{"id":7348,"date":"2015-12-27T10:46:09","date_gmt":"2015-12-27T09:46:09","guid":{"rendered":"http:\/\/symbolgames.net\/rs\/?p=7348"},"modified":"2016-07-25T13:14:59","modified_gmt":"2016-07-25T11:14:59","slug":"misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/","title":{"rendered":"Mi\u0161ljenje o pojedinim odredbama Nacrta zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca"},"content":{"rendered":"<p>br. 011-00-35\/2015-02     datum: 27.12.2015.<\/p>\n<p>Postupaju\u0107i u okviru zakonom propisane nadle\u017enosti da prati sprovo\u0111enje zakona i drugih propisa, inicira dono\u0161enje ili izmenu propisa radi sprovo\u0111enja i unapre\u0111ivanja za\u0161tite od diskriminacije i daje mi\u0161ljenje o odredbama nacrta zakona i drugih propisa koji se ti\u010du zabrane diskriminacije (\u010dl. 33. ta\u010d. 7. Zakona o za\u0161titi diskriminacije, \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS&#8221;, br. 22\/09), Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti daje<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong><span style=\"font-size: 14pt;\">MI\u0160LjENjE<\/span><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong><span style=\"font-size: 14pt;\">o pojedinim odredbama Nacrta zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca<\/span><\/strong><\/p>\n<p>Dopisom Kabineta potpredsednice Vlade br. 011-00-7\/2015-12 od 24. decembra 2015. godine od Poverenika za za\u0161titu ravnopravnosti je zatra\u017eeno mi\u0161ljenje o Nacrtu zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca. Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti daje mi\u0161ljenje o pojedinim re\u0161enjima sadr\u017eanim u Nacrtu zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca (u daljem tekstu: Nacrt zakona), koja su relevantna sa aspekta propisa o zabrani diskriminacije. S obzirom da  Nacrt zakona ima  osam odeljaka, mi\u0161ljenje je sa\u010dinjeno tako da prati ovu strukturu.<\/p>\n<p><strong>I   OSNOVNE ODREDBE<\/strong><\/p>\n<p><strong>1.1.<\/strong> Odredbom \u010dlana. 2. Nacrta zakona poja\u0161njena su zna\u010denja pojedinih pojmova kori\u0161\u0107enih u zakonu, pa je odredbom stava 1. ta\u010dka  6. ovog \u010dlana definisan pojam diskriminacije kao svako pravljenje razlike, nejednako postupanje, odnosno propu\u0161tanje (isklju\u010divanje, ograni\u010davanje ili davanje prvenstva), na otvoren ili prikriven na\u010din, u odnosu na lica ili grupe, kao i \u010dlanove njihovih porodica ili njima bliska lica sa ciljem ili posledicom da im se ote\u017ea, ugrozi, onemogu\u0107i ili negira priznanje, u\u017eivanje ili ostvarivanje ljudskih prava u politi\u010dkoj, ekonomskoj, dru\u0161tvenoj, kulturnoj, gra\u0111anskoj i svakoj drugoj oblasti; diskriminacijom se smatra i nepovoljnije postupanje prema drugom licu ili grupi lica, isklju\u010divo ili uglavnom \u0161to su tra\u017eili, pokrenuli ili nameravali da pokrenu postupak za za\u0161titu od diskriminacije, ponudili ili nameravali da ponude dokaze o diskriminatornom postupanju, dali iskaz pred nadle\u017enim telom o slu\u010daju diskriminacije, upozorili javnost na slu\u010daj diskriminacije ili pru\u017eili drugu vrstu podr\u0161ke u predvi\u0111enom postupku.<\/p>\n<p>Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti ukazuje da pojam diskriminacije treba usaglasiti sa definicijom propisanom Zakonom o zabrani diskriminacije, koji predstavlja osnovni antidiskriminacioni zakon i kojim se ure\u0111uje op\u0161ti re\u017eim za\u0161tite od diskriminacije. Posebni zakoni kojim se ure\u0111uje zabrana diskriminacije u pojedinim oblastima dru\u0161tvenog \u017eivota ili u odnosu na pojedine dru\u0161tvene grupe, moraju biti u skladu sa ovim zakonom.<\/p>\n<p>Pored toga, u definiciji pojma diskriminacije izostavljena su dva klju\u010dna obele\u017eja, koja su osnov razlikovanja diskriminacije od drugih protivpravnih pona\u0161anja. Najpre, izostavljeno je jedno od su\u0161tinskih obele\u017eja diskriminacije, a to je da je diskriminacija neopravdano pravljenje razlike. Treba imati u vidu da postoji niz situacija kada je pravljenje razlike opravdano, te ovako definisana odredba nije u skladu sa me\u0111unarodnim i nacionalnim antidiskriminacionim propisima. Tako\u0111e, iz definicije diskriminacije izostavljen je i drugi su\u0161tinski element diskriminacije \u2013 osnov diskriminacije.<\/p>\n<p>Zbog toga je neophodno izmeniti ovu odredbu, tako da glasi:<\/p>\n<p>\u201ediskriminacija je svako neopravdano pravljenje razlike, nejednako postupanje, odnosno propu\u0161tanje (isklju\u010divanje, ograni\u010davanje ili davanje prvenstva), na otvoren ili prikriven na\u010din, u odnosu na lica ili grupe, kao i \u010dlanove njihovih porodica ili njima bliska lica sa ciljem ili posledicom da im se zbog njegovog, odnosno njihovog li\u010dnog svojstva u istoj ili sli\u010dnoj situaciji ote\u017ea, ugrozi, onemogu\u0107i ili negira priznanje, u\u017eivanje ili ostvarivanje ljudskih prava u politi\u010dkoj, ekonomskoj, dru\u0161tvenoj, kulturnoj, gra\u0111anskoj i svakoj drugoj oblasti;. diskriminacijom se smatra i nepovoljnije postupanje prema drugom licu ili grupi lica, isklju\u010divo ili uglavnom \u0161to su tra\u017eili, pokrenuli ili nameravali da pokrenu postupak za za\u0161titu od diskriminacije, ponudili ili nameravali da ponude dokaze o diskriminatornom postupanju, dali iskaz pred nadle\u017enim telom o slu\u010daju diskriminacije, upozorili javnost na slu\u010daj diskriminacije ili pru\u017eili drugu vrstu podr\u0161ke u predvi\u0111enom postupku;&#8221;<\/p>\n<p><strong>1.2.