{"id":52266,"date":"2023-10-09T10:15:11","date_gmt":"2023-10-09T08:15:11","guid":{"rendered":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/?p=52266"},"modified":"2023-11-24T10:22:24","modified_gmt":"2023-11-24T09:22:24","slug":"1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/","title":{"rendered":"1009-23 Diskriminacija na osnovu rodnog identiteta"},"content":{"rendered":"<p>br. 07-00-367\/2023-02 datum: 9.10.2023.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>MI\u0160LjENjE<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><em>Mi\u0161ljenje je doneto u postupku povodom pritu\u017ebe koju je podnelo \u201eUdru\u017eenje<\/em><em> AA<\/em><em>\u201c protiv BB, <\/em><em>zbog diskriminacije na osnovu rodnog identiteta, a povodom njegove objave od<\/em><em> 10. jula 2023. godine na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Fejsbuk, kojom, kako se navodi u pritu\u017ebi \u201enegira, vre\u0111a i stavlja u nepovoljan polo\u017eaj transrodne osobe\u201c. U svom izja\u0161njenju BB, nije osporio da je napisao predmetni tekst povodom pobede transrodne osobe na izboru za Mis Holandije, ali je osporio aktivnu legitimaciju <\/em><em>udru\u017eenja<\/em> <em>za podno\u0161enje ove pritu\u017ebe. Nakon toga istakao je razloge zbog kojih smatra da svojim stavovima nije prekr\u0161io Zakon o zabrani diskriminacije, a koji se, u relevantnom delu odnose na Ustavne garancije slobode govora. S tim u vezi, Poverenik je najpre konstatovao da je odredbama \u010dlana 35. stav 3. Zakona o zabrani diskriminacije propisano da udru\u017eenje ili organizacija koja se bavi za\u0161titom ljudskih prava mo\u017ee podneti pritu\u017ebu u ime grupe lica \u010dije je pravo povre\u0111eno i bez saglasnosti pojedinaca koji \u010dine tu grupu, ukoliko se povreda odnosi na neodre\u0111eni broj lica dru\u0161tvene grupe koje povezuje neko li\u010dno svojstvo, zbog \u010dega nije bilo procesnih smetnji za dalje postupanje. Tokom postupka utvr\u0111ena je sadr\u017eina predmetne izjave koja je javno objavljena na Fejsbuk profilu. Analizom izjave, utvr\u0111eno je da je BB izneo stavove koji podsti\u010du postoje\u0107e predrasude i stereotipe o ovoj dru\u0161tvenog grupi, negiraju\u0107i njihov identitet i pripadnost rodu\/polu koji nije u skladu sa polom koji im je pripisan na ro\u0111enju. U tekstu je transrodnost stavio u kontekst proizvoljnosti, a postavljaju\u0107i paralelu izme\u0111u identifikacije sa rodom i identifikacije sa \u017eivotinjama kao \u0161to je konj, grubo naru\u0161io dostojsnatvo osoba druga\u010dijeg rodnog identiteta. Dalje, tekst obiluje dezinformacijama i zastra\u0161ivanjem, pa se tako pojava transrodnosti predsravlja kao \u201eludilo\u201c koje sti\u017ee u Srbiju, a koja je proizvod \u201epropagande seksualnosti koja je na zapadu u\u0161la u obdani\u0161ta, te da se pi\u0161u zakoni da se deci omogu\u0107i da se sama podvrgnu operaciji\u201c. Medicinsku tranziciju, odnosno uskla\u0111ivanje pola operativnim putem, BB naziva \u201ekasapljenjem polnih organa\u201c dok tragi\u010dno preminulu transrodnu devojku N.M. na neprimeren na\u010din naziva de\u010dakom sa mu\u0161kim imenom, koga je \u201eiskasapio homoseksualac\u201c. S tim u vezi, kori\u0161\u0107enjem pogre\u0161nog imena i pogre\u0161nog roda kada je re\u010d o transrodnim osobama, kao u konkretnom slu\u010daju, \u0161alje se poruka o potpunom neprihvatanju i negiranju prava i mogu\u0107nosti svake osobe da izrazi do\u017eivljaj sopstvenog identiteta koji ne mora biti zasnovan na polu kao biolo\u0161koj kategoriji, i rodnoj ulozi koja mu se tradiocionalno pripisuje. Prilikom <\/em><em>dono\u0161enja mi\u0161ljenja<\/em><em> u ovom predmetu Poverenik je imao u vidu odredbe Ustava Republike Srbije koji u \u010dlanu 46. jem\u010di slobodu mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja, ali i propisuje da se sloboda izra\u017eavanja mo\u017ee zakonom ograni\u010diti, ako je to neophodno radi za\u0161tite prava i ugleda drugih. \u010clanom 12. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije, zabranjeno je uznemiravanje, poni\u017eavaju\u0107e postupanje i polno i rodno uznemiravanje koja ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica ili grupe lica na osnovu li\u010dnog svojstva, a naro\u010dito ako se time stvara zastra\u0161uju\u0107e, neprijatenjsko, degradiraju\u0107e, poni\u017eavaju\u0107e i uvredljivo okru\u017eenje. Poverenik isti\u010de da se izjave kojima se dodatno podsti\u010du predrasude i produbljuje netrpeljivost i stigma prema bilo kojoj ranjivoj i marginalizovanoj grupi lica ne mogu smatrati slobodom govora i mogu biti naro\u010dito opasne i \u0161tetne ukoliko predstavljaju stav istaknute politi\u010dke li\u010dnosti. U prilog navedenom govori i doma\u0107a ali i me\u0111unarodna sudska praksa. <\/em><em>U <\/em><em>jednoj presudi Apelacionog suda u Beogradu, sud je istakao da \u201etu\u017eeni kao ugledna politi\u010dka li\u010dnost ima pravo na sopstveno mi\u0161ljenje, ali i obavezu da u svojim javnim nastupima ne propagira diskriminaciju, kao i da pru\u017eanje za\u0161tite tu\u017eiocu ne predstavlja cenzuru, niti ograni\u010denje slobode govora tu\u017eenog ili prava na njegovo mi\u0161ljenje i izno\u0161enje negativnih komentara, ve\u0107 predstavlja zabranu govora kojim se pronose ideje kojima se podsti\u010de diskriminacija, a koje mogu imati \u0161tetne posledice na demokratske procese u dru\u0161tvu, kao i na razvoj dru\u0161tva u celini\u201c. Pored toga, Poverenik ukazuje i na praksu Evropskog suda za ljudska prava koji je u jednom predmetu protiv Islanda, izme\u0111u ostalog, naveo da \u201enapadi na lica izvr\u0161eni vre\u0111anjem, ismevanjem ili klevetom odre\u0111enih grupa stanovni\u0161tva mogu biti dovoljni da se dozvoli vlasti da favorizuju borbu protiv predrasuda u kontekstu dozvoljenih ograni\u010denja slobode izra\u017eavanja i u onim slu\u010dajevima kada u govoru nema poziva na \u010din nasilja ili druga krivi\u010dna dela. Analizom pojedina\u010dnih izjava i celokupnog konteksta objave koja je predmet postupka, mo\u017ee se konstatovati da je o\u010digledno da su predrasude prema trans osobama jo\u0161 uvek jake i da je njihov polo\u017eaj u dru\u0161tvu izrazito osetljiv, te da je neophodna op\u0161ta senzibilizacija dru\u0161tva sa ciljem smanjivanja transfobije i stigme usmerene ka transrodnim osobama koja se pre svega posti\u017ee edukacijom i podsticanjem empatije. Imaju\u0107i u vidu sve napred navedeno, Poverenik je dao mi\u0161ljenje da je stavovima koje je Sa\u0161a Radulovi\u0107 izneo u objavi na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Fejzbuk 10.\u00a0 jula 2023. godine povre\u0111eno dostojanstvo transrodnih osoba i podsti\u010de stvaranje neprijateljskog i degradiraju\u0107eg okru\u017eenje, \u0161to je u suprotnosti sa odredbama \u010dlana 12. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije. BB je preporu\u010deno da ukloni objavu kojom se na uvredljiv i poni\u017eavaju\u0107 na\u010din iznose stavovi o transrodnim osobama, da se sastane sa <\/em><em>\u00a0podnosiocima pritu\u017ebe, odnosno predstavnicima organizacije civilnog dru\u0161tva koja se bavi za\u0161titom trans osoba kako bi se bli\u017ee upoznao sa problemima i izazovima sa kojima se suo\u010davaju trans osobe, kao i da ubudu\u0107e u okviru svojih aktivnosti ne kr\u0161e zakonske propise o zabrani diskriminacije.