{"id":48234,"date":"2022-07-15T12:50:25","date_gmt":"2022-07-15T10:50:25","guid":{"rendered":"http:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/?p=48234"},"modified":"2023-01-10T13:21:20","modified_gmt":"2023-01-10T12:21:20","slug":"159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/","title":{"rendered":"159-22 Segregacija u\u010denika\/ca romske nacionalnosti u oblasti obrazovanja"},"content":{"rendered":"<p>br. 07-00-175\/2022-02 datum: 15.7.2022.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>MI\u0160LjENjE<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><em>Mi\u0161ljenje je doneto u postupku povodom pritu\u017ebe udru\u017eenja gra\u0111ana A.A\u201c, protiv B.B\u201c iz Radojeva, zbog segregacije u\u010denika\/ca romske nacionalnosti. U pritu\u017ebi se navodi da su u ovoj \u0161koli u velikoj meri zastupljena deca romske nacionalnosti, preko 90%. Tako\u0111e je navedeno da roditelji neromske dece ne \u017eele da njihova deca poha\u0111aju nastavu sa romskom decom jer su \u201eromska deca prljava i smrdljiva\u201c, kao i da \u0107e i dalje preme\u0161tati svoju decu u druge \u0161kole. U izja\u0161njenju B.B. iz Radojeva, izme\u0111u ostalog, navedeno je da se godinama unazad zbog malog broja upisanih \u0111aka formira po jedno odeljenje i da u\u010denici obe nacionalnosti zajedno poha\u0111aju razred, kao i da roditelji u skladu sa \u010dlanom 55. stav 19. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, imaju pravo da dete upi\u0161u u \u0161kolu prema sopstvenom izboru na \u0161ta \u0161kola ne mo\u017ee direktno da uti\u010de. Tako\u0111e, ono \u0161to \u0161kola svakako \u010dini u okviru svoje strategije i svojim Razvojnim planom jeste podizanje kvaliteta rada, bogata ponuda programa, vannastavnih aktivnosti, podsticanje klime tolerantnih i pozitivnih odnosa me\u0111u svim u\u010denicima obrazovno-vaspitnog rada, promovisanje vrednosti obe kulture, obele\u017eavanje zna\u010dajnih datuma, pru\u017eanje adekvtane podr\u0161ke svim u\u010denicima kojima je pomo\u0107 i podr\u0161ka potrebna, razvijanje demokratskih odnosa, unapre\u0111enje saradnje sa roditeljima i njihovo uklju\u010divanje u rad \u0161kole itd. Navedeno je da se \u0161kola u dosada\u0161njem radu susretala sa ovakvim pritu\u017ebama uz obrazlo\u017eenje da lokalni sve\u0161tenik nije upisao svoju decu u \u0161kolu u kojoj radi kao ni lokalni veterinar i jo\u0161 jedna srpska porodica, zbog \u010dega je odr\u017ean sastanak Saveta roditelja (\u010diji su \u010dlanovi podjednako roditelji romske i srpske nacionalnosti), na kojem se pri\u010dalo o ovoj temi i konstantovalo da \u0161kola ne mo\u017ee da uti\u010de na odluku roditelja prilikom izbora \u0161kole za svoje dete. U dopuni izja\u0161njenja se navodi da \u0161kola ve\u0107 dugi niz godina ima i sprovodi Program prevencije diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti i dostojanstva li\u010dnosti koji se usvaja na po\u010detku svake \u0161kolske godine i u okviru kojeg postoji niz preventivnih aktivnosti, kao i kako postupati u slu\u010daju sumnje da se de\u0161ava bilo kakav oblik diskriminacije u Ustanovi. Naime, u vezi konkretne situacije segregacije, navedeno je da je pri\u010da zapo\u010deta tokom pro\u0161le \u0161kolske godine, kada je \u0161kolu kontaktiralo Ministarstvo za njudska i manjinska prava i dru\u0161tveni dijalog u vezi \u017ealbe nepoznatog lica da su deca u \u0161koli diskriminisana jer su lokalni sve\u0161tenik i veterinar svoju decu upisali u \u0161kolu u susednom selu, kao i da su svi dosada\u0161nji odlasci iz ove \u0161kole bili zbog migracija stanovni\u0161tva, a ne zbog \u017eelje da se \u0161kola ne poha\u0111a sa decom romske nacionalnosti. Tako\u0111e je navedeno da se sastao Tim za za\u0161titu u\u010denika od nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije i Savet roditelja gde je konstatovano da se ne radi ni o kakvoj diskriminaciji, jer se \u201elokalni veterinar opredelio na takav