<\/strong> Odredbom \u010dlana. 2. stav. 1. ta\u010dka 8. Nacrta zakona, posredna diskriminacija je definisana razli\u010dito u odnosu na Zakon o zabrani diskriminacije. Poverenica smatra da  bi definiciju posredne diskriminacije trebalo usaglasiti sa definicijom iz op\u0161teg antidiskriminacionog zakona, kako bi se izbegle nepreciznosti i nedoumice u tuma\u010denju.<\/p>\n<p><strong>1.3.<\/strong> Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti ukazuje da bi ovim zakonom trebalo propisati zabranu vi\u0161estruke diskriminacije (diskriminacija po dva ili vi\u0161e li\u010dnih svojstava), koja predstavlja te\u017eak oblik diskriminacije.<\/p>\n<p>U prilog tome govore i pojedine odredbe Strategije prevencije i za\u0161tite od diskriminacije, kojima je propisano da posebnu pa\u017enju treba obratiti na spre\u010davanje diskriminacije vi\u0161estruko diskriminisanih grupa \u017eena, a posebno Romkinja, \u017eena sa invaliditetom, samohranih majki, izbeglih ili interno raseljenih \u017eena, starijih \u017eena, \u017eena \u017ertava nasilja, \u017eena druga\u010dije seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Osim toga, vi\u0161estruka diskriminacija je u Zakonu o zabrani diskriminacije (\u010dlan 13. stav 1. ta\u010dka 5) izdvojena kao naro\u010dito opasna, odnosno, propisana je kao te\u017eak oblik  diskriminacije.<\/p>\n<p><strong>1.4.<\/strong> Odredbama \u010dlana 2. stav 1. ta\u010dka 11. Nacrta zakona propisano je, izme\u0111u ostalog, da nasilje nad \u017eenama ozna\u010dava oblik diskriminacije nad \u017eenama.<\/p>\n<p>Nesporno je da je nasilje nad \u017eenama uzrokovano neravnopravnim polo\u017eajem \u017eena u dru\u0161tvu i da predstavlja jednu od najopasnijih dru\u0161tvenih pojava, zbog \u010dega je ova vrsta nasilja inkriminisana u krivi\u010dnom zakonodavstvu. Me\u0111utim, Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti ukazuje da ne treba nasilje nad \u017eenama definisati kao oblik diskriminacije, jer bi u tom slu\u010daju postojala opasnost da \u017ertve rodno zasnovanog nasilja potra\u017ee za\u0161titu pred Poverenikom za za\u0161titu ravnopravnosti, koji ne mo\u017ee da im pru\u017ei adekvatnu pravnu za\u0161titu.<\/p>\n<p>Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti predla\u017ee da se ova odredba izmeni na slede\u0107i na\u010din:<\/p>\n<p>\u201enasilje nad \u017eenama ozna\u010dava kr\u0161enje ljudskih prava koje je prouzrokovano nejednakim polo\u017eajem mu\u0161karaca i \u017eena i predstavlja sva dela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do ili mogu da dovedu do: fizi\u010dke, seksualne, psihi\u010dke, odnosno finansijske povrede ili patnje za \u017eene, obuhvataju\u0107i i pretnje takvim delima, prinudu ili proizvoljno li\u0161avanje slobode, bilo u javnosti bilo u privatnom \u017eivotu&#8221;;<\/p>\n<p><strong>1.5.<\/strong> Odredbom \u010dlana 2. stav 1. ta\u010dka 19. Nacrta zakona propisano je da se \u201emerama&#8221; smatraju zvani\u010dno usvojene pogodnosti kojima se \u017eenama i mu\u0161karcima omogu\u0107ava ravnopravno u\u010de\u0161\u0107e u javnom \u017eivotu, otklanjaju postoje\u0107e neravnopravnosti ili im se obezbe\u0111uju prava koja su im ranije bila uskra\u0107ena, uklju\u010duju\u0107i ravnopravno u\u010de\u0161\u0107e u postupku pripreme, usvajanja i pra\u0107enja primene planskih dokumenata i bud\u017eeta, kao i uklju\u010divanja rodne perspektive u planske dokumente i bud\u017eet.<\/p>\n<p>Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti predla\u017ee da se termin \u201emere&#8221; promeni u termin \u201eposebne mere&#8221;, kako bi se terminologija uskladila sa terminologijom koja se upotrebljava u Ustavu RS i Zakonu o zabrani diskriminacije, u cilju izbegavanja nedoumica i usagla\u0161avanja terminologije.<\/p>\n<p><strong>II   MERE PROTIV DISKRIMINACIJE<\/strong><\/p>\n<p><strong>2.1.<\/strong> Odredbama \u010dlana 4. Nacrta zakona propisane su \u201emere radi otklanjanja i spre\u010davanja nejednakog polo\u017eaja \u017eena i mu\u0161karaca&#8221;, te Poverenica jo\u0161 jednom ukazuje da bi bilo potrebno usaglasiti terminologiju sa terminologijom koja se koristi u Ustavu RS i Zakonu o zabrani diskriminacije, odnosno, trebalo bi koristi termin \u201eposebne mere&#8221;.<\/p>\n<p><strong>2.2.<\/strong> Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da radi postizanja pune i stvarne ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca, odeljak II treba dopuniti novim \u010dlanom, koji bi glasio:<\/p>\n<p>\u201eOrgani javne vlasti du\u017eni su da upotrebljavaju rodno osetljiv (rodno diferenciran) jezik u slu\u017ebenoj komunikaciji, u svim op\u0161tim i pojedina\u010dnim aktima koje donose u skladu sa svojim nadle\u017enostima&#8221;.<\/p>\n<p>Naime, u slu\u017ebenoj komunikaciji u Republici Srbiji rodno senzitivni jezik i dalje nije \u0161iroko prihva\u0107en, iako jezik ima fundamentalnu ulogu u formiranju dru\u0161tvenog identiteta pojedinaca i pojedinki i zna\u010dajno uti\u010de na oblikovanje dru\u0161tvenih stavova. Upotreba jezika u kojem se prisustvo, jednak status i uloge \u017eena u mu\u0161karaca u dru\u0161tvu ravnopravno odra\u017eavaju i tretiraju sa jednakom vredno\u0161\u0107u i dostojanstvom, su\u0161tinski je aspekt rodne ravnopravnosti i od zna\u010daja je za postizanje fakti\u010dke ravnopravnosti. U prilog tome govori i \u010dinjenica da je Savet Evrope, usvajanjem Preporuke Odbora ministara o eliminisanju seksizma u jeziku R(90)4, preporu\u010dio dr\u017eavama \u010dlanicama da promovi\u0161u upotrebu jezika koji odra\u017eava principe ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca, kao i da preduzmu mere koje su potrebne kako bi usaglasili terminologiju koja se koristi prilikom izrade pravnih propisa u javnoj administraciji i obrazovanju sa principima rodne ravnopravnosti.