<\/em><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>TOK POSTUPKA<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Povereniku za za\u0161titu ravnopravnosti obratilo se udru\u017eenje AA protiv BB, zbog diskriminacije na osnovu rodnog identiteta.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Podnosioci su u pritu\u017ebi, izme\u0111u ostalog, naveli:<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je 10. jula 2023. godine lider pokreta BB, na svojoj stranici na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Fejzbuk povodom pobede transrodne osobe na izboru za Mis Holandije 2023. godine izjavio da je na izboru za mis \u201epobedio mu\u0161karac\u201c i izneo mi\u0161ljenje u kome \u201enegira, vre\u0111a i stavlja u nepovoljan polo\u017eaj postojanje transrodnih i transseksualnih osoba\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je ovu svoju tvrdnju objasnio \u201esa aspekta biologije tvrde\u0107i da postoje samo dva pola, mu\u0161ki i \u017eenski\u201c, \u010dime je negirao transrodne osobe i sve osobe koje se ne odre\u0111uju \u201eprema striktnoj binarnoj podeli\u201c i da je na ovaj na\u010din dovedeno u pitanje pravo svake osobe na samoodre\u0111enje i priznanje rodnog identiteta;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je tako\u0111e izjavio da je na Zapadu \u201esve oti\u0161lo do\u0111avola\u201c i da ovom objavom \u017eeli da uka\u017ee da je \u201eovo ludilo stiglo u Srbiju i na Balkan\u201c, a da je ovu pobedu nazvao \u201epropagandom seksualnosti\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je \u201eneoprezno, neta\u010dno i pau\u0161alno\u201c ocenio da se deca na Zapadu sama povrgavaju operaciji \u201ekasapljenja organa\u201c i to bez roditeljskog znanja i saglasnosti, kao i da je operaciju promene pola nazvao \u201ekasapljenjem polnih organa\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je \u201eovakva\u201c izjava \u201enegiraju\u0107a prema egzistenciji trans osoba\u201c, da \u010ditavu zajednicu stavlja u \u201ediskriminatorsku poziciju\u201c i da se na ovaj na\u010din dodatno produbljuje distanca koja postoji u odnosu na trans zajednicu u na\u0161oj zemlji i \u201eindirektno predstavlja oblik psiholo\u0161kog nasilja nad trans osobama i upu\u0107uje poruku normalizacije ovakvog i sli\u010dnog oblika psiholo\u0161kog nasilja u javnom prostoru\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je u poslednjoj re\u010denici u svojoj objavi na dru\u0161tvenoj mre\u017ei \u201eBB izjavio da ljude treba informisati \u0161ta nam dolazi sa zapada da znamo kako da se odbranimo\u201c, kao i da nije precizirao \u201ena\u010din i metode odbrane\u201c.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Uz pritu\u017ebu je dostavljen snimak ekrana stranice na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Fejzbuk sa navedenom objavom.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti sproveo je postupak u cilju utvr\u0111ivanja pravno relevantnih \u010dinjenica i okolnosti, u skladu sa \u010dlanom 37. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije, pa je u toku postupka zatra\u017eeno izja\u0161njenje BB protiv koga je podneta pritu\u017eba.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>U izja\u0161njenju BB, izme\u0111u ostalog, navedeno je:<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>da je pritu\u017ebu podneo AA u ime transrodnih osoba, ali da se u tekstu pritu\u017ebe ne navodi \u201ekoje su to konkretne osobe koje su povre\u0111ene njegovom izjavom\u201c, kao i da je u samoj pritu\u017ebi podnosilac konstatovao da nema saglasnost lica u \u010dije ime podnosi pritu\u017ebu \u201epa je jasno da ne postoji aktivna legitimacija podnosioca\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da Zakon o rodnoj ravnopravnosti propisuje da je zabranjena diskriminacija zasnovana na polu, da je u \u010dlanu 3. istog zakona propisano da postoje dva pola \u2013 mu\u0161ki i \u017eenski, kao i da Zakon o rodnoj ravnopravnosti u \u010dlanu 6. pru\u017ea definiciju roda a to je da rod ozna\u010dava dru\u0161tveno odre\u0111ene uloge, mogu\u0107nosti, pona\u0161anja, aktivnosti i atribute koje odre\u0111eno dru\u0161tvo smatra prikladnim za \u017eene i mu\u0161karce uklju\u010duju\u0107i i me\u0111usobne odnose mu\u0161karaca i \u017eena i uloge u tim odnosima koje su dru\u0161tveno odre\u0111ene u zavisnosti od pola;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da ako se imaju u vidu citirani \u010dlanovi \u201eostaje nejasno na koji je rod podnosilac pritu\u017ebe mislio kada je na\u0161ao da je izvr\u0161ena diskriminacija, ko je i gde definisao taj rod, niti kako to njegov vrednosni sud o odluci Holandije da dozvoli osobi mu\u0161kog pola da u\u010destvuje na izboru za Mis Holandije mo\u017ee da negira postojanje odre\u0111enih osoba ili da nekoga diskrimini\u0161e\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da pored \u010dinjenice da sa aspekta biologije postoje dva pola \u2013 mu\u0161ki i \u017eenski i na\u0161 zakondavac propisuje postojanje dva pola \u2013 mu\u0161kog i \u017eenskog pa je \u201eneshvatljivo kako ova \u010dinjenica mo\u017ee da negira osobe koje se ose\u0107aju druga\u010dije od biologije njihovih tela\u201c i da pritu\u017eba \u201eobiluje neistinama o tome \u0161ta je zapravo re\u010deno u predmetnom tekstu i da nije rekao ve\u0107inu stvari koje se navode u pritu\u017ebi\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da u tekstu koristi re\u010d mu\u0161karac i nigde ne pominje termin \u201eosoba koja je hiru\u0161kim putem prilagodila pol i stekla pravo da se takmi\u010di na ovom takmi\u010denju\u201c, da se u tekstu nigde ne dovodi u pitanje \u201epravo svake osobe na samoodre\u0111enje i priznavanje rodnog identiteta\u201c, ve\u0107 da u prvoj re\u010denici ka\u017ee da je \u201eprivatna \u017eelja nekoga da bude ne\u0161to drugo od onoga \u0161to mu je biologija dala sasvim legitimna i da ni\u010dim to ne negira\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je bilogija nauka, da postoje dva pola \u2013 mu\u0161ki i \u017eenski, da \u017eene u svakoj \u0107eliji imaju HH hromozome, a mu\u0161karci HY \u201ei da se ta \u010dinjenica ni na koji na\u010din pa ni hiru\u0161ki ne mo\u017ee promeniti\u201c, kao i da \u201eove nau\u010dne \u010dinjenice ni na koji na\u010din ne negiraju postojanje osoba koje se druga\u010dije ose\u0107aju od biolo\u0161kih \u010dinjenica i da je njihovo pravo da tako ose\u0107aju\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da nije rekao da se deca na Zapadu sama podvrgavaju \u201ekasapljenju organa\u201c, ve\u0107 da se na Zapadu pi\u0161u zakoni koji bi da omogu\u0107e deci da mogu sama bez saglasnosti roditelja da se podvrgnu operaciji \u201ekoja se jedino mo\u017ee nazvati kasapljenjem organa i da je to ono na \u0161ta misli kada ka\u017ee da je neophodno spre\u010diti\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da to \u201enikakve veze nema sa odraslim osobama koje imaju pravo da rade sa svojim telom \u0161ta god misle da treba i da se ose\u0107aju kako god \u017eele da se ose\u0107aju, bez obzira na biologiju\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da tekst \u201euop\u0161te ne govori o ljudima koji se ose\u0107aju druga\u010dije