korak iz razloga \u0161to je bio u procesu preseljenja u susedno selo jer tamo ima svoju veterinarsku ordinaciju, dok sve\u0161tenik koji je do\u0161ao nije ni upisivao svoju decu u ovu \u0161kolu, nego se na osnovu svog punog prava na to, opredelio za \u0161kolu u susednom selu i za to nije dao obrazlo\u017eenje\u201c o \u010demu je \u00a0obave\u0161ten i \u0160kolski odbor. Dalje je navedeno da je iz \u0161kole oti\u0161lo jedno dete romske nacionalnosti i to ne zbog preseljenja, ve\u0107 zato \u0161to je otac nezadovoljan strukturom odeljenja koje je dete poha\u0111alo, kao i da se ta porodica nije preselila u susedno selo. U izja\u0161njenju je \u0161kola navela strukturu stanovni\u0161tva u selu u kome \u017eivi oko 800 stanovnika, od kojih je oko 400 Roma mla\u0111e i srednje \u017eivotne dobi, uglavnom porodice sa mnogo dece stasale za pred\u0161kolsku ustanovu i osnovnu \u0161kolu, kao i da je iz tog razloga ve\u0107ina u\u010denika romske nacionalnosti, ali da je ne smatraju romskom \u0161kolom, nego interkulturnom \u0161kolom, koja nikada do sada nije imala zabele\u017een slu\u010daj diskriminatornog pona\u0161anja i da se deca svih nacionalnosti dru\u017ee. U toku postupka utvr\u0111eno je da B.B. u Radojevu poha\u0111a ve\u0107ina dece romske nacionalnosti. Pravilnik o postupanju ustanove u slu\u010daju sumnje ili utvr\u0111enog diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti ili dostojanstva li\u010dnosti, koji je u primeni od septembra 2018. godine propisuje da sergregacija postoji i kada u grupi, odeljenju, odnosno u ustanovi struktura u\u010denika u obrazovanju u pogledu pripadnosti razli\u010ditim etni\u010dkim i drugim osetljivim dru\u0161tvenim grupama drasti\u010dno odstupa od strukture dece i u\u010denika sa podru\u010dja ustanove, osim ukoliko je to posledica specifi\u010dnosti ustanove, u skladu sa zakonom. Drasti\u010dna odstupanja od strukture dece i u\u010denika sa podru\u010dja ustanove, kada to nije posledica specifi\u010dnosti ustanove u skladu sa zakonom, jeste vi\u0161e od 25% dece iz osetljivih dru\u0161tvenih grupa u pred\u0161kolskoj ustanovi i u\u010denika u osnovnoj \u0161koli, grupi i odeljenju pojedina\u010dno. Ako je ustanova na podru\u010dju jedinice lokalne samouprave u blizini naselja u kome \u017eivi nacionalna manjina ili osetljiva dru\u0161tvena grupa, struktura dece i u\u010denika u ustanovi treba da odra\u017eava strukturu stanovni\u0161tva cele jedinice lokalne samouprave, osim ako se radi o obrazovanju na jeziku nacionalne manjine, u skladu sa zakonom. Imaju\u0107i u vidu navedeno, a kako prema zvani\u010dnoj statistici na teritoriji op\u0161tine Nova Crnja \u017eivi ve\u0107ina stanovni\u0161tva srpske nacionalnosti (<\/em><em>6.922<\/em><em>), od ukupnog broja stanovnika (<\/em><em>10<\/em><em>.<\/em><em>272<\/em><em>), dok stanovnika romske nacionalnosti ima 1.016, nesporno je\u00a0 da struktura u\u010denika u B.B. iz Radojeva ne odra\u017eava strukturu stanovni\u0161ta na teritoriji jedinice lokalne samouprave, s obzirom da ovu \u0161kolu \u010dine u velikoj meri u\u010denici romske nacionalnosti. U toku postupka je utvr\u0111eno da B.B. iz Radojeva, do oko\u010danja ovog postupka, nije dostavila ni jedan dokaz na osnovu kojeg bi se moglo utvrditi da je preduzimala adekvatne mere, odnosno, da je, pre svega, sa\u010dinila plan desegregacije, u skladu sa Pravilnikom o postupanju ustanove u slu\u010daju sumnje ili utvr\u0111enog diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti ili dostojanstva li\u010dnosti kojim je propisano da \u201eu ustanovi u kojoj se prepozna da postoji segregacija, sastav tima za za\u0161titu pro\u0161iruje se u skladu sa potrebom i priprema plan desegregacije\u201c.