<\/p>\n<p>Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da je u aktuelnim dru\u0161tvenim okolnostima, kada su \u017eene u zna\u010dajnoj meri uklju\u010dene u dru\u0161tveni, politi\u010dki i javni \u017eivot, neprihvatljiva upotreba naziva njihovih zvanja i funkcija u mu\u0161kom gramati\u010dkom rodu. Na ovaj na\u010din nastavlja se sa tradicionalnom i rodno stereotipnom podelom zanimanja na \u201emu\u0161ka&#8221; i \u201e\u017eenska&#8221;, ne prate se promene koje su nesumnjivo nastupile, odr\u017eavaju se postoje\u0107i stereotipi i predrasude i ote\u017eava ravnomerno uklju\u010divanje \u017eena u dru\u0161tveni i politi\u010dki \u017eivot.<\/p>\n<p><strong>2.3.<\/strong> Odredbom \u010dlana 8. Nacrta zakona propisano je da su poslodavac i pru\u017ealac usluge koji u radnom odnosu imaju vi\u0161e od 250 lica du\u017eni da u vezi sa svojim zaposlenima najkasnije do 31. januara svake godine: a) usvoje plan mera za otklanjanje ili ubla\u017eavanje neravnomerne zaposlenosti i radne anga\u017eovanosti \u017eena i mu\u0161karaca za teku\u0107u godinu; b) izra\u0111uju izve\u0161taj o sprovo\u0111enju plana mera za otklanjanje ili ubla\u017eavanje neravnomerne zaposlenosti i radne anga\u017eovanosti \u017eena i mu\u0161karaca za prethodnu godinu. Plan mera i izve\u0161taj iz prethodnog stava ovog \u010dlana poslodavac i pru\u017ealac usluge koji imaju vi\u0161e od 250 zaposlenih i radno anga\u017eovanih lica dostavljaju slu\u017ebi obrazovanoj u skladu sa ovim zakonom (dalje u tekstu: slu\u017ebi) najkasnije do 31. marta naredne godine u odnosu na godinu obuhva\u0107enu izve\u0161tajem [&#8230;]<\/p>\n<p>Me\u0111utim, nejasno je iz kog razloga je ova du\u017enost nametnuta samo poslodavcima koji u radnom odnosu imaju vi\u0161e od 250 zaposlenih, imaju\u0107i u vidu \u010dinjenicu da veoma mali broj poslodavaca u Srbiji zapo\u0161ljava, odnosno, radno anga\u017euje vi\u0161e od 250 zaposlenih. Prema podacima Ministarstva privrede, u Republici Srbiji 99,8% privrednih subjekata spada u kategorije mikro, malih i srednjih preduze\u0107a (izme\u0111u ostalog, sa manje od 250 zaposlenih). Poverenica podse\u0107a da je odredbama \u010dlana 13. st. 1. i 2. Zakona o ravnopravnosti polova (\u201eSl. glasnik RS&#8221;, br. 22\/2009) propisano da poslodavac koji ima u radnom odnosu vi\u0161e od 50 zaposlenih na neodre\u0111eno vreme ima du\u017enost da usvoji plan mera za otklanjanje ili ubla\u017eavanje neravnomerne zastupljenosti polova, kao i da sa\u010dini izve\u0161taj o sprovo\u0111enju plana ovih mera. Du\u017enost poslodavca da vodi ra\u010duna o ravnomernoj zaposlenosti mu\u0161karaca i \u017eena je od velike va\u017enosti za dostizanje su\u0161tinske rodne ravnopravnosti. Zbog toga je i obavezivanje poslodavaca da jednom godi\u0161nje usvajaju plan mera za otklanjanje ili ubla\u017eavanje neravnomerne zaposlenosti mu\u0161karaca i \u017eena, kao i da sa\u010dinjavaju izve\u0161taj o sprovo\u0111enju plana mera za otklanjanje ili ubla\u017eavanje neravnomerne zaposlenosti, u tom smislu, veoma zna\u010dajna. Od poslodavaca se o\u010dekuje da postepenim restrukturiranjem radne snage uspostave ravnomernu zaposlenost \u017eena i mu\u0161karaca.<\/p>\n<p>Poverenica ukazuje da nema razumnog i objektivnog opravdanja da se ova obaveza odnosi samo na preduze\u0107a i pru\u017eaoce usluga sa preko 250 zaposlenih, \u0161to je ujedno i znatno smanjenje pravnih subjekata koji imaju ovu du\u017enost prema odredbama Zakona o ravnopravnosti polova, a posebno ako se ima u vidu \u010dinjenica da u Republici Srbiji samo 0,2% preduze\u0107a zapo\u0161ljava preko 250 zaposlenih.<\/p>\n<p>Zbog toga Poverenica predla\u017ee da se ovim zakonom propi\u0161e du\u017enost poslodavaca i pru\u017ealaca usluga koji imaju u radnom odnosu vi\u0161e od 50 zaposlenih da usvajaju plan mera za otklanjanje ili ubla\u017eavanje neravnomerne zaposlenosti mu\u0161karaca i \u017eena, kao i da sa\u010dinjavaju izve\u0161taj o sprovo\u0111enju plana mera za otklanjanje ili ubla\u017eavanje neravnomerne zaposlenosti.<\/p>\n<p><strong>2.4.<\/strong> Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da je veoma zna\u010dajna odredba \u010dlana 10. stav 4. Nacrta zakona da se po povratku na posao, licu koje je odsustvovalo zbog trudno\u0107e, materinstva, odnosno roditeljstva prepisuje poslednja ocena vezana za napredovanje na poslu i pozdravlja regulisanje ovog pitanja, imaju\u0107i u vidu da su mnoge zaposlene \u017eene koje su odsustvovale sa posla zbog trudno\u0107e i roditeljstva \u010desto trpele negativne posledice u mogu\u0107nosti napredovanja na poslu, jer nisu bile ocenjivane tokom perioda odsustva.<\/p>\n<p>Pored toga, potrebno je ukazati i da je praksa Poverenika za za\u0161titu ravnopravnosti pokazala da  u slu\u010dajevima kada utvr\u0111uju vi\u0161ak zaposlenih ili odlu\u010duju o drugim promenama radnopravnog statusa zaposlenih, poslodavci \u010desto stavljaju u nejednak polo\u017eaj zaposlene koje odsustvuju sa rada zbog trudno\u0107e i roditeljstva, pravdaju\u0107i svoje odluke \u010dinjenicom da rad ovih zaposlenih nije vrednovan u vreme  dono\u0161enja odluke, jer su bili odsutni sa rada. Poverenica ukazuje da su ovakve odluke poslodavaca diskriminatorne, jer ne postoje nikakve prepreke da se zaposleni koji odsustvuju sa rada zbog trudno\u0107e i roditeljstva uklju\u010de u proces vrednovanja svog rada, \u010dime bi im se pru\u017eila prilika da ravnopravno sa ostalim zaposlenima, aktivno u\u010destvuju u dono\u0161enju odluke o svom radnopravnom statusu.