547-24 Preporuka mera Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje povodom problema nestašice leka Testosteron Depo

br. 07-00-476/2024-02 datum: 2.8.2024.

 

REPUBLIČKI FOND ZA ZDRAVTSVENO OSIGURANjE

Prof. Dr Sanja Radojević Škodrić

 

11000 BEOGRAD

Jovana Marinovića 2

 

Poštovana gospođo Radojević Škodrić,

Povereniku za zaštitu ravnopravnosti pritužbom se obratilo Udruženje kao i fizička lica koja su, kao transrodne i transpolne osobe, u procesu medicinske tranzicije, ukazujući da Republički fond za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo zdravlja već duže vreme ne rešavaju problem nestašice leka Testosteron Depo. Podnosioci pritužbi, kao i građani koji nam se telefonskim putem obraćaju, ističu presudnu važnost ovog leka za njihovo zdravlje, budući da organizam trans muškaraca nema mogućnost endogene proizvodnje ovog hormona. Podnosioci pritužbi su naveli da je Galenika d.o.o. bez obrazloženja od januara 2024. godine prestala da proizvodi Testosteron Depo, čime im je ozbiljno ugroženo zdravlje i kvalitet života, s obzirom na to da je ovaj lek njihova jedina i doživotna terapija. Takođe, ističu da ovaj lek nije neophodan samo trans muškarcima koji prolaze medicinsku tranziciju, već i određenim onkološkim pacijentima.

 

Imajući u vidu da u pritužbama ističu hitnost u postupanju i da ukazuju na neophodnost da ovaj lek bude što pre dostupan jer je u pitanju lek koji se nalazi na Listi B lekova (lekovi koji se primenjuju u toku ambulantnog odnosno bolničkog lečenja u zdravstvenim ustanovama) koji  se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja[1] i koji u skladu sa članom 2. tačka 8.Pravilnikom o kriterijumima, načinu i postupku za stavljanje, odnosno skidanje lekova sa liste lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zadravstvenog osiguranja, predstavlja jedan od esencijalnih lekova[2], obraćamo Vam se inicijativom odnosno preporukom mera u cilju unapređenja položaja osoba kojima je ovaj lek neophodan.

 

Naime, u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije[3] Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je nadležan da prati sprovođenje zakona i drugih propisa i inicira donošenje ili izmenu propisa u cilju unapređenja ravnopravnosti i zaštite od diskriminacije, kao i da u skladu sa sagledanim stanjem upućuje preporuke preporuke mera organima javne vlasti i drugim licima za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite od diskriminacije.

 

Kao što Vam je poznato, Ustav Republike Srbije[4] zabranjuje svaku diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političnog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti, psihičkog ili fizičkog invaliditeta. Ustavna zabrana diskriminacije bliže je razrađena Zakonom o zabrani diskriminacije koji u odredbama člana 2. propisuje da akt diskriminacije označava svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i na članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven način, a koji se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima, polu, rodu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, polnim karakteristikama, nivoom prihoda, imovnom stanju, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bračnom i porodičnom statusu, osuđivanosti, starosnom dobu, izgledu, članstvu u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim ličnim svojstvima[5]. Članom 6. ovog zakona propisano je da neposredna diskriminacija postoji ako se lice ili grupa lica, zbog njegovog odnosno njihovog ličnog svojstva u istoj ili sličnoj situaciji, bilo kojim aktom, radnjom ili propuštanjem, stavljaju ili su stavljeni u nepovoljniji položaj, ili bi mogli biti stavljeni u nepovoljniji položaj. Odredbama člana 27. zabranjena je diskriminacija lica ili grupe lica s obzirom na njihovo zdravstveno stanje, kao i članova njihovih porodica.

 

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti[6] propisana su načela zdravstvene zaštite među kojima je i načelo poštovanja ljudskih prava i vrednosti, kojim je propisano da ovo načelo u zdravstvenoj zaštiti, između ostalog, podrazumeva obezbeđivanje najvišeg mogućeg standarda ljudskih prava i vrednosti u pružanju zdravstvene zaštite, pre svega prava na život, nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta i neprikosnovenost ljudskog dostojanstva (član 20.). Odredbama člana 21. propisano je načelo pravičnosti zdravstvene zaštite koje podrazumeva zabranu diskriminacije u pružanju zdravstvene zaštite po osnovu rase, pola, roda, seksualne orijentacije i rodnog identiteta, starosti, nacionalne pripadnosti, socijalnog porekla, veroispovesti, političkog ili drugog ubeđenja, imovnog stanja, kulture, jezika, zdravstvenog stanja, vrste bolesti, psihičkog ili telesnog invaliditeta, kao i drugog ličnog svojstva koje može biti uzrok diskriminacije.