\u00a0 Stoga, Poverenik je dao mi\u0161ljenje da je B.B. u Radojevu povredila odredbe \u010dlana 6. u vezi sa \u010dlanom 19. Zakona o zabrani diskriminacije i preporu\u010dio B.B. u Radojevu da u skladu sa Pravilnikom o postupanju ustanove u slu\u010daju sumnje ili utvr\u0111enog diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti ili dostojanstva li\u010dnosti, pristupi pripremi detaljnog i sveobuhvatnog plana desegregacije, kao i da koordinira i prati sprovo\u0111enje plana desegregacije kroz mere i aktivnosti primerene specifi\u010dnostima situacije segregacije u ustanovi, kao i da ubudu\u0107e vodi ra\u010duna da ne kr\u0161i antidiskriminacione propise.\u00a0 <\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>TOK POSTUPKA<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Povereniku za za\u0161titu ravnopravnosti pritu\u017ebom se obratilo udru\u017eenje gra\u0111ana A.A., protiv B.B. iz Radojeva, zbog segregacije u\u010denika\/ca romske nacionalnosti.<\/li>\n<li>U pritu\u017ebi je, izme\u0111u ostalog, navedeno:<\/li>\n<\/ul>\n<ul>\n<li>da su u B.B. u Radojevu u velikoj meri zastupljena deca romske nacionalnosti, preko 90%;<\/li>\n<li>da su roditelji romske dece preneli A.A. da \u0161kola i \u0161kolska uprava nisu preduzeli mere kako bi se izbeglo dalje izdvajanje romske dece, te da roditelji neromske dece upisuju decu u osnovne \u0161kole na teritoriji op\u0161tine Srpska Crnja;<\/li>\n<li>da roditelji neromske dece ne \u017eele da njihova deca poha\u0111aju nastavu sa romskom decom jer su \u201eromska deca prljava i smrdljiva\u201c, kao i da \u0107e i dalje preme\u0161tati svoju decu u druge \u0161kole;<\/li>\n<li>da je u B.B. trenutno vi\u0161e od 90% \u0111aka romske nacionalnosti i da se nastava odvija po programima IOP1 i IOP2, iako deca imaju znanja da poha\u0111aju nastavu po uobi\u010dajenim programima, doneta je odluka da se nastava odvija po gore navedenim programima i da se situacija svake godine pogor\u0161ava;<\/li>\n<li>da na\u010din na koji su formirana odeljenja u ovoj \u0161koli ukazuje da postoji te\u017eak oblik diskriminacije \u2013 segregacije, odnosno da su neopravdano formirana odeljenja romske dece u \u0161koli samo po osnovu njihovog li\u010dnog svojstva, romske nacionalnosti;<\/li>\n<li>da je cilj Udru\u017eenja da uka\u017eu na ovakve pojave koje veoma \u0161tetno i opasno deluju na dru\u0161tvo a pre svega na romsku zajednicu u Republici Srbiji.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Uz pritu\u017ebu je, kao prilog dostavljena fotografija medijske objave RTV \u201eSantos\u201c o navodima iznetim u pritu\u017ebi od 11. oktobra 2018. godine.<\/p>\n<p><strong>1.3.<\/strong> Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti sproveo je postupak u cilju utvr\u0111ivanja pravno relevantnih \u010dinjenica i okolnosti, a u skladu sa \u010dlanom 37. Zakona o zabrani diskriminacije,<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\">[1]<\/a> pa je u toku postupka zatra\u017eio\u00a0 direktora B.B. iz Radojeva.<\/p>\n<p><strong>1.4.<\/strong> U izja\u0161njenju B.B., izme\u0111u ostalog, navedeno je:<\/p>\n<ul>\n<li>da je u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\">[2]<\/a> odredbom \u010dlana 55. stav 19. propisano da \u201eroditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik mo\u017ee da izabere \u0161kolu u koju \u0107e da upi\u0161e dete podno\u0161enjem zahteva izabranoj \u0161koli najkasnije do 1. februara teku\u0107e kalendarske godine u kojoj se vr\u0161i upis\u201c, te u skladu sa tim \u0161kola upisuje svu decu koju roditelji prijave do navedenog datuma, nezavisno od toga da li su romske ili srpske nacionalnosti;<\/li>\n<li>da se godinama unazad zbog malog broja upisanih \u0111aka formira po jedno odeljenje i u\u010denici obe nacionalnosti zajedno poha\u0111aju razred;<\/li>\n<li>da roditelji u skladu sa navedenim \u010dlanom zakona imaju pravo da dete upi\u0161u u \u0161kolu prema sopstvenom izboru na \u0161ta \u0161kola ne mo\u017ee direktno da uti\u010de;<\/li>\n<li>da ono \u0161to \u0161kola svakako \u010dini u okviru svoje strategije i svojim Razvojnim planom jeste podizanje kvaliteta rada, bogata ponuda programa, vannastavnih aktivnosti, podsticanje klime