<\/p>\n<p>Zbog toga  Poverenica preporu\u010duje da se \u010dlan 10. dopuni  odredbom, koja bi glasila:<\/p>\n<p>\u201eZaposleni \u010diji rad nije vrednovan tokom trudno\u0107e i porodiljskog odsustva, kao i tokom odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta, ne mogu bili dovedeni u nejednak polo\u017eaj u odnosu na ostale zaposlene, ukoliko im poslodavac na bilo koji na\u010din menja radnopravni status tokom njihovog odsustva sa rada&#8221;.<\/p>\n<p><strong>2.5.<\/strong> Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da je veoma va\u017eno da se u delu zakona koji se odnosi na zapo\u0161ljavanje i radne odnose, propi\u0161e obaveza zaposlenih u inspekcijama rada da pro\u0111u obuku za  prepoznavanje i adekvatno reagovanje u slu\u010dajevima diskriminacije na osnovu pola i roda, na radu i u vezi sa radom, naro\u010dito imaju\u0107i u vidu \u010dinjenicu da je Nacrtom zakona propisano da \u0107e navedeni organ vr\u0161iti nadzor nad primenom ovog zakona.<\/p>\n<p><strong>2.6.<\/strong> Odredbom \u010dlana 13. Nacrta zakona propisano je da u skladu sa propisima kojima se ure\u0111uje socijalna i zdravstvena za\u0161tita, organi javne vlasti u oblasti zdravstvene i socijalne za\u0161tite obezbe\u0111uju po\u0161tovanje ravnopravnosti u svim domenima socijalne i zdravstvene za\u0161tite, uklju\u010duju\u0107i primenu mera za pra\u0107enje, podr\u0161ku i unapre\u0111enje reproduktivnog zdravlja stanovni\u0161tva, osoba sa invaliditetom, lica koja su pretrpela nasilje, te organizuju i realizuju programe za prevazila\u017eenje problema rane trudno\u0107e i  rane intimne kohabitacije, u kojoj je makar jedno lice mla\u0111e od 16 godina.<\/p>\n<p>Poverenica smatra da ovu odredbu \u010dlana 13. stav 1. ta\u010dka 1. treba pro\u0161iriti, tako da glasi:<\/p>\n<p>\u201eU skladu sa propisima kojima se ure\u0111uje socijalna i zdravstvena za\u0161tita, organi javne vlasti u oblasti zdravstvene i socijalne za\u0161tite:<\/p>\n<p>\u201e1) obezbe\u0111uju po\u0161tovanje ravnopravnosti u svim domenima socijalne i zdravstvene za\u0161tite, uklju\u010duju\u0107i primenu mera za pra\u0107enje, podr\u0161ku i unapre\u0111enje reproduktivnog zdravlja stanovni\u0161tva, naro\u010dito \u017eena iz vi\u0161estruko diskriminisanih grupa, posebno \u017eena sa invaliditetom, \u017eena koja su pretrpele nasilje, Romkinja, starijih \u017eena, izbeglica i interno raseljenih \u017eena, \u017eena druga\u010dije seksualne orijentacije i rodnog identiteta i \u017eena koje \u017eive sa HIV\/AIDS-om&#8221;.<\/p>\n<p><strong>2.7.<\/strong> Poverenica podse\u0107a na podatke iz Drugog i tre\u0107eg periodi\u010dnog izve\u0161taja o primeni CEDAW konvencije, koji pokazuju da se Romkinje veoma \u010desto susre\u0107u sa predrasudama u oblasti zdravstvene za\u0161tite, neadekvatnim le\u010denjem, kori\u0161\u0107enjem tu\u0111ih zdravstvenih knji\u017eica, kao i poro\u0111aja u ku\u0107i, bez adekvatnih uslova i stru\u010dne pomo\u0107i. Zbog toga je potrebno propisati, u delu zakona koji se odnosi na zdravstvenu za\u0161titu, obavezu  zaposlenih u zdravstvenim ustanovama da pro\u0111u obuku u cilju pove\u0107anja nivoa znanja i razumevanja diskriminacije po osnovu pola i roda, posebno osoba koje su vi\u0161estruko diskriminisane (Romkinje, osobe druga\u010dije seksualne orijentacije i rodnog identiteta, osobe koje \u017eive sa HIV\/AIDS-om). Poverenica smatra da u ove obuke treba uklju\u010diti i savetnike za za\u0161titu prava pacijenata i \u010dlanove lokalnih saveta za zdravlje, kao i zaposlene u RFZO i filijalama fonda.<\/p>\n<p><strong>2.8.<\/strong> Odredbom \u010dlana 15. Nacrta zakona propisano je da ustanove socijalne i zdravstvene za\u0161tite, kao i servisa za stanovni\u0161tvo (pred\u0161kolski i \u0161kolski boravak bez obzira na vlasni\u0161tvo, po\u0161te, po\u0161tanske \u0161tedionice, gradske i op\u0161tinske uprave) moraju svoj rad i raspored radnog vremena prilagoditi potrebama korisnika, organizovanjem rada u smenama.<\/p>\n<p>Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da je ovo zna\u010dajan korak u obezbe\u0111ivanju balansa izme\u0111u privatnog i profesionalnog \u017eivota za sve zaposlene kojima su potrebne navedene usluge. Me\u0111utim, treba imati u vidu i zaposlene u ovim slu\u017ebama i servisima za stanovni\u0161tvo te precizirati da se rad u ovim slu\u017ebama mo\u017ee organizovati u dve smene sa punim radnim vremenom, kako bi se izbegla mogu\u0107nost da zaposleni budu prinu\u0111eni da rade dvokratno. U suprotnom, zaposleni u ovim slu\u017ebama bi bili dovedeni u nejednak polo\u017eaj u odnosu na zaposlene koji rade kod drugih poslodavaca, uz velike te\u0161ko\u0107e da  usklade poslovni i privatni \u017eivot.<\/p>\n<p>Stoga, Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da odredbu \u010dlana 15. treba precizirati, tako da glasi:<\/p>\n<p>\u201eUstanove socijalne i zdravstvene za\u0161tite, kao i servisa za stanovni\u0161tvo (pred\u0161kolski i \u0161kolski boravak bez obzira na vlasni\u0161tvo, po\u0161te, po\u0161tanske \u0161tedionice, gradske i op\u0161tinske uprave) moraju svoj rad i raspored radnog vremena prilagoditi potrebama korisnika organizovanjem rada u dve smene sa punim radnim vremenom. Propisi kojima se reguli\u0161e raspored radnog vremena navedenih subjekata uskla\u0111uju se sa ovom odredbom&#8221;.