i njihovom pravu da se ose\u0107aju druga\u010dije i da sami sebi defini\u0161u identitet kako oni misle da treba, ve\u0107 o dru\u0161tvu koje dozvoljava i promovi\u0161e ignorisanje biolo\u0161kih \u010dinjenica i diskriminaciju \u017eena u konkretnom slu\u010daju ili u slu\u010dajevima kada mu\u0161karci u\u010destvuju u takmi\u010denjima u \u017eenskim sportovima\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da ljude treba informisati \u201eo ovome i da \u0107e Srbiji o\u010digledno biti potrebni zakoni koji \u0107e spre\u010diti ovakve pojave jer to nije ne\u010dije pravo ve\u0107 zloupotreba prava, propaganda i diskriminacija ve\u0107ine od strane agresivne, dobro finansirane manjine\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je \u201ezabrinjavaju\u0107e postupanje Poverenika po ovako o\u010digledno besmislenoj pritu\u017ebi u kojoj nema diskriminisanog lica, niti radnje diskriminacije niti se on nalazi u poziciji da bilo koga diskrimini\u0161e u pritu\u017ebi koja iznosi neistinite stvari o tome \u0161ta zaista pi\u0161e u tekstu i koja je morala biti odba\u010dena\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je on politi\u010dar i da je \u201enavikao na ovakve la\u017ene optu\u017ebe, ali je zabrinjavaju\u0107e ako se ovako dobro finansiranim udru\u017eenjima dozvoljava da sa potpuno neosnovanim pritu\u017ebama koje bi morale biti odba\u010dene maltretiraju obi\u010dne gra\u0111ane da bi ih upla\u0161ili i tako spre\u010dili da iznose \u010dinjenice i vrednosne sudove o \u010dinjenicama koje ni na koji na\u010din ne mogu biti okarakterisane kao diskriminacija i time omogu\u0107ava dobro finansiranim udru\u017eenjima da spre\u010de politi\u010dki razgovor u Srbiji na tu temu i oduzimaju gra\u0111anima Srbije Ustavom zagarantovana prava, sloboda govora i sloboda mi\u0161ljenja\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je \u201eu pitanju tema od javnog zna\u010daja na aktuelnoj politi\u010dkoj sceni Republike Srbije i da smatra da je ova pritu\u017eba poku\u0161aj da se svaki argument protiv agresivne i \u0161tetne zapadne d\u017eender ideologije, posebno u vezi sa decom, koja nikakve veze sa ljudskim pravima nema, obezvredi i zamenom teza predstavi kao nekavo nedozvoljeno postupanje, kao i da tako\u0111e predstavlja negacijom osnovih Ustavom zagarantovanih prava i to slobodu govora i slobode mi\u0161ljenja\u201c.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ol start=\"2\">\n<li><strong>\u010cINjENI\u010cNO STANjE<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>2.1.<\/strong> Uvidom u objavu na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Fejzbuk utvr\u0111eno je da je na profilu BB navedeno slede\u0107e: <em>\u201ePobednik Mis Holandije 2023 je mu\u0161karac koji \u017eeli da bude \u017eena i cela dr\u017eava se predstavlja da ga njegova legitimna, privatna \u017eelja da bude \u017eena \u010dini \u017eenom. U stvari \u010dovek nije ono \u0161to mu je Bog\/priroda (u \u0161ta god verujete) dala da bude, nego svaki \u010dovek mo\u017ee sam da smisli \u0161ta je (mo\u017ee ptica ili konj) i ostali po zakonu moraju to da po\u0161tuju i da se prave da ne vide ta osoba ima probleme i da im je potrebna pomo\u0107. Kao u bajci Carevo novo odelo. Samo car je ipak go. Zapad je oti\u0161ao potpuno do\u0111avola. Potpuno je neverovatno kako mediji, korporacije i vlast mogu celu naciju u roku od 20 godina da naprave na budale i ve\u0107ina to \u0107utke prihvata. Neshvatljivo ludilo ljudi. Biologija je nauka. Postoje dva pola: mu\u0161ki i \u017eenski. \u017dene u svakoj \u0107eiliji imaju HH hromozome, a mu\u0161karci <\/em><em>XY<\/em><em>. Samo \u017eene mogu da ra\u0111aju decu i nikakve operacije to ne mogu da promene. Rodovi su za imenice i ima ih 3, a za \u010doveka rod zna\u010di: rodbina, narod, porod. I da, ova \u017eena na slici je osvojila drugo mesto. Ona je prva pratilja pobednika. Za\u0161to je ovo va\u017eno? Ovo ludilo polako sti\u017ee i u Srbiju i na Balkan. Korak po korak. Nesre\u0107nog de\u010daka koga je iskasapio mu\u0161karac homoseksualac, mediji u Srbiji na naslovnim stranicama zovu ona i zlo\u010din nazivaju femicidom. Na zapadu je ova propaganda seksualnosti stigla ve\u0107 u obdani\u0161ta i u \u0161kole me\u0111u decom. Zakoni se pi\u0161u da se omogu\u0107i deci, da ponovim deci, da mogu sama bez roditelja da se podvrgnu operaciji koja se jedino mo\u017ee nazvati kasapljenjem polnih organa, jer pol da im promeni ne mo\u017ee. Zato je bolje spre\u010diti nego le\u010diti. Ljudi u Srbiji, a i na celom Balkanu, treba da budu informisani \u0161ta nam sve dolazi sa zapada i da znamo kako da se odbranimo\u201c.\u00a0 <\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"3\">\n<li><strong>RAZLOZI ZA DONO\u0160ENjE MI\u0160LjENjA<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>3.1. <\/strong>Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti, prilikom razmatranja ovog predmeta, imao je u vidu navode iz pritu\u017ebe i dokaze koji su dostavljeni, kao i relevantne me\u0111unarodne i doma\u0107e pravne propise u oblasti za\u0161tite od diskriminacije.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><u>Pravni okvir<\/u><\/p>\n<p><strong>3.2.<\/strong> Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti je ustanovljen Zakonom o zabrani diskriminacije kao samostalan dr\u017eavni organ, nezavisan u obavljanju poslova utvr\u0111enih zakonom<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\">[1]<\/a>. Odredbama \u010dlana 33. Zakona o zabrani diskriminacije propisana je nadle\u017enost Poverenika za za\u0161titu ravnopravnosti. Jedna od osnovnih nadle\u017enosti Poverenika jeste da prima i razmatra pritu\u017ebe zbog diskriminacije, daje mi\u0161ljenja i preporuke u konkretnim slu\u010dajevima diskriminacije i izri\u010de zakonom utvr\u0111ene mere. Pored toga, Poverenik je ovla\u0161\u0107en da pokre\u0107e sudske postupke za za\u0161titu od diskriminacije i podnosi zahtev za pokretanje prekr\u0161ajnog postupka zbog povreda odredaba kojima se zabranjuje diskriminacija. Poverenik je, tako\u0111e, ovla\u0161\u0107en da upozorava javnost na naj\u010de\u0161\u0107e, tipi\u010dne i te\u0161ke slu\u010dajeve diskriminacije i da organima javne vlasti preporu\u010duje mere za ostvarivanje ravnopravnosti.<\/p>\n<p><strong>3.3.<\/strong> Ustav Republike Srbije<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\"><sup>[2]<\/sup><\/a> u \u010dlanu 21. zabranjuje svaku diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, po bilo kom osnovu, a naro\u010dito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, dru\u0161tvenog porekla, ro\u0111enja, veroispovesti, politi\u010dkog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihi\u010dkog ili fizi\u010dkog invaliditeta. Tako\u0111e, Ustav Republike Srbije jem\u010di slobodu mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja, kao i slobodu da se govorom, pisanjem, slikom ili na drugi na\u010din tra\u017ee, primaju i \u0161ire obave\u0161tenja i ideje<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\"><sup>[3]<\/sup><\/a> i propisuje da se sloboda izra\u017eavanja mo\u017ee zakonom ograni\u010diti, ako je to, pored ostalog, neophodno i radi za\u0161tite prava i ugleda drugih.<a href=\"#_ftn4\" name=\"_ftnref4\"><sup>[4]<\/sup><\/a><\/p>\n<p><strong>3.4.