tolerantnih i pozitivnih odnosa me\u0111u svim u\u010denicima obrazovno-vaspitnog rada, promovisanje vrednosti obe kulture, obele\u017eavanje zna\u010dajnih datuma, pru\u017eanje adekvtane podr\u0161ke svim u\u010denicima kojima je pomo\u0107 i podr\u0161ka potrebna, razvijanje demokratskih odnosa, unapre\u0111enje saradnje sa roditeljima i njihovo uklju\u010divanje u rad \u0161kole itd;<\/li>\n<li>da je \u0161kolske 2019\/20. godine u vrti\u0107 i osnovnu \u0161kolu upisano ukupno 96 dece, od kojih je 78 romske nacionalnosti i da je \u0161kolu ispisalo tri u\u010denika romske nacionalnosti zbog promene mesta prebivali\u0161ta i jedno dete srpske nacionalnosti, tako\u0111e zbog promene mesta prebivali\u0161ta;<\/li>\n<li>da je \u0161kolske 2020\/21. godine osnovnu \u0161kolu i vrti\u0107 upisalo 94 dece, od kojih je 83 romske nacionalnosti i da je u toku \u0161kolske godine ispisano petoro u\u010denika romske zbog promene mesta prebivali\u0161ta porodice i dvoje dece srpske nacionalnosti zbog preseljenja porodice u susedno selo;<\/li>\n<li>da je ove \u0161kolske godine \u0161kolu upisalo 90 u\u010denika od kojih je 78 romske nacionalnosti i da je u odnosu na prethodnu godinu, jedno romsko dete preba\u010deno u drugu \u0161kolu na osnovu odluke roditelja (radi se o detetu roditelja koji se u prethodnom periodu \u017ealio na to kako pojedini me\u0161tani svoju srpsku decu upisuju u susednom selu);<\/li>\n<li>da je u dosada\u0161njem toku \u0161kolske godine, \u0161kolu ispisalo \u010detvoro dece romske nacionalnosti zbog promene mesta prebivali\u0161ta porodice.<\/li>\n<li>da se \u0161kola u dosada\u0161njem radu susretala sa ovakvim pritu\u017ebama uz obrazlo\u017eenje da lokalni sve\u0161tenik nije upisao svoju decu u \u0161kolu u kojoj radi kao ni lokalni veterinar i jo\u0161 jedna srpska porodica;<\/li>\n<li>da je povodom toga odr\u017ean sastanak Saveta roditelja (\u010diji su \u010dlanovi podjednako roditelji romske i srpske nacionalnosti), na kojem se pri\u010dalo o ovoj temi i konstantovalo da \u0161kola ne mo\u017ee da uti\u010de na odluku roditelja prilikom izbora \u0161kole za svoje dete;<\/li>\n<li>da \u0161kola svakako radi na unapre\u0111enju svog kvaliteta bogatom ponudom programa, saradnjom sa lokalnom zajednicom i drugim osnovnim \u0161kolama, uzima u\u010de\u0161\u0107e u projektima i maksimalno uklju\u010divanje svih u\u010denika u sve aktivnosti koje se realizuju na lokalnom i \u0161irem nivou, bez obzira na nacionalnu pripadnost;<\/li>\n<li>da je struktura stanovni\u0161tva u selu Radojevu takva da je ve\u0107inski deo stanovni\u0161tva romske nacionalnosti mla\u0111ih generacija, koji imaju decu stasalu za osnovnu \u0161kolu, dok je manjinski deo srpskog stanovni\u0161tva starije generacije \u010dija deca su zavr\u0161ila \u0161kolu i odselila se iz Radojeva, te ni nema mnogo dece srpske nacionalnosti koja su u godi\u0161tu za poha\u0111anje osnovne \u0161kole;<\/li>\n<li>da na teritoriji op\u0161tine Nova Crnja postoji pet osnovnih \u0161kola i to u Radojevu, Srpskoj Crnji, Novoj Crnji, Aleksandrovu i Vojvoda Stepi;<\/li>\n<li>da \u0161to se ti\u010de uklju\u010divanja u\u010denika u dodatnu podr\u0161ku u obrazovanju (IOP1 i IOP2), \u0161kola svake godine identifikuje u\u010denike kojima je potrebna podr\u0161ka i u skladu sa zakonskom regulativom, uz saradnju i saglasnot roditelja pokre\u0107e proceduru kako bi se u\u010denicima kojima je potrebno obezbedila dodatna podr\u0161ka u vidu prilago\u0111enog (IOP1) i izmenjenog (IOP2) programa;<\/li>\n<li>da procedura podrazumeva dobijanje mi\u0161ljenja stru\u010dnjaka iz nadle\u017enog razvojnog savetovali\u0161ta, a potom i dobijanje re\u0161enja interresorne komisije na koji \u0161kola nema nikakav uticaj, kao i da nakon dobijanja re\u0161enja, \u0161kola \u010dini sve adekvatne mere podr\u0161ke za u\u010denike kojima je potrebna podr\u0161ka.