<\/p>\n<p><strong>III  BRA\u010cNI \u017dIVOT<\/strong><\/p>\n<p><strong>3.1.<\/strong> Odredbom \u010dlana 25. stav. 2. Nacrta zakona propisano je da su supru\u017enici i vanbra\u010dni partneri ravnopravni u skladu sa zakonom. Me\u0111utim, Poverenica smatra da bra\u010dne i vanbra\u010dne zajednice treba u potpunosti izjedna\u010diti u svim sferama dru\u0161tvenih odnosa. Naime, prema odredbi \u010dlana 28. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, pravo na porodi\u010dnu penziju priznato je samo supru\u017eniku umrlog osiguranika, a ne i njegovom vanbra\u010dnom partneru. Tako\u0111e, i u \u010dlanu 8. Zakona o nasle\u0111ivanju postoji razlika izme\u0111u bra\u010dnih i vanbra\u010dnih partnera.<\/p>\n<p>Stoga, Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da \u010dlan 25. stav 2. treba izmeniti tako da glasi:<\/p>\n<p>\u201eSupru\u017enici i vanbra\u010dni partneri ravnopravni su u svim pravima i obavezama u svim oblastima dru\u0161tvenog \u017eivota&#8221;.<\/p>\n<p>Poverenica smatra da nakon ovog stava, treba dodati jo\u0161 jedan stav:<\/p>\n<p>\u201ePropisi kojima se reguli\u0161u prava i obaveze supru\u017enika i vanbra\u010dnih partnera u specifi\u010dnim oblastima dru\u0161tvenog \u017eivota uskla\u0111uju se sa ovom odredbom&#8221;.<\/p>\n<p>Pored toga, treba propisati rok u kome \u0107e se svi zakoni, u kojima bra\u010dna i vanbra\u010dna zajednica nisu u potpunosti izjedna\u010dene, uskladiti sa ovim zakonom.<\/p>\n<p><strong>3.2.<\/strong> Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da u delu zakona koji se odnosi na porodi\u010dni \u017eivot, treba  propisati posebne mere za podsticanje o\u010deva da koriste pravo na odsustvo radi nege deteta. Pored toga, potrebno je propisati odre\u0111ene mere (obavezne obuke i sli\u010dno), namenjene zaposlenima u sistemu socijalne za\u0161tite i pravosu\u0111u, kojima \u0107e se uticati na izmene stereotipa i predrasuda u vezi sa rodnim ulogama, odnosno, koje \u0107e doprineti izmeni uobi\u010dajene prakse da nakon prestanka zajednice \u017eivota roditelja, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, decu poveravaju majci na \u010duvanje i vaspitanje.<\/p>\n<p>Treba imati u vidu da u Srbiji nije postignuta stvarna ravnopravnost izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca po pitanju roditeljskih obaveza. Kulturni stereotip i dru\u0161tvenu predrasudu da je roditeljska uloga majke primarna podr\u017eavaju ne samo roditelji, ve\u0107 i dr\u017eavni organi i  institucije. U prilog ovome govori \u010dinjenica da pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta, na godi\u0161njem nivou u Srbiji, koristi u proseku oko 33.000 majki i oko 10\u201315 o\u010deva.<\/p>\n<p><strong>IV   SPRE\u010cAVANjE NASILjA<\/strong><\/p>\n<p><strong>4.1.<\/strong> Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da bi bilo od izuzetnog zna\u010daja da se u ovom zakonu defini\u0161e  proganjanje, kao poseban oblik rodno zasnovanog nasilja i ujedno da se propi\u0161e kao krivi\u010dno delo. Time bi Republika Srbija, izme\u0111u ostalog, ispunila jednu od obaveza koje je preuzela ratifikacijom Konvencije Saveta Evrope o spre\u010davanju i borbi protiv nasilja prema \u017eenama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) &#8211; da \u0107e preduzeti neophodne zakonodavne ili druge mere i obezbediti da proganjanje bude zakonom zabranjeno i ka\u017enjivo delo.<\/p>\n<p>Proganjanje se mo\u017ee definisati kao pra\u0107enje ili uho\u0111enje druge osobe ili nastojanje da se sa njom, direktno ili preko tre\u0107e osobe ili na drugi na\u010din, uspostavi ne\u017eeljeni kontakt i time kod nje izazove promena \u017eivotnih navika, teskoba ili strah za njenu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba. Poverenica podse\u0107a na inicijativu Autonomnog \u017eenskog centra i Mre\u017ee \u017eena protiv nasilja, organizacija koje ve\u0107 nekoliko godina ukazuju na problem proganjanja i na neophodnost propisivanja krivi\u010dnog dela proganjanja u krivi\u010dnopravnom sistemu Republike Srbije. U Srbiji je sve ve\u0107i broj slu\u010dajeva proganjanja, od kojih su se neki, na \u017ealost, zavr\u0161ili smrtnim ishodom. Istra\u017eivanje je pokazalo da je svaku petu \u017eenu u Vojvodini proganjao \u010dlan porodice, sada\u0161nji ili biv\u0161i partner. Neke \u017eene su proganjali mu\u0161karci sa kojima nikada nisu bile u vezi i sa kojima ne \u017eele bilo kakav odnos.<\/p>\n<p><strong>4.2.<\/strong> Tako\u0111e, Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da \u010dlan 26. stav 1. treba pro\u0161iriti, tako da glasi:<\/p>\n<p>\u201eNasilje nije dozvoljeno kako u javnom, tako i u privatnom \u017eivotu. Nije dozvoljeno obavezno posredovanje i pomirenje u razre\u0161enju sporova u odnosu na nasilje. Nije dozvoljeno pru\u017eanje usluga onima koji su pretrpeli nasilje u istoj prostoriji sa u\u010diniocima nasilja.&#8221;<\/p>\n<p>Poverenica smatra da je zabrana pru\u017eanja bilo kog vida usluga osobama koje tvrde da su pretrpele nasilje u porodici (naro\u010dito u postupku pred centrima za socijalni rad kada, po nalogu suda, utvr\u0111uju svrsishodnost izricanja mera za\u0161tite od nasilja u porodici), od krucijalne va\u017enosti za za\u0161titu \u017ertava nasilja u porodici. Naime, praksa pokazuje da prisustvo nasilnika tokom davanja izjave o pretrpljenom nasilju sekundarno viktimizira \u017ertve, izla\u017ee ih ose\u0107aju bespomo\u0107nosti i eventualno dovodi u situaciju da zbog straha za svoju bezbednost, ne budu iskrene u opisivanju doga\u0111aja i izno\u0161enju svojih emocija i strahova od nasilnika.