<\/strong> Evropska konvencija za za\u0161titu ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine<a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\"><sup>[5]<\/sup><\/a>, u \u010dlanu 14. zabranjuje diskriminaciju i propisuje da se u\u017eivanje prava i sloboda propisanih u ovoj konvenciji obezbe\u0111uje bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao \u0161to su pol, rasa, boja ko\u017ee, jezik, veroispovest, politi\u010dko ili drugo mi\u0161ljenje, nacionalno ili socijalno poreklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, ro\u0111enje ili drugi status. Pored toga, \u010dlanom 10. konvencije propisano je da svako ima pravo na slobodu izra\u017eavanja. Ovo pravo uklju\u010duje slobodu posedovanja sopstvenog mi\u0161ljenja, primanja i saop\u0161tavanja informacija i ideja bez me\u0161anja javne vlasti i bez obzira na granice. Po\u0161to kori\u0161\u0107enje ovih sloboda povla\u010di za sobom du\u017enosti i odgovornosti, ono se mo\u017ee podvrgnuti formalnostima, uslovima, ograni\u010denjima ili kaznama propisanim zakonom i neophodnim u demokratskom dru\u0161tvu u interesu nacionalne bezbednosti, teritorijalnog integriteta ili javne bezbednosti, radi spre\u010davanja nereda ili kriminala, za\u0161tite zdravlja ili morala, za\u0161tite ugleda ili prava drugih, spre\u010davanja otkrivanja obave\u0161tenja dobijenih u poverenju, ili radi o\u010duvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.<\/p>\n<p><strong>3.5.<\/strong> Ustavna zabrana diskriminacije bli\u017ee je razra\u0111ena Zakonom o zabrani diskriminacije<a href=\"#_ftn6\" name=\"_ftnref6\"><sup>[6]<\/sup><\/a>, koji u \u010dlanu 2. stav 1. ta\u010dka 1. propisuje da diskriminacija i diskriminatorno postupanje ozna\u010davaju svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propu\u0161tanje (isklju\u010divanje, ograni\u010davanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i na \u010dlanove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven na\u010din, a koji se zasniva na rasi, boji ko\u017ee, precima, dr\u017eavljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etni\u010dkom poreklu, jeziku, verskim ili politi\u010dkim ube\u0111enjima, polu, rodu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, polnim karakteristikama, nivoom prihoda, imovnom stanju, ro\u0111enju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bra\u010dnom i porodi\u010dnom statusu, osu\u0111ivanosti, starosnom dobu, izgledu, \u010dlanstvu u politi\u010dkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim li\u010dnim svojstvima. S obzirom na okolnosti konkretnog slu\u010daja, za njegovo razmatranje relevantne su i odredbe \u010dlana 12. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije kojim je definisano da uznemiravanje, poni\u017eavaju\u0107e postupanje i polno i rodno uznemiravanje, kao oblik diskriminacije ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica ili grupe lica na osnovu njihovog li\u010dnog svojstva, a naro\u010dito ako se time stvara zastra\u0161uju\u0107e, neprijateljsko, degradiraju\u0107e, poni\u017eavaju\u0107e i uvredljivo okru\u017eenje. Diskriminacija postoji ako se postupa protivno na\u010delu rodne ravnopravnosti, odnosno na\u010delu po\u0161tovanja jednakih prava i sloboda \u017eena i mu\u0161karaca u politi\u010dkom, ekonomskom, kulturnom i drugom aspektu javnog, profesionalnog, privatnog i porodi\u010dnog \u017eivota. \u010clanom 20. ovog zakona, izme\u0111u ostalog, zabranjeno je fizi\u010dko i drugo nasilje, eksploatacija, izra\u017eavanje mr\u017enje, omalova\u017eavanje, ucenjivanje i uznemiravanje s obzirom na pol, odnosno rod i rodni identitet, kao i javno zagovaranje, podr\u017eavanje i postupanje u skladu sa predrasudama, obi\u010dajima i drugim dru\u0161tvenim obrascima pona\u0161anja koji su zasnovani na ideji podre\u0111enosti ili nadre\u0111enosti polova, odnosno stereotipnih uloga polova. Odredabama \u010dlana 20. stav 2. ovog zakona zabranjeno je uskra\u0107ivanje prava ili javno ili prikriveno priznavanje pogodnosti u odnosu na pol, odnosno rod i rodni identitet ili zbog promene pola, odnosno prilago\u0111avanja pola rodnom identitetu, kao i zbog trudno\u0107e, porodiljskog odsustva, odsustva radi nege deteta ili posebne nege deteta. Zabranjeno je i fizi\u010dko i drugo nasilje, eksploatacija, izra\u017eavanje mr\u017enje, omalova\u017eavanje, ucenjivanje i uznemiravanje s obzirom na pol, odnosno rod i rodni identitet, kao i javno zagovaranje, podr\u017eavanje i postupanje u skladu sa predrasudama, obi\u010dajima i drugim dru\u0161tvenim obrascima pona\u0161anja koji su zasnovani na ideji podre\u0111enosti ili nadre\u0111enosti polova, odnosno stereotipnih uloga polova.<\/p>\n<p><strong>3.6. <\/strong>Zakonom o rodnoj ravnopravnosti<a href=\"#_ftn7\" name=\"_ftnref7\"><sup>[7]<\/sup><\/a> u \u010dlanu 6. stav 1. ta\u010dka 1. propisano je da rod ozna\u010dava dru\u0161tveno odre\u0111ene uloge, mogu\u0107nosti, pona\u0161anja, aktivnosti i atribute, koje odre\u0111eno dru\u0161tvo smatra prikladnim za \u017eene i mu\u0161karce uklju\u010duju\u0107i i me\u0111usobne odnose mu\u0161karaca i \u017eena i uloge u tim odnosima koje su dru\u0161tveno odre\u0111ene u zavisnosti od pola. Ta\u010dkom 2. iste odredbe propisano je da su osetljive dru\u0161tvene grupe \u017eene sa sela, \u017ertve nasilja, kao i grupe lica koje se zbog dru\u0161tvenog porekla, nacionalne pripadnosti, imovnog stanja, pola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, starosti, psihi\u010dkog i\/ili fizi\u010dkog invaliditeta, \u017eivota u nerazvijenom podru\u010dju ili iz drugog razloga ili svojstva nalaze u nejednakom polo\u017eaju, dok je ta\u010dkom 3. ove odrebe propisano da pol predstavlja biolo\u0161ku karakteristiku na osnovu koje se ljudi odre\u0111uju kao \u017eene ili mu\u0161karci.<\/p>\n<p><u>Analiza <\/u><u>navoda iz pritu\u017ebe, dokaza i izja\u0161njenja<\/u><u> sa aspekta antidiskriminacionih propisa<\/u><\/p>\n<ul>\n<li>S obzirom na predmet pritu\u017ebe, u konkretnom slu\u010daju, potrebno je analizirati da li su u objavi BB od 10. jula 2023. godine na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Fejzbuk, izneti stavovi koji predstavljaju uznemiravanje i poni\u017eavaju\u0107e postupanje prema grupi lica zbog njihovog li\u010dnog svojstva \u2013 rodni<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Poverenik se najpre osvrnuo na navode iz izja\u0161njenja da udru\u017eenje AA, nema aktivnu legitimaciju za podno\u0161enje ove pritu\u017ebe jer ne navode \u201ekoje su to konkretne osobe povre\u0111ene izjavom koja je predmet ovog postupka\u201c, kao i da je podnosilac u pritu\u017ebi \u201enedvosmisleno naveo da nema saglasnost lica u \u010dije ime podnosi pritu\u017ebu\u201c. S tim u vezi, neophodno je ista\u0107i da su pravila postupka pred Poverenikom ure\u0111ena odredbama \u010dl. 35-40. Zakona o zabrani diskriminacije. Odredbama \u010dlana 35. stav 3. ovog zakona, izme\u0111u ostalog, propisano je da udru\u017eenje ili organizacija koja se bavi za\u0161titom ljudskih prava mo\u017ee podneti pritu\u017ebu u ime grupe lica \u010dije je pravo povre\u0111eno <strong>i bez saglasnosti pojedinaca koji \u010dine tu grupu, ukoliko se povreda odnosi na neodre\u0111eni broj lica dru\u0161tvene grupe koje povezuje neko li\u010dno svojstvo iz \u010dlana 2. stav 1. ta\u010dka 1. ovog zakona<\/strong>. Naime, re\u010d je o <em> popularnoj pritu\u017ebi<\/em>, koju u slu\u010dajevima diskriminacije grupe lice mo\u017ee podneti organizacija koja se bavi za\u0161titom ljudskih prava u svoje ime i bez bilo \u010dije saglasnosti s obzirom da je re\u010d o neodre\u0111enom broju lica i da saglasnost nije mogu\u0107e pribaviti od svakog pojedinca koji \u010dinu navedenu grupu. Imaju\u0107i u vidu sve napred navedeno, kao i \u010dinjenicu da je uvidom u Statut udru\u017eenja AA utvr\u0111eno da je oblast delovanja ove organizacije promocija i razvoj prava LGBTIQ osoba, a da je pritu\u017eba podneta u ime svih lica koje povezuje isto li\u010dno svojstvo \u2013 rodni identitet, Poverenik konstatuje da su u konkretnom slu\u010daju ispunjeni formalni uslovi za vo\u0111enje postupka pred ovim dr\u017eavnim organom i da je udru\u017eenja AA aktivno legitimisano za podno\u0161enje ove pritu\u017ebe.