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>1.5. <\/strong>Radi pravilnog utvr\u0111ivanja \u010dinjeni\u010dnog stanja i daljeg postupanja po pritu\u017ebi, saglasno \u010dlanu 37. stav 1. i 2. Zakona o zabrani diskriminacije, Poverenik je od direktora B.B. iz Radojeva, zatra\u017eio dopunu izja\u0161njenja na okolnosti iz izja\u0161njenja. Tom prilikom, Poverenik je naveo da Pravilnik o postupanju ustanove u slu\u010daju sumnje ili utvr\u0111enog diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti ili dostojanstva li\u010dnosti<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\">[3]<\/a> propisuje, izme\u0111u ostalog, da ustanova interveni\u0161e odmah kada se sumnja u segregaciju, ili kada je utvr\u0111eno postojanje segregacije. Da je ovim Pravilnikom propisano da direktor ustanove postupa po slu\u017ebenoj du\u017enosti ili po inicijativi tako \u0161to odmah preduzima mere i aktivnosti u slu\u010daju kada se sumnja i kada je utvr\u0111ena segregacija. Naime, prilikom prepoznavanja segregacije ustanova koristi podatke \u010diji je rukovodilac, u skladu sa zakonom. Smatra se da je direktor preduzeo mere desegregacije, ako je u granicama objektivnih mogu\u0107nosti preduzeo mere i aktivnosti u ustanovi i pismeno obavestio nadle\u017ene organe, ministra, \u0161kolsku upravu Ministarstva i jedinicu lokalne samouprave o preduzetim merama i obave\u0161tava ih o njihovim efektima. Pravilnikom su dalje propisane mere i aktivnosti koje se sprovode u ustanovi u procesu desegregacije, osmi\u0161ljavaju, koordiniraju, izve\u0161tavanje pra\u0107enja ovih aktivnosti koje koordinira tim za za\u0161titu a nadle\u017ena \u0161kolska uprava Ministarstva prati efekte primene plana desegregacije i o njima izve\u0161tava ministra. Tako\u0111e je zatra\u017eeno poja\u0161njenje koje preventivne i\/ili interventne aktivnosti i mere je \u0161kola preduzimala i preduzima, u skladu sa pravilnikom i da o tome dostavi dokaz.<\/p>\n<p><strong>1.6. <\/strong>U dopuni izja\u0161njenja, izme\u0111u ostalog je, navedeno:<\/p>\n<ul>\n<li>da \u0161kola ve\u0107 dugi niz godina ima i sprovodi Program prevencije diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti i dostojanstva li\u010dnosti koji se usvaja na po\u010detku svake \u0161kolske godine i u okviru kojeg postoji niz preventivnih aktivnosti, kao i kako postupati u slu\u010daju sumnje da se de\u0161ava bilo kakav oblik diskriminacije u Ustanovi;<\/li>\n<li>da sprovo\u0111enje ovog programa prati i realizuje Tim za za\u0161titu u\u010denika od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, dok direktor prati ostvarenost svih aktivnosti u okviru programa;<\/li>\n<li>da u\u010de\u0161\u0107e u realizaciji programa imaju svi zaposleni u \u0161koli, U\u010deni\u010dki parlament, roditelji, timovi, Vr\u0161nja\u010dki tim i stru\u010dni saradnik-pedagog;<\/li>\n<li>da je u vezi konkretne situacije segregacije, pri\u010da zapo\u010deta tokom pro\u0161le \u0161kolske godine, kada je \u0161kolu kontaktiralo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i dru\u0161tveni dijalog u vezi \u017ealbe nepoznatog lica da su deca u \u0161koli diskriminisana jer su lokalni sve\u0161tenik i veterinar svoju decu upisali u \u0161kolu u susednom selu;<\/li>\n<li>da se odmah po prijemu ove \u017ealbe sastao Tim za za\u0161titu u\u010denika od nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije koji je na sastanku izneo sve pojedinosti u vezi slu\u010daja;<\/li>\n<li>da se odmah potom sastao i Savet roditelja gde se tako\u0111e razmatrao ovaj slu\u010daj i da se na oba sastanka konstantovalo da se ne radi ni o kakvoj diskriminaciji, jer se lokalni veterinar opredelio na takav korak iz razloga \u0161to je bio u procesu preseljenja u susedno selo jer tamo ima svoju veterinarsku ordinaciju, dok sve\u0161tenik koji je do\u0161ao nije ni upisivao svoju decu u ovu \u0161kolu, nego se na osnovu svog punog prava na to, opredelio za \u0161kolu u susednom selu i za to nije dao obrazlo\u017eenje;<\/li>\n<li>da su svi dosada\u0161nji odlasci iz ove \u0161kole