<\/p>\n<p><strong>4.3.<\/strong> Nadalje, Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti ukazuje da ovaj odeljak treba pro\u0161iriti, na taj na\u010din \u0161to \u0107e se svim osobama u situaciji nasilja u porodici, bez obzira na njihova li\u010dna svojstva, obezbediti pru\u017eanje svih specijalizovanih usluga, uklju\u010duju\u0107i i prihvatili\u0161ta za bezbedan sme\u0161taj.<\/p>\n<p>Stoga, Poverenica predla\u017ee da se u odeljak IV doda novi \u010dlan, koji bi glasio:<\/p>\n<p>\u201eSve specijalizovane usluge, uklju\u010duju\u0107i prihvatili\u0161ta za bezbedan sme\u0161taj osobama koje su pretrpele nasilje moraju biti prilago\u0111ene svima kojima su ove usluge potrebne bez obzira na njihova li\u010dna svojstva, dok posebnu pa\u017enju treba posvetiti osobama sa invaliditetom, osobama druga\u010dije seksualne orijentacije od heteroseksualne, osobama koje \u017eive sa HIV\/AIDS-om, trudnicama i porodiljama, migrantima i azilantima, samohranim roditeljima, starijim osobama i sli\u010dno&#8221;.<\/p>\n<p><strong>4.4.<\/strong> Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da je pod rubrumom \u201eSpre\u010davanje nasilja&#8221; potrebno ukazati i na problem trgovine \u017eenama, s obzirom da je u pitanju jedan od oblika rodno zasnovanog nasilja nad \u017eenama koji dovodi do najgrubljeg kr\u0161enja ljudskih prava i dostojanstva \u017eena.<\/p>\n<p>Zbog toga treba uneti odredbu kojom \u0107e se propisati du\u017enost nadle\u017enih dr\u017eavnih organa, institucija, slu\u017ebi i organizacija da preduzmu sve potrebne mere iz svoje nadle\u017enosti kako bi obezbedili odgovaraju\u0107i nivo pomo\u0107i i podr\u0161ke \u017eenama \u017ertvama trgovine ljudima, spre\u010dili njihovu sekundarnu viktimizaciju i pomogli punu reintegraciju \u017ertava, u skladu sa njihovim individualnim potrebama.<\/p>\n<p><strong>V   SUDSKA ZA\u0160TITA<\/strong><\/p>\n<p>Odredbom \u010dlana 28. stav 1. Nacrta zakona propisano je da se tu\u017eba za za\u0161titu od diskriminacije podnosi u skladu sa zakonom kojim se ure\u0111uje zabrana diskriminacije \u010dak i u slu\u010daju da je do\u0161lo do okon\u010danja navodno izvr\u0161enog akta diskriminacije.<\/p>\n<p>Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti ukazuje da je nejasna formulacija \u201e\u010dak i u slu\u010daju da je do\u0161lo do okon\u010danja navodno izvr\u0161enog akta diskriminacije&#8221;, imaju\u0107i u vidu da je po samoj logici stvari potrebno da se akt diskriminacije desi da bi se mogla zatra\u017eiti sudska za\u0161tita od diskriminacije. Zbog toga predla\u017ee da se ova odredba Nacrta zakona izmeni, odnosno, da se ozna\u010deni deo izbri\u0161e.<\/p>\n<p>Pored toga, potrebno je dodatno precizirati da se u sudska za\u0161tita od diskriminacije ostvaruje u posebnom parni\u010dnom postupku propisanom op\u0161tim zakonom o zabrani diskriminacije.<\/p>\n<p><strong>VI  KAZNENE ODREDBE<\/strong><\/p>\n<p><strong>6.1.<\/strong> Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da  kaznene odredbe Nacrta zakona treba dopuniti, odnosno, propisati prekr\u0161aje za neispunjavanje zakonom propisanih obaveza i diskriminaciju \u017eena i mu\u0161karaca u pogledu prestanka radnog odnosa i radnog anga\u017eovanja, principa jednake zarade za isti rad ili rad jednake vrednosti i kr\u0161enje zabrane obaveznog posredovanja i pomirenja u razre\u0161enju sporova u odnosu na nasilje i pru\u017eanje usluga \u017ertvama nasilja u porodici u istoj prostoriji sa u\u010diniocima nasilja (\u010dl. 9, 11, 26. st. 1. Nacrta zakona).<\/p>\n<p>Pored toga, potrebno je propisati kao prekr\u0161aj i postupanje nadle\u017enih organa koji pru\u017eaju specijalizovane usluge i\/ili rukovode prihvatili\u0161tima za bezbedan sme\u0161taj i pristup licima koja su pretrpela nasilje, a koja nisu prilago\u0111ena svima kojima su ove usluge potrebne bez obzira na njihova li\u010dna svojstva (u vezi sa ta\u010dkom 4.3. ovog mi\u0161ljenja).<\/p>\n<p><strong>6.2.<\/strong> Kao \u0161to je ve\u0107 ukazano u delu mi\u0161ljenja koji se odnosi na rodno zasnovano nasilje, Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da je od velikog zna\u010daja da se proganjanje inkrimini\u0161e i sankcioni\u0161e kao krivi\u010dno delo.<\/p>\n<p>Poverenica podse\u0107a da je Za\u0161titnik gra\u0111ana jo\u0161 2011. godine formulisao krivi\u010dno delo proganjanja, te smatra da se ova formulacija, koju su podr\u017eale i organizacije civilnog dru\u0161tva, mo\u017ee iskoristiti, odnosno, da u ovaj odeljak zakona treba dodati novi \u010dlan, koji glasi:<\/p>\n<p>(1) Ko uporno i kroz du\u017ee vreme prati ili uhodi drugu osobu ili s njom direktno ili preko tre\u0107e osobe ili na drugi na\u010din nastoji da uspostavi ne\u017eeljeni kontakt i time kod nje izazove promenu \u017eivotnih navika, uznemirenost ili strah za njenu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba, kazni\u0107e se kaznom zatvora do tri godine.<\/p>\n<p>(2) Ako je delo iz stava 1. ovog \u010dlana u\u010dinjeno u odnosu na \u010dlana porodice ili osobu s kojom je u\u010dinilac bio u emotivnoj ili seksualnoj vezi, u\u010dinilac \u0107e se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina.<\/p>\n<p>(2) Ako je delo iz st. 1. i 2. ovog \u010dlana u\u010dinjeno prema maloletnom ili nemo\u0107nom licu, u\u010dinilac \u0107e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.<\/p>\n<p><strong>6.3.