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Dalje, va\u017eno je ista\u0107i nekoliko \u010dinjenica koje se ti\u010du slobode izra\u017eavanja. Ustav Republike Srbije u \u010dlanu 46. jem\u010di slobodu mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja, kao i slobodu da se govorom, pisanjem, slikom ili na drugi na\u010din tra\u017ee, primaju i \u0161ire obave\u0161tenja i ideje, i propisuje da se<strong> sloboda izra\u017eavanja mo\u017ee zakonom ograni\u010diti, ako je to neophodno radi za\u0161tite prava i ugleda drugih.<\/strong> Tako\u0111e, Evropska konvencija za za\u0161titu ljudskih prava i osnovnih sloboda u \u010dlanu 10. propisuje da svako ima pravo na slobodu izra\u017eavanja, koje uklju\u010duje slobodu posedovanja sopstvenog mi\u0161ljenja, primanja i saop\u0161tavanja informacija i ideja, bez me\u0161anja javne vlasti i bez obzira na granice. Kada odlu\u010duje o tome da li je do\u0161lo do povrede prava iz Evropska konvencija za za\u0161titu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Evropski sud za ljudska prava posmatra ograni\u010denja u svetlu svakog konkretnog slu\u010daja, \u0161to podrazumeva analizu izjava, prostorni i vremenski kontekst u kome su one date, kao i da li je ograni\u010denje slobode izra\u017eavanja bilo neophodno u demokratskom dru\u0161tvu, odnosno da li je takvo ograni\u010denje srazmerno legitimnom cilju. S tim u vezi, neophodno je imati u vidu odredbe \u010dlana 12. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije, kojima je, izme\u0111u ostalog, zabranjeno uznemiravanje i poni\u017eavaju\u0107e postupanje koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica ili grupe lica na osnovu njihovog li\u010dnog svojstva, a naro\u010dito ako se time stvara zastra\u0161uju\u0107e, neprijateljsko, degradiraju\u0107e, poni\u017eavaju\u0107e i uvredljivo okru\u017eenje. Prilikom ispitivanja da li se odre\u0111ena izjava mo\u017ee \u201ekvalifikovati\u201c kao uznemiravanje i poni\u017eavaju\u0107e postupanje, potrebno je analizirati poruke koje se navedenom izjavom \u0161alju, a zatim, imaju\u0107i u vidu prostorni i vremenski kontekst u kojem je izjava data, utvrditi da li ona predstavlja odraz slobode mi\u0161ljenja i izno\u0161enja stavova, ili se njom, pak, vre\u0111a i poni\u017eava odre\u0111eno lice, odnosno grupa lica na osnovu nekog njihovog li\u010dnog svojstva. Imaju\u0107i u vidu navedeno, analizirano je da li stavovi koje je Sa\u0161a Radulovi\u0107 izneo na svom privatnom profilu na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Fejzbuk predstavljaju slobodu izra\u017eavanja, ili su njima povre\u0111ene odredbe \u010dlana stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Poverenik najpre konstatuje da objava zapo\u010dinje osvrtom na pobednicu izbora za Mis Holandije 2023 u kojoj se navodi da je u pitanju zapravo pobednik, odnosno mu\u0161karac \u201ekoji \u017eeli da bude \u017eena\u201c i da se \u201ecela dr\u017eava predstavlja da ga njegova legitimna, privatna \u017eelja da bude \u017eena \u010dini \u017eenom\u201c<em>, <\/em>a zatim je navedeno: <em>\u201eU stvari \u010dovek nije ono \u0161to mu je Bog\/priroda (u \u0161ta god verujete) dala da bude, nego svaki \u010dovek mo\u017ee sam da smisli \u0161ta je (mo\u017ee ptica ili konj) i ostali po zakonu moraju to da po\u0161tuju i da se prave da ne vide ta osoba ima probleme i da im je potrebna pomo\u0107\u201c<\/em>. Tako\u0111e, u istoj objavi se, na neprimeren na\u010din, pominje i slu\u010daj ubistva osamnaestogodi\u0161njakinje transrodne osobe N. M., u kojoj se negira da je u konkretnom slu\u010daju re\u010d o femicidu, ve\u0107 se navodi da je zapravo re\u010d o \u201enesre\u0107nom de\u010daku koga je iskasapio mu\u0161karac homoseksualac\u201c<em>, <\/em>a izve\u0161tavanje o ovom slu\u010daju nazvano je \u201epropagandom seksualnosti\u201c<em>. <\/em>U izja\u0161njenju BB, izme\u0111u ostalog, navedeno je da je \u201enejasno kako to vrednosni sud o odluci Holandije da dozvoli osobi mu\u0161kog pola da u\u010destvuje na izboru za Mis Holandije mo\u017ee da negira postojanje odre\u0111enih osoba ili da nekoga diskrimini\u0161e\u201c, da se u tekstu \u201enigde ne dovodi u pitanje pravo svake osobe na samoodre\u0111enje i priznavanje rodnog identiteta\u201c i da je \u201eprivatna \u017eelja nekoga da bude ne\u0161to drugo od onoga \u0161to mu je biologija dala sasvim legitimna\u201c. Navodi iz izja\u0161njenja ne potvr\u0111uju stavove iznete u tekstu koji je predmet analize, imaju\u0107i u vidu da se u oba napred navedena slu\u010daja govori o licima uz potpuno odsustvo uva\u017eavanja njihovog rodnog identeta i \u010dinjenica da se zapravo radi o transrodnim \u017eenama &#8211; \u017eenama koje su svoj pol prilagodile svom rodnom identitetu. Naime, o\u010digledno je da propozicije izbora za mis podrazumevaju takmi\u010denje osoba \u017eenskog pola i da je na\u017ealost ubijena transrodna osoba N.M, a ne GG, te da su do po\u010detka jula 2023. godine, 22 osobe bile \u017ertva femicida u Srbiji. Poverenik ukazuje na stav Evropskog suda za ljudska prava u slu\u010daju Christine Goodwin v. United Kingdom, 28957\/95 od 11.07.2002. godine: \u201e<em>U dvadeset i prvom veku, pravo <\/em><em>transeksualaca<\/em><em> na li\u010dni razvoj i fizi\u010dku i moralnu sigurnost, kakvu u punom smislu u\u017eivaju ostali \u010dlanovi dru\u0161tva, ne mo\u017ee da se posmatra kao ne\u0161to \u0161to je kontroverzno i \u0161to iziskuje da pro\u0111e neko vreme da bi pitanja s tim u vezi mogla da se sagledaju u jasnijem svetlu. Ukratko, nezadovoljavaju\u0107a situacija u kojoj <\/em><em>transeksualci<\/em><em> \u017eive u nekakvom me\u0111uprostoru, ne pripadaju\u0107i u potpunosti ni jednom ni drugom polu, vi\u0161e nije odr\u017eiva<\/em>.