bili zbog migracija stanovni\u0161tva, ne zbog \u017eelje da se \u0161kola ne poha\u0111a sa decom romske nacionalnosti, jer i dalje ovu \u0161kolu poha\u0111aju i deca srpske nacionalnosti koja tu \u017eive sa svojim porodicama;<\/li>\n<li>da se po prijemu pritu\u017ebe od Poverenika sastao Tim za za\u0161titu u\u010denika od nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije na kojem je procenjeno da nema diskriminacije na osnovu svih podataka koje Tim prikuplja od po\u010detka \u0161kolske godine;<\/li>\n<li>da su sazvani Savet roditelja i \u0160kolski odbor, koji su tako\u0111e obave\u0161teni o ovom slu\u010daju i \u010diji su \u010dlanovi dali mi\u0161ljenje da se ne radi o diskriminaciji i da nema potrebe primeniti interventne aktivnosti, nego nastaviti sa realizacijom programa prevencije;<\/li>\n<li>da u toku ove \u0161kolske godine nije oti\u0161lo nijedno dete srpske nacionalnosti, a \u0161kolu su upisala sva deca koja teritorijalno pripadaju ovoj \u0161koli;<\/li>\n<li>da je oti\u0161lo jedno dete romske nacionalnosti i to ne zbog preseljenja, ve\u0107 zato \u0161to je otac nezadovoljan strukturom odeljenja koje je dete poha\u0111alo i da se ta porodica nije preselila u susedno selo;<\/li>\n<li>da je struktura stanovni\u0161tva u selu takva da u selu \u017eivi oko 800 stanovnika, od kojih je oko 300 stanovnika starije dobi koji nemaju decu stasalu za \u0161kolu, nego decu koja su oti\u0161la iz sela u potrazi za boljim \u017eivotnim uslovima;<\/li>\n<li>da u selu \u017eivi oko 400 Roma mla\u0111e i srednje \u017eivotne dobi, uglavnom porodice sa mnogo dece stasale za pred\u0161kolsku ustanovu i osnovnu \u0161kolu;<\/li>\n<li>da je iz tog razloga ve\u0107ina u\u010denika romske nacionalnosti, ali da je ne smatraju romskom \u0161kolom, nego interkulturnom \u0161kolom, koja nikada do sada nije imala zabele\u017een slu\u010daj diskriminatornog pona\u0161anja i da se deca svih nacionalnosti dru\u017ee;<\/li>\n<li>da je samo selo Radojevo siroma\u0161no kulturnom ponudom i ne zadovoljava ni osnovne egzistencijalne standarde, kao i da doktor dolazi povremeno, zubar gotovo nikad, a nema ni apoteke, pekare, nikakve specijalizovane prodavnice, veterinarsku ambulantu, nema mesta gde bi mladi mogli da provode svoje vreme, nema sportske klubove itd.;<\/li>\n<li>da usled toga \u0161kola i Kulturno umetni\u010dko dru\u0161tvo u selu, su jedina dva mesta koja pru\u017eaju svim \u017eiteljima sela neke doga\u0111aje, kao i da se usled takve situacije, porodice sa malom decom odlu\u010duju na odlazak, \u0161to nema nikakve veze sa nacionalno\u0161\u0107u u\u010denika ove \u0161kole, nego sa pru\u017eanjem svojoj deci boljih uslova za \u017eivot;<\/li>\n<li>da je na sastancima koji su odr\u017eani konstantovano da nema segregacije i da to uop\u0161te nije pozadina ove pri\u010de, te nisu ni sprovo\u0111eni koraci koji se prema Pravilniku sprovode kada se sumnja ili de\u0161ava segregacija, nego se nastavilo sa realizacijom programa prevencije i edukacije;<\/li>\n<li>da je unapre\u0111en ovogodi\u0161nji program prevencije i da se vi\u0161e pa\u017enje obratilo na edukaciju roditelja, u\u010denika i zaposlenih na temu diskriminacije, kao i da su u dosada\u0161njem radu ove \u0161kolske godine svi zapsoleni pro\u0161li obuku \u201eDa nam antidiskriminacija bude inspiracija\u201c;<\/li>\n<li>da je U\u010deni\u010dki parlament odr\u017eao predavanje na temu diskriminacije svim odeljenjima i da je ura\u0111eno istra\u017eivanje na temu diskriminacije i poznavanja svih pojmova u vezi sa ovom temom;<\/li>\n<li>da su u\u010denici vi\u0161e uklju\u010divani u op\u0161tinska kulturna de\u0161avanja i da je uspostavljena \u010dvr\u0161\u0107a saradnja sa drugim \u0161kolama i ustanovama, kao i da je do kraja \u0161kolske godine ostalo jo\u0161 nekoliko aktivnosti u okviru programa i da \u0107e se nastaviti sa dosada\u0161njom efikasnom praksom realizacije preventivnih aktivnosti u okviru programa prevencije.