<\/strong> Na kraju, Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti ukazuje na odredbu \u010dlana 35. pod rubrumom \u201eMera javnog objavljivanja kazne&#8221;, kojom je propisano pravilo da se kod svakog izricanja maksimalnog propisanog iznosa kazne za prekr\u0161aje iz \u010dl. 32\u201334. ovog zakona izri\u010de i mera javnog objavljivanja kazne o tro\u0161ku ka\u017enjenika.<\/p>\n<p>Poverenica za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da ne postoji opravdani razlog zbog koga je mera javnog objavljivanja kazne ograni\u010dena samo na lica kojima je izre\u010dena maksimalna kazna, naro\u010dito imaju\u0107i u vidu da je cilj mere javnog objavljivanja kazne da se ostvari generalna prevencija, te da se diskriminator podvrgne i moralnoj osudi. Stoga, imaju\u0107i u vidu ove \u010dinjenice, kao i praksu Poverenika za za\u0161titu ravnopravnosti koja pokazuje da sudovi veoma retko izri\u010du maksimalne kazne u prekr\u0161ajnom postupku zbog prekr\u0161aja propisanih antidiskriminacionim zakonodavstvom, Poverenica smatra da ovaj \u010dlan treba izmeniti tako \u0161to \u0107e se ostaviti mogu\u0107nost sudu, imaju\u0107i u vidu okolnosti datog slu\u010daja i prirodu izvr\u0161enog prekr\u0161aja, da odlu\u010di da li \u0107e izre\u0107i ovu meru, bez obzira na visinu izre\u010dene kazne, uz obavezu izricanja ove mere u slu\u010daju izricanja maksimalne kazne.<\/p>\n<p>Sa kolegijalnim uva\u017eavanjem,<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><strong>POVERENICA ZA ZA\u0160TITU RAVNOPRAVNOSTI<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><strong>Brankica Jankovi\u0107<\/strong><\/p>\n<hr \/>\n<p style=\"text-align: left;\"><img decoding=\"async\" class=\"margin-right alignleft wp-image-6204 size-full\" src=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png\" alt=\"microsoft-word-icon\" width=\"27\" height=\"27\" \/><strong> Mi\u0161ljenje o pojedinim odredbama Nacrta zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca <\/strong> <a href=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/download\/27.12.2015-_misljenje_o_pojedinim_odredbama_nacrta_zakon_o_ravnopravnosti_muskaraca_i_zena.doc\"><img decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-13938\" src=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/download-icon.png\" alt=\"Preuzmi\" width=\"31\" height=\"31\" title=\"Preuzmite .doc dokument\"\/><\/a><\/p>\n<hr \/>\n ","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>br. 011-00-35\/2015-02 datum: 27.12.2015. Postupaju\u0107i u okviru zakonom propisane nadle\u017enosti da prati sprovo\u0111enje zakona i drugih propisa, inicira dono\u0161enje ili izmenu propisa radi sprovo\u0111enja i unapre\u0111ivanja za\u0161tite od diskriminacije i daje mi\u0161ljenje o odredbama nacrta zakona i drugih propisa koji se ti\u010du zabrane diskriminacije (\u010dl. 33. ta\u010d. 7. Zakona o za\u0161titi diskriminacije, \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS&#8221;,&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[106],"tags":[],"class_list":["post-7348","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zakonodavne-inicijative-i-misljenje-o-propisima-lat"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v28.8 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Mi\u0161ljenje o pojedinim odredbama Nacrta zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Mi\u0161ljenje o pojedinim odredbama Nacrta zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"br. 011-00-35\/2015-02 datum: 27.12.2015. Postupaju\u0107i u okviru zakonom propisane nadle\u017enosti da prati sprovo\u0111enje zakona i drugih propisa, inicira dono\u0161enje ili izmenu propisa radi sprovo\u0111enja i unapre\u0111ivanja za\u0161tite od diskriminacije i daje mi\u0161ljenje o odredbama nacrta zakona i drugih propisa koji se ti\u010du zabrane diskriminacije (\u010dl. 33. ta\u010d. 7. Zakona o za\u0161titi diskriminacije, \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS&#8221;,...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/poverenikzazastituravnopravnosti\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2015-12-27T09:46:09+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2016-07-25T11:14:59+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Marko Mati\u0107\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@ravnopravnostRS\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@ravnopravnostRS\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Marko Mati\u0107\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"23 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Marko Mati\u0107\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/1e39a77e304382c55499c34d762def70\"},\"headline\":\"Mi\u0161ljenje o pojedinim odredbama Nacrta zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca\",\"datePublished\":\"2015-12-27T09:46:09+00:00\",\"dateModified\":\"2016-07-25T11:14:59+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\\\/\"},\"wordCount\":4673,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"articleSection\":[\"Zakonodavne inicijative i mi\u0161ljenja o propisima\"],\"inLanguage\":\"sr-YU\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\\\/\",\"name\":\"Mi\u0161ljenje o pojedinim odredbama Nacrta zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"datePublished\":\"2015-12-27T09:46:09+00:00\",\"dateModified\":\"2016-07-25T11:14:59+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/1e39a77e304382c55499c34d762def70\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Mi\u0161ljenja i preporuke\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenja-i-preporuke-lat\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Zakonodavne inicijative i mi\u0161ljenja o propisima\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenja-i-preporuke-lat\\\/zakonodavne-inicijative-i-misljenje-o-propisima-lat\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":4,\"name\":\"Mi\u0161ljenje o pojedinim odredbama Nacrta zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/\",\"name\":\"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"sr-YU\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/1e39a77e304382c55499c34d762def70\",\"name\":\"Marko Mati\u0107\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/6ec2e4ff55ed1d7f4e0fe35767f5afc13d1f2e894fff5b66acfb1d6c3ddffe97?