\u201c<a href=\"#_ftn8\" name=\"_ftnref8\">[8]<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>U izja\u0161njenju je navedeno da \u201eZakon o rodnoj ravnopravnosti i biologija kao nauka prepoznaju da postoje dva pola \u2013 mu\u0161ki i \u017eenski i da se ta \u010dinjenica ni na koji na\u010din pa ni hiru\u0161ki ne mo\u017ee promeniti\u201c. Tako\u0111e, navedeno je da se u objavi \u201euop\u0161te ne govori o ljudima koji se ose\u0107aju druga\u010dije i njihovom pravu da se ose\u0107aju druga\u010dije i da sami sebi defini\u0161u identitet kako oni misle da treba, ve\u0107 o dru\u0161tvu koje dozvoljava i promovi\u0161e ignorisanje biolo\u0161kih \u010dinjenica\u201c. S tim u vezi, najpre bi bilo va\u017eno ista\u0107i da pol i rod nisu sinonimi, ve\u0107 se termin pol koristi kako bi se istakle anatomske i fiziolo\u0161ke razlike koje defini\u0161u mu\u0161ko i \u017eensko telo, dok je rod dru\u0161tveni konstrukt i odnosi se na dru\u0161tveno konstruisane uloge, norme i o\u010dekivanja koja su povezana sa polom. Iako se rod veoma \u010desto poistove\u0107uje sa polom jer je rodni identitet velikog broja osoba podudaran sa polom pripisanim po ro\u0111enju, va\u017eno je ista\u0107i da rod nije biolo\u0161ki determinisan. Dok je rod dru\u0161tveni koncept, rodni identitet s druge strane predstavlja li\u010dno ose\u0107anje i li\u010dni do\u017eivljaj roda koji osoba do\u017eivljava kao svoj. Tako dokumenti Ujedinjenih nacija prepoznaju rodni identitet kao li\u010dno shvatanje svog roda koje mo\u017ee, ali i ne mora, da se podudara sa polom koji je pripisan ro\u0111enjem i odnosi se na sopstveni ose\u0107aj tela i ispoljavanje roda ode\u0107om, govorom i pona\u0161anjem, bez obzira na rodna pravila koja mogu da budu restriktivna na nekoliko nivoa (pona\u0161anje u porodici, izbor zanimanja, osobine li\u010dnosti ili fizi\u010dki izgled)<sup> <a href=\"#_ftn9\" name=\"_ftnref9\">[9]<\/a><\/sup>.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Povodom navoda da \u0107e \u201eSrbiji o\u010digledno biti potrebni zakoni koji \u0107e spre\u010diti ovakve pojave jer je to zloupotreba prava, propaganda i diskriminacija ve\u0107ine od strane agresivne, dobro finansirane manjine\u201c, da se na Zapadu pi\u0161u zakoni koji bi da omogu\u0107e deci da mogu sama bez saglasnosti roditelja da se podvrgnu operaciji \u201ekoja se jedino mo\u017ee nazvati kasapljenjem organa i da je to ono na \u0161ta misli kada ka\u017ee da je neophodno spre\u010diti\u201c, Poverenik isti\u010de da izjave kojima se dodatno podsti\u010du predrasude i produbljuje netrpeljivost i stigma prema bilo kojoj ranjivoj i marginalizovanoj grupi lica mogu biti veome opasne i \u0161tetne i ne mogu se smatrati slobodom govora, naro\u010dito ukoliko se ima u vidu da predstavljaju stav istaknute politi\u010dke li\u010dnost. U prilog navedenom, Poverenik ukazuje na presudu Apelacionog suda u Beogradu<a href=\"#_ftn10\" name=\"_ftnref10\"><sup>[10]<\/sup><\/a>, u kojoj je sud izneo stav da je sloboda mi\u0161ljenja i izra\u017eavanja jedna od najve\u0107ih vrednosti svakog civilizovanog dru\u0161tva, a da granice te slobode najvi\u0161e zavise od specifi\u010dnih okolnosti u svakom pojedinom slu\u010daju. U konkretnom slu\u010daju sud je istakao \u201e<em>da tu\u017eeni kao ugledna politi\u010dka li\u010dnost ima pravo na sopstveno mi\u0161ljenje, ali ima i obavezu da u svojim javnim nastupima ne propagira diskriminaciju. Sud zaklju\u010duje da pru\u017eanje za\u0161tite tu\u017eiocu ne predstavlja cenzuru, niti predstavlja ograni\u010denje slobode govora tu\u017eenog, niti prava na njegovo mi\u0161ljenje i izno\u0161enje negativnih komentara, ve\u0107 predstavlja zabranu govora kojim se pronose ideje kojima se podsti\u010de diskriminacija, a koje mogu imati \u0161tetne posledice na demokratske procese u dru\u0161tvu, kao i na razvoj dru\u0161tva u celini\u201c.<\/em> Tako\u0111e, u jednom predmetu protiv Islanda Evropski sud za ljudska prava je, izme\u0111u ostalog, naveo da <em>\u201enapadi na lica izvr\u0161eni vre\u0111anjem, ismevanjem ili klevetom odre\u0111enih grupa stanovni\u0161tva mogu biti dovoljni da se dozvoli vlasti da favorizuju borbu protiv predrasuda u kontekstu dozvoljenih ograni\u010denja slobode izra\u017eavanja<\/em> i u onim slu\u010dajevima kada u govoru nema poziva na \u010din nasilja ili druga krivi\u010dna dela<em>\u201c<\/em>. Naime, nesporno je da sloboda svakog vida izra\u017eavanja, jeste od klju\u010dne va\u017enosti za razvoj demokratskog dru\u0161tva, me\u0111utim ove slobode ne smeju biti stavljene u kontekst izgovora za diskriminaciju, po bilo kom li\u010dnom svojstvu. Ovo naro\u010dito imaju\u0107i u vidu da je BB istaknuta politi\u010dka li\u010dnost \u0161to povla\u010di za sobom i njegovu ve\u0107u odgovornost za javno izgovorenu re\u010d, kao i obavezu da svojim izjavama i stavovima ne podr\u017eava i podsti\u010de stereotipe i predrasude prema bilo kojoj ranjivoj dru\u0161tvenoj grupi. Tako\u0111e, kori\u0161\u0107enjem neprimerenog i uvredljivog izraza \u201ekasapljenje organa\u201c za operaciju prilago\u0111avanja pola se vre\u0111a dostojanstvo lica koja su putem operacije izvr\u0161ila ili se pripremaju da izvr\u0161e afirmaciju pola. Naime, operacije promene pola, poznate kao operacije afirmacije roda, su medicinski postupci koji se obavljaju sa ciljem pomo\u0107i transrodnim osobama da svoj pol usklade s svojim rodnim identitetom. Ovaj proces je mukotrpan i dugotrajan, a Republika Srbija, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, zdravstvenu uslugu promene pola iz medicinskih razloga obezbe\u0111uje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja pod uslovima i u obimu propisanim zakonom.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Praksa Poverenika za za\u0161titu ravnopravnosti i obra\u0107anja organizacija za za\u0161titu prava transrodnih osoba pokazuju da su predrasude prema trans osobama jake i da je njihov polo\u017eaj u dru\u0161tvu izrazito osetljiv. Tanspolne i transrodne osobe spadaju u izrazito marginalizovanu grupu koja je \u010desto izlo\u017eena razli\u010ditim vidovima diskriminacije, iako postoje pomaci u pobolj\u0161anju njihovog polo\u017eaja. Iz tih razloga va\u017eno je da se u javnom prostoru ne podsti\u010du predrasude i socijalna distanca prema ovoj grupi. Naro\u010dito je va\u017eno da se prilikom izno\u0161enja mi\u0161ljenja i stavova u javnom prostoru vodi ra\u010duna da to bude na na\u010din kojim se uva\u017eava sva\u010dije dostojanstvo i pravo na nediskriminaciju.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Rezultati istra\u017eivanja o LGBT osobama u Evropskoj uniji (EU), Severnoj Makedoniji i Srbiji, koje je sprovela Agencija EU za osnovna prava (FRA) 2019. godine, pokazuju da vi\u0161e od polovine LGBT osoba u Srbiji (53%) izbegava da bude otvoreno oko svog LGBT identiteta \u010dlanovima porodice, prijateljima i kom\u0161ijama iz straha da \u0107e biti napadnuti, maltretirani ili da \u0107e im pretiti. Tako\u0111e, imaju tendenciju da svoju seksualnu orijentaciju i rodni identitet sakriju u javnom prevozu (63%), na javnim mestima i u zgradama (59%), kao i u kafi\u0107ima, restoranima, pabovima i klubovima (49%). Diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i polnih karakteristika rasprostranjena je u razli\u010ditim oblastima \u017eivota. Stigma i diskriminacija spre\u010davaju LGBT osobe da ostvare svoj puni potencijal i ometaju njihov doprinos razvoju dru\u0161tva. Istra\u017eivanje FRA o polo\u017eaju LGBT otkrilo je da je 17% LGBT ispitanika u prethodnih pet godina do\u017eivelo fizi\u010dke ili seksualne napade, a 41% je do\u017eivelo uznemiravanje u prethodnih 12 meseci zbog svoje seksualne orijentacije i radnog identiteta. Ve\u0107ina LGBT osoba koje su do\u017eivele nasilje (82% u slu\u010daju fizi\u010dkog ili seksualnog napada i 90% u slu\u010daju uznemiravanja) odlu\u010dilo je da to ne prijavi. Glavni razlozi za neprijavljivanje fizi\u010dkih ili seksualnih napada bili su: nedostatak poverenja u policiju (35%), strah od homofobne i\/ili transfobne reakcije policije (29%), ose\u0107aj stida i srama (28%) i sumnja da bi se bilo \u0161ta dogodilo nakon prijavljivanja (27%).