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>1.7. <\/strong>U prilogu dopune izja\u0161njenja dostavnjena je Odluka o usvajanju i Program za\u0161tite u\u010denika od diskriminacije B.B. br. 356\/2021 od 19. septembra 2021. godine; Izvod iz zapisnika sa 5. satanka Tima za za\u0161titu u\u010denika od nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije B.B. br. 88\/2021 od 15. marta 2021. godine i Izvod iz zapisnika sa 6. sastanka Saveta roditelja B.B. br. 98\/2021 odv 19. marta 2021. godine.<\/p>\n<p><strong>1.8. <\/strong>Saglasno \u010dlanu 37. stav 1. i 2. Zakona o zabrani diskriminacije, Poverenik je od direktora B.B. iz Radojeva, zatra\u017eio dopunu izja\u0161njenja na okolnosti iz dopune izja\u0161njenja\u00a0 br. 214\/2022 od 27. maja 2022. godine. Tom prilikom, Poverenik je od \u0161kole zatra\u017eio da dostavi izvode iz zapisnika sastanka Tima za za\u0161titu u\u010denika od nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije, Saveta roditelja i \u0160kolskog odbora, odr\u017eanih nakon prijema pritu\u017ebe Poverenika.<\/p>\n<p><strong>1.9.<\/strong> U dopuni izja\u0161njenja i prilozima, \u0161kola je dostavila Izvod iz zapisnika sa satanka 11. sednice \u0160kolskog odbora B.B. br. 166\/1\/2022 od 26. aprila 2022. godine; Izvod iz zapisnika sa 7. sastanka Saveta roditelja br. 167\/1\/2022 od 26. aprila 2022. godine i Izvod iz zapisnika sa 8. sastanka Tima za za\u0161titu u\u010denika od nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije \u00a0br. 171\/2022 od 27. aprila 2022. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"2\">\n<li><strong> \u010cINjENI\u010cNO STANjE<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>2.1. <\/strong>Na osnovu navoda pritu\u017ebe i izja\u0161njenja utvr\u0111eno je da B.B. u Radojevu u velikoj meri poha\u0111aju deca romske nacionalnosti. Naime, prema navodima direktora \u0161kole, \u0161kolske 2020\/21 godine, \u0161kolu i vrti\u0107 je upisalo 94 dece od kojih je 83 romske nacionalnosti, dok je ove \u0161kolske godine \u0161kolu upisalo 90 u\u010denika, od kojih je 78 romske nacionalnosti. Tako\u0111e, ukazano je na strukturu stanovni\u0161tva u selu Radojevu i navedeno da je ve\u0107inski deo stanovni\u0161tva romske nacionalnosti mla\u0111ih generacija koji imaju decu stasalu za osnovnu \u0161kolu, dok je manjinski deo srpskog stanovni\u0161tva starije generacije \u010dija su deca zavr\u0161ila \u0161kolu i odselila se iz Radojeva, kao i da je to razlog zbog kojeg nema mnogo dece srpske nacionalnosti koja su u godi\u0161tu za poha\u0111anje osnovne \u0161kole.<\/p>\n<p><strong>2.2. <\/strong>U pogledu navoda iz pritu\u017ebe da se nastava odvija po programima IOP1 i IOP2, iako deca imaju znanja da nastavu poha\u0111aju po uobi\u010dajenim programima, kao i da je doneta odluka da se nastava odvija po navedenim programima, \u0161kola se izjasnila da se uklju\u010divanje u\u010denika\/ca u dodatnu podr\u0161ku u obrazovanju, svake godine identifikuje prema onim u\u010denicima\/ama kojima je potrebna podr\u0161ka u skladu sa zakonskom regulativom, uz saradnju i saglasnost roditelja. Naime, pokre\u0107e se procedura kako bi se u\u010denicima\/ama kojima je to potrebno obezbedila dodatna podr\u0161ka u vidu prilago\u0111enog (IOP1) i izmenjenog (IOP2) programa. Procedura podrazumeva dobijanje mi\u0161ljenja stru\u010dnjaka (psihologa, logopeda) iz nadle\u017enog razvojnog savetovali\u0161tva, a potom i dobijanje re\u0161enja interresorne komisije na koji \u0161kola nema nikakav uticaj, dok nakon dobijanja re\u0161enja, \u0161kola \u010dini adekvatne mere podr\u0161ke za u\u010denike kojima je potrebna podr\u0161ka.<\/p>\n<p><strong>2.3.