 

Zakon o pravima pacijenata[7] u članu 6. stav 2. propisuje da u postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite pacijent ima pravo na jednak pristup zdravstvenoj službi, bez diskriminacije u odnosu na finansijske mogućnosti, mesto stanovanja, vrstu oboljenja, vreme pristupa zdravstvenoj službi ili u odnosu na neku drugu različitost koja može da bude uzrok diskriminacije. Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši ministarstvo nadležno za poslove zdravlja.[8]

 

Prema odredbama člana 66. Zakona o zdravstvenom osiguranju,[9] pravo na lekove obuhvata pravo na lekove sa Liste lekova koji se propisuju na recept ili izdaju na nalog na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Republički fond donosi opšti akt kojim utvrđuje Listu lekova. Ministar, na predlog Republičkog fonda, utvrđuje kriterijume, način i uslove za stavljanje lekova na Listu lekova, odnosno za skidanje lekova sa Liste lekova. Obezbeđivanje i sprovođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja obavlja Republički fond.[10] Nadzor nad radom Republičkog fonda vrši Ministarstvo.[11]

 

Lek Testosteron Depo se nalazi na Listi B (lekovi koji se primenjuju u toku ambulantnog odnosno bolničkog lečenja u zdravstvenim ustanovama) Liste lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.[12]

 

Član 2. tačka 8. Pravilnika o kriterijumima, načinu i postupku za stavljanje, odnosno skidanje lekova sa liste lekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zadravstvenog osiguranja upućuje na spisak esencijalnih lekova Svetske zdravstvene organizacije na kojoj se hormon testosteron nalazi kao jedan od ovih lekova.[13]

 

Dostupna istraživanja ukazuju  da su transrodne osobe jedna od najmarginalizovanijih grupa koja se suaočava sa brojnim izazovima ali i sa diskriminacijom u različitim sferama života. Kao jedne od problema u oblasti medicinskog prilagođavanja pola, transrodne osobe upravo navode regulisanje problema nestašice hormona, edukaciju zdravstvenih radnika o radu s transrodnim osobama, individualizaciju tretmana i decentralizaciju usluga. Izražena je i velika potreba za psihološkom podrškom.

 

Društvena briga o zdravlju obezbeđuje se, između ostalog i dostupnošću lekova i terapijskih sredstava svim građanima bez razlike u odnosu na bilo koje lično svojstvo. Nestašicom leka testosteron depo ili njegove adekvatne zamene utiče, odnosno ugrožava zdravlje i to ne smao transrodnih osoba, već i svih onih koji su na ovoj hormonskoj terapiji, među koima ima i onkoloških pacijenata. S tim u vezi važno je istaći da je ovaj lek se nalazi na Listi B (lekovi koji se primenjuju u toku ambulantnog odnosno bolničkog lečenja u zdravstvenim ustanovama) i spada u esencijalne lekove.  Imajući u vidu sve navedeno, neophodno je da Ministarstvo zdravlja i Republički fond za zdravstveno osiguranje bez odlaganja preduzmu sve neophodne mere  kako bi lek testosteron depo, odnosno njegova zamena, bio dostupan osobama kojima je neophodan.

 

U cilju ostvarivanja ravnopravnosti i zaštite od diskriminacije, kako bi se obezbedio kontinuitet u procesu medicinske tranzicije i pristup terapijama neophodnim za očuvanje zdravlja transrodnih osoba, u skladu sa propisima i utvrđenim stručnim standardima, obraćamo Vam se kako biste u skladu sa svojim nadležnostima bez odlaganja preduzeli sve neophodne mere u cilju omogućavanja dostupnosti leka Testosteron Depo ili njegove adekvatne zamene osobama kojima je ovaj lek neophodan.

 

Potrebno je da nas obavestite o preduzetom kako bismo u što kraćem roku obavestili građane i organizacije koje su nam se obratili po ovom pitanju.

 

Verujemo da ćete, kao i do sada, adekvatnim i brzim reagovanjem potvrditi Vašu privrženost ostvarivanju načela ravnopravnosti i unapređenju položaja pacijenata kojima je terapija ovim hormonom neophodna za normalno funkcionisanje.

[1] Dostupno na:  https://rfzo.rs/index.php/osiguranalica/lekovi-info/lekovi-actual

[2] Dostupno na: http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2012_04/t04_0010.htm

[3] „Službeni glasnik RS“, br. 22/09 i 52/21, član 33. stav 1. tačka 7, a u vezi tačke 5.

[4] „Službeni glasnik RS“, br. 98/06 i 115/21

[5] „Službeni glasnik RS“, br. 22/09 i 52/21, član 2. stav 1. tačka 1

[6] „Službeni glasnik RS“, broj 25/19 i 92/23 – autentično tumačenje

[7] „Službeni glasnik RS“, br. 45/13 i 25/19 – dr.zakon

[8] Zakon o pravima pacijenata („Službeni glasnik RS“, br. 45/13 i 25/19 – dr.zakon), član 48.

[9] „Službeni glasnik RS“, br. 25/19 i 92/23

[10] Zakon o zdravstvenom osiguranju („Službeni glasnik RS“, br. 25/19 i 92/23), član 228. stav 1.

[11] Zakon o zdravstvenom osiguranju („Službeni glasnik RS“, br. 25/19 i 92/23), član 256. stav 1.

[12] Dostupno na:  https://rfzo.rs/index.php/osiguranalica/lekovi-info/lekovi-actual

[13] Dostupno na: http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2012_04/t04_0010.htm

 

 

POVERENICA ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI
Brankica Janković


microsoft-word-icon547-24 Preporuka mera Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje povodom problema nestašice leka Testosteron Depo Download


 

Print Friendly, PDF & Email
back to top