<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Imaju\u0107i u vidu sve napred navedeno, Poverenik je dao mi\u0161ljenje da je stavovima iznetim u objavi BB od 10. jula 2023. godine povre\u0111eno dostojanstvo svih transrodnih osoba i u odnosu na njih stvoreno neprijateljsko i degradiraju\u0107e okru\u017eenje \u0161to je u suprotnosti sa odredbama \u010dlana 12. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ol start=\"4\">\n<li><strong> MI\u0160LjENjE<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>U postupku po pritu\u017ebi udru\u017eenja AA protiv BB utvr\u0111eno je da su povre\u0111ene odredbe \u010dlana 12. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"5\">\n<li><strong>PREPORUKA<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti preporu\u010duje BB:<\/p>\n<p><strong>5.1.<\/strong> \u00a0Da ukloni objavu kojom se na uvredljiv i poni\u017eavaju\u0107 na\u010din iznose stavovi o transrodnim osobama.<\/p>\n<p><strong>5.2.<\/strong>\u00a0 Da se sastane sa podnosiocem pritu\u017ebe, odnosno predstavnicima organizacije civilnog dru\u0161tva koja se bavi za\u0161titom trans osoba kako bi se bli\u017ee upoznao sa problemima i izazovima sa kojima se suo\u010davaju trans osobe.<\/p>\n<p><strong>5.3.<\/strong> \u00a0\u00a0\u00a0Da se ubudu\u0107e pridr\u017eava propisa o zabrani diskriminacije.<\/p>\n<p>Potrebno je da BB obavesti Poverenika za za\u0161titu ravnopravnosti o sprovo\u0111enju ove preporuke, u roku od 30 dana od dana prijema mi\u0161ljenja sa preporukom.<\/p>\n<p>Saglasno \u010dlanu 40. Zakona o zabrani diskriminacije, ukoliko lice kome je preporuka upu\u0107ena ne postupi po preporuci u roku od 30 dana, bi\u0107e doneto re\u0161enje o izricanju mere opomene, protiv kojeg nije dopu\u0161tena \u017ealba, a za slu\u010daj da ovo re\u0161enje ne sprovede, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti mo\u017ee o tome obavestiti javnost preko sredstava javnog informisanja i na drugi pogodan na\u010din.<\/p>\n<p>Protiv ovog mi\u0161ljenja sa preporukom nije dopu\u0161tena \u017ealba niti bilo koje drugo pravno sredstvo, jer se njime ne odlu\u010duje o pravima i obavezama pravnih subjekata.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> Zakon o zabrani diskriminacije (\u201eSl. glasnik RS&#8221;, br. 22\/09 i 52\/21), \u010dlan 1. stav 2.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref2\" name=\"_ftn2\">[2]<\/a> \u201eSl. glasnik RS\u201c, br. 98\/06 i 115\/21<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\">[3]<\/a> Ustav Republike Srbije, \u010dlan 46. stav 1.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref4\" name=\"_ftn4\">[4]<\/a> Ustav Republike Srbije, \u010dlan 46. stav 2.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref5\" name=\"_ftn5\">[5]<\/a> \u201eSl. list SCG &#8211; Me\u0111unarodni ugovori\u201c, br. 9\/03, 5\/05, 7\/05 &#8211; ispr. i \u201eSl. glasnik RS &#8211; Me\u0111unarodni ugovori\u201c, br. 12\/10 i 10\/15<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref6\" name=\"_ftn6\">[6]<\/a> \u201eSl. glasnik RS\u201c br. 22\/09 i 52\/21<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref7\" name=\"_ftn7\">[7]<\/a> \u201eSl. glasnik RS\u201c broj 52\/21<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref8\" name=\"_ftn8\">[8]<\/a> Christine Goodwin v. United Kingdom, br. pred. 28957\/95 od 11.07.2002. godine, dostupno na: <a href=\"https:\/\/hudoc.echr.coe.int\/eng#{%22languageisocode%22:[%22SRP%22],%22appno%22:[%2228957\/95%22],%22documentcollectionid2%22:[%22GRANDCHAMBER%22],%22itemid%22:[%22001-107597%22]}\">https:\/\/hudoc.echr.coe.int\/eng#{%22languageisocode%22:[%22SRP%22],%22appno%22:[%2228957\/95%22],%22documentcollectionid2%22:[%22GRANDCHAMBER%22],%22itemid%22:[%22001-107597%22]}<\/a><\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref9\" name=\"_ftn9\">[9]<\/a> Principi primene Zakona o me\u0111unarodnim ljudskim pravima vezanim za seksualnu orijentaciju i rodni identitet, tzv. UN D\u017eogd\u017eakarta principi, koje je sastavio me\u0111unarodni ekspertski tim u oblasti ljudskih prava, seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Srbija je dr\u017eava potpisnica navedenog dokumenta Ujedinjenih Nacija.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref10\" name=\"_ftn10\">[10]<\/a> Presuda Apelacionog suda u Beogradu,\u00a0 G\u017e. br. 2426\/14 od 11. juna 2014. godine<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p align=\"right\"><strong>POVERENICA ZA ZA\u0160TITU RAVNOPRAVNOSTI<br \/>\nBrankica Jankovi\u0107<\/strong><\/p>\n<hr \/>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"margin-right alignleft wp-image-6204 size-full\" src=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png\" alt=\"microsoft-word-icon\" width=\"27\" height=\"27\" \/><strong>1009-23 Diskriminacija na osnovu rodnog identiteta<\/strong> <a href=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/11\/1009-23.docx\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\"><img decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-13938 size-full\" title=\"Preuzmite .doc dokument\" src=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/download-icon.png\" alt=\"Download\" width=\"31\" height=\"31\" \/><\/a><\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n ","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>br. 07-00-367\/2023-02 datum: 9.10.2023. &nbsp; MI\u0160LjENjE \u00a0 Mi\u0161ljenje je doneto u postupku povodom pritu\u017ebe koju je podnelo \u201eUdru\u017eenje AA\u201c protiv BB, zbog diskriminacije na osnovu rodnog identiteta, a povodom njegove objave od 10. jula 2023. godine na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Fejsbuk, kojom, kako se navodi u pritu\u017ebi \u201enegira, vre\u0111a i stavlja u nepovoljan polo\u017eaj transrodne osobe\u201c&#8230;.<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[126],"tags":[],"class_list":["post-52266","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-pol-rod-lat"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v28.8 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>1009-23 Diskriminacija na osnovu rodnog identiteta &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"1009-23 Diskriminacija na osnovu rodnog identiteta &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"br. 07-00-367\/2023-02 datum: 9.10.2023. &nbsp; MI\u0160LjENjE \u00a0 Mi\u0161ljenje je doneto u postupku povodom pritu\u017ebe koju je podnelo \u201eUdru\u017eenje AA\u201c protiv BB, zbog diskriminacije na osnovu rodnog identiteta, a povodom njegove objave od 10. jula 2023. godine na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Fejsbuk, kojom, kako se navodi u pritu\u017ebi \u201enegira, vre\u0111a i stavlja u nepovoljan polo\u017eaj transrodne osobe\u201c....\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/poverenikzazastituravnopravnosti\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2023-10-09T08:15:11+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-11-24T09:22:24+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Milorad Babovi\u0107\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@ravnopravnostRS\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@ravnopravnostRS\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Milorad Babovi\u0107\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"33 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Milorad Babovi\u0107\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/9c3742043beed272c6b35b4333ddbec8\"},\"headline\":\"1009-23 Diskriminacija na osnovu rodnog identiteta\",\"datePublished\":\"2023-10-09T08:15:11+00:00\",\"dateModified\":\"2023-11-24T09:22:24+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\\\/\"},\"wordCount\":6544,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"articleSection\":[\"Pol \\\/ Rod\"],\"inLanguage\":\"sr-YU\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\\\/\",\"name\":\"1009-23 Diskriminacija na osnovu rodnog identiteta &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"datePublished\":\"2023-10-09T08:15:11+00:00\",\"dateModified\":\"2023-11-24T09:22:24+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/9c3742043beed272c6b35b4333ddbec8\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Mi\u0161ljenja i preporuke\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenja-i-preporuke-lat\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Mi\u0161ljenja i preporuke u postupku po pritu\u017ebama\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenja-i-preporuke-lat\\\/misljenja-i-preporuke-u-postupku-po-prituzbama-lat\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":4,\"name\":\"Pol \\\/ Rod\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenja-i-preporuke-lat\\\/misljenja-i-preporuke-u-postupku-po-prituzbama-lat\\\/pol-rod-lat\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":5,\"name\":\"1009-23 Diskriminacija na osnovu rodnog identiteta\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/\",\"name\":\"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"sr-YU\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/9c3742043beed272c6b35b4333ddbec8\",\"name\":\"Milorad Babovi\u0107\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/c666af1b2f0b9de9b45b43ba98a9d176aa9fdd53042f71bc9571d9ce09cdd463?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/c666af1b2f0b9de9b45b43ba98a9d176aa9fdd53042f71bc9571d9ce09cdd463?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/c666af1b2f0b9de9b45b43ba98a9d176aa9fdd53042f71bc9571d9ce09cdd463?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Milorad Babovi\u0107\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/author\\\/miloradb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"1009-23 Diskriminacija na osnovu rodnog identiteta &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"1009-23 Diskriminacija na osnovu rodnog identiteta &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","og_description":"br. 07-00-367\/2023-02 datum: 9.10.2023. &nbsp; MI\u0160LjENjE \u00a0 Mi\u0161ljenje je doneto u postupku povodom pritu\u017ebe koju je podnelo \u201eUdru\u017eenje AA\u201c protiv BB, zbog diskriminacije na osnovu rodnog identiteta, a povodom njegove objave od 10. jula 2023. godine na dru\u0161tvenoj mre\u017ei Fejsbuk, kojom, kako se navodi u pritu\u017ebi \u201enegira, vre\u0111a i stavlja u nepovoljan polo\u017eaj transrodne osobe\u201c....","og_url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/","og_site_name":"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/poverenikzazastituravnopravnosti\/","article_published_time":"2023-10-09T08:15:11+00:00","article_modified_time":"2023-11-24T09:22:24+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","type":"","width":"","height":""}],"author":"Milorad Babovi\u0107","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@ravnopravnostRS","twitter_site":"@ravnopravnostRS","twitter_misc":{"Written by":"Milorad Babovi\u0107","Est. reading time":"33 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/"},"author":{"name":"Milorad Babovi\u0107","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/9c3742043beed272c6b35b4333ddbec8"},"headline":"1009-23 Diskriminacija na osnovu rodnog identiteta","datePublished":"2023-10-09T08:15:11+00:00","dateModified":"2023-11-24T09:22:24+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/"},"wordCount":6544,"image":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","articleSection":["Pol \/ Rod"],"inLanguage":"sr-YU"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/","name":"1009-23 Diskriminacija na osnovu rodnog identiteta &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","isPartOf":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","datePublished":"2023-10-09T08:15:11+00:00","dateModified":"2023-11-24T09:22:24+00:00","author":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/9c3742043beed272c6b35b4333ddbec8"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-YU","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-YU","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/#primaryimage","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","contentUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/1009-23-diskriminacija-na-osnovu-rodnog-identiteta\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Mi\u0161ljenja i preporuke","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenja-i-preporuke-lat\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Mi\u0161ljenja i preporuke u postupku po pritu\u017ebama","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenja-i-preporuke-lat\/misljenja-i-preporuke-u-postupku-po-prituzbama-lat\/"},{"@type":"ListItem","position":4,"name":"Pol \/ Rod","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenja-i-preporuke-lat\/misljenja-i-preporuke-u-postupku-po-prituzbama-lat\/pol-rod-lat\/"},{"@type":"ListItem","position":5,"name":"1009-23 Diskriminacija na osnovu rodnog identiteta"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#website","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/","name":"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"sr-YU"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/9c3742043beed272c6b35b4333ddbec8","name":"Milorad Babovi\u0107","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-YU","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c666af1b2f0b9de9b45b43ba98a9d176aa9fdd53042f71bc9571d9ce09cdd463?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c666af1b2f0b9de9b45b43ba98a9d176aa9fdd53042f71bc9571d9ce09cdd463?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c666af1b2f0b9de9b45b43ba98a9d176aa9fdd53042f71bc9571d9ce09cdd463?s=96&d=mm&r=g","caption":"Milorad Babovi\u0107"},"url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/author\/miloradb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52266","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=52266"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52266\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52268,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/52266\/revisions\/52268"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=52266"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=52266"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=52266"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}