<\/strong> Uvidom u dopunu izja\u0161njenja B.B. od 10. juna 2022. godine, u pogledu obave\u0161tenja o preduzetim preventivnim i\/ili interventnim aktivnostima i merama koje je \u0161kola preduzela i preduzima a u skladu sa Pravilnikom o postupanju ustanove u slu\u010daju sumnje ili utvr\u0111enog diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti ili dostojanstva li\u010dnosti, utvr\u0111eno je da je o navodima postojanja segregacije, \u0161kolu tokom pro\u0161le \u0161kolske godine, kontaktiralo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i dru\u0161tveni dijalog u vezi \u017ealbe nepoznatog lica da su deca u \u0161koli diskriminisana jer su lokalni sve\u0161tenik i veterinar svoju decu upisali u \u0161kolu u susednom selu. Naime, odmah po prijemu ove \u017ealbe, sastao se Tim za za\u0161titu u\u010denika od nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije koji je na sastanku izneo sve pojedinosti u vezi navedenog slu\u010daja. Odmah potom odr\u017ean je i Savet roditelja na kome se tako\u0111e razmatrao navedeni slu\u010daja i na oba sastanka je konstantovano da se ne radi o diskriminaciji, zato \u0161to se lokalni veterinar opredelio na takav korak iz razloga \u0161to je bio u procesu preseljenja u susedno selo i da tamo ima svoju veterinarsku ordinaciju, dok sve\u0161tenik nije dao obrazlo\u017eenje za svoju odluku.<\/p>\n<p><strong>2.4<\/strong>. Uvidom u fotokopiju zapisnika sa sastanka Tima za za\u0161titu u\u010denika od nasilja, zlostavljanja,zanemarivanja i diskriminacije od 15. marta 2021. godine utvr\u0111eno je da je na sastanku pod ta\u010dkom 2. dnevnog reda bilo \u201eutvr\u0111ivanje postojanja diskriminacije na osnovu navoda me\u0161tanina sela Radojeva koji se obratio Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i razmatranje daljih koraka povodom slu\u010daja. Utvr\u0111eno je da su \u010dlanovi Tima jednoglasno konstatovali da \u201ediskriminacija nije pozadina ove pri\u010de\u201c. U zapisniku je dalje navedeno da su kao naredni koraci navedeno unapre\u0111ivanje programa prevencije i pra\u0107enje situacije.<\/p>\n<p><strong>2.5.<\/strong> Uvidom u fotokopiju zapisnika sa sastanka Saveta roditelja od 19. marta 2021. godine utvr\u0111eno je da je na sastanku pod ta\u010dkom 5. dnevnog reda bila \u201emolba Ministarstva za ljudska i manjinska prava da se izjasnimo o postojanju sumnje da se de\u0161ava diskriminacija u na\u0161oj \u0161koli\u201c. Tim povodom je, izme\u0111u ostalog, utvr\u0111eno da se jedan me\u0161tatnin obratio Ministarstvu kojom prilikom je ukazao da su u \u0161koli \u201eromska deca diskriminisana od strane srpskih porodica u selu koji se sele u susedno selo i upisuju svoju decu u susednu \u0161kolu jer ne \u017eele da idu u \u0161kolu sa romskom decom\u201c. \u010clasnovi saveta su se izjasnili da \u201e ne vide u tome bilo kakav vid diskriminacije kao i da odluka da se neko preseli ili odvede svoje dete u drugu \u0161kolu ne vide kao \u010din diskriminacije, nego kao li\u010dnu odluku koja se ti\u010de njihovog na\u010dina organizacije i prirode posla kojim se bave\u201c. Dogovoreno je unapre\u0111ivanje programa prevencije diskriminacije, realizacije istra\u017eivanja na ovu temu i eduakcija roditelja i u\u010denika \u0161ta je diskriminacija.<\/p>\n<p><strong>2.6.<\/strong> Uvidom u Odluku o usvajanju Programa za\u0161tite u\u010denika od diskriminacije br. 356\/2021 od 19. septembra 2021. godine utvr\u0111eno je da su Programom u delu \u201eI\u201c obja\u0161njenjni osnovni pojmovi, te\u0161ki oblici diskriminacije, diskriminacija u oblasti obrazovanja i stru\u010dnog usavr\u0161avanja; u delu \u201eII\u201c predvi\u0111ene su nadle\u017enosti i aktivnosti Tima za za\u0161titu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja; u delu \u201eIII\u201c \u00a0definisan je program prevencije diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti ili dostojanstva li\u010dnosti za \u0161kolsku 2021\/22. godinu.<\/p>\n<p><strong>2.7.<\/strong> Uvidom u fotokopiju zapisnika sa sastanka Tima za za\u0161titu u\u010denika od nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije od 27. aprila 2022. godine utvr\u0111eno je da je Tim za za\u0161titu u\u010denika pod ta\u010dkom. 2. razmatrao dopis Poverenika za za\u0161titu