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/6ec2e4ff55ed1d7f4e0fe35767f5afc13d1f2e894fff5b66acfb1d6c3ddffe97?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/6ec2e4ff55ed1d7f4e0fe35767f5afc13d1f2e894fff5b66acfb1d6c3ddffe97?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Marko Mati\u0107\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/author\\\/matic79\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Mi\u0161ljenje o pojedinim odredbama Nacrta zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Mi\u0161ljenje o pojedinim odredbama Nacrta zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","og_description":"br. 011-00-35\/2015-02 datum: 27.12.2015. Postupaju\u0107i u okviru zakonom propisane nadle\u017enosti da prati sprovo\u0111enje zakona i drugih propisa, inicira dono\u0161enje ili izmenu propisa radi sprovo\u0111enja i unapre\u0111ivanja za\u0161tite od diskriminacije i daje mi\u0161ljenje o odredbama nacrta zakona i drugih propisa koji se ti\u010du zabrane diskriminacije (\u010dl. 33. ta\u010d. 7. Zakona o za\u0161titi diskriminacije, \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS&#8221;,...","og_url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/","og_site_name":"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/poverenikzazastituravnopravnosti\/","article_published_time":"2015-12-27T09:46:09+00:00","article_modified_time":"2016-07-25T11:14:59+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","type":"","width":"","height":""}],"author":"Marko Mati\u0107","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@ravnopravnostRS","twitter_site":"@ravnopravnostRS","twitter_misc":{"Written by":"Marko Mati\u0107","Est. reading time":"23 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/"},"author":{"name":"Marko Mati\u0107","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/1e39a77e304382c55499c34d762def70"},"headline":"Mi\u0161ljenje o pojedinim odredbama Nacrta zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca","datePublished":"2015-12-27T09:46:09+00:00","dateModified":"2016-07-25T11:14:59+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/"},"wordCount":4673,"image":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","articleSection":["Zakonodavne inicijative i mi\u0161ljenja o propisima"],"inLanguage":"sr-YU"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/","name":"Mi\u0161ljenje o pojedinim odredbama Nacrta zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","isPartOf":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","datePublished":"2015-12-27T09:46:09+00:00","dateModified":"2016-07-25T11:14:59+00:00","author":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/1e39a77e304382c55499c34d762def70"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-YU","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-YU","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/#primaryimage","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","contentUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenje-o-pojedinim-odredbama-nacrta-zakona-o-ravnopravnosti-zena-i-muskaraca\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Mi\u0161ljenja i preporuke","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenja-i-preporuke-lat\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Zakonodavne inicijative i mi\u0161ljenja o propisima","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenja-i-preporuke-lat\/zakonodavne-inicijative-i-misljenje-o-propisima-lat\/"},{"@type":"ListItem","position":4,"name":"Mi\u0161ljenje o pojedinim odredbama Nacrta zakona o ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#website","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/","name":"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"sr-YU"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/1e39a77e304382c55499c34d762def70","name":"Marko Mati\u0107","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-YU","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/6ec2e4ff55ed1d7f4e0fe35767f5afc13d1f2e894fff5b66acfb1d6c3ddffe97?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/6ec2e4ff55ed1d7f4e0fe35767f5afc13d1f2e894fff5b66acfb1d6c3ddffe97?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/6ec2e4ff55ed1d7f4e0fe35767f5afc13d1f2e894fff5b66acfb1d6c3ddffe97?s=96&d=mm&r=g","caption":"Marko Mati\u0107"},"url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/author\/matic79\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7348","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7348"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/7348\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=7348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=7348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}