radni odnos na određeno vreme, umesto podnositelja pritužbe, Centar za socijalni rad nije povredio odredbe Zakona o zabrani diskriminacije.

 

  1. PREPORUKA

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti u skladu sa članom 33. stav 1. tačka 9. Zakona o zabrani diskriminacije, preporučuje Centru za socijalni rad, odnosno odgovornom licu u ustanovi socijalne zaštite da u narednom periodu prilikom prijema u radni odnos vodi računa da se kandidatima ne postavljaju pitanja koja se tiču ličnih svojstava kandidata, a koja u skladu sa članom 16. Zakona o zabrani diskriminacije ne predstavljaju stvarni i odlučujući uslov za obavljanje posla

 

Protiv ovog mišljenja sa preporukom nije dopuštena žalba niti bilo koje drugo pravno sredstvo, jer se njime ne odlučuje o pravima i obavezama pravnih subjekata.

[1] Zakon o zabrani diskriminacije („Sl. glasnik RS“, br. 22/09 i 52/21), član 1. stav 2.

[2] „Sl. glasnik RS“, br. 98/06 i 115/21

[3] „Sl. glasnik RS“ br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13, 75/14, 13/17, 113/17 i 95/18

[4] „Sl. glasnik RS“, br. 24/11 i 117/22 – Odluka US

[5] „Sl. glasnik RS“, br. 113/17, 95/18, 86/19 i 157/20

[6] „Sl. glasnik RS“, br. 1/12 i 42/13

[7] „Sl. glasnik RS“, broj 84/16

[8] „Sl. glasnik RS“, br. 59/08, 37/10, 39/11 – dr. pravilnik, 1/12 – dr. pravilnik, 51/19, 12/20, 83/22 i 10/25

[9] chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/http://www.czsr-vrsac.org.rs/download/informator/sistematizacija.pdf

[10] Redovan godišnji izveštaj o stanju u oblasti zaštite ravnopravnosti za 2024. godinu. Dostupno na: https://ravnopravnost.gov.rs/rs/izvestaji/

[11] „Službeni glasnik RS“, broj 78/24

 

 

POVERENICA ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI

Brankica Janković


microsoft-word-icon910-25 Pritužba zbog diskriminacije na osnovu političkog ubeđenja u oblasti rada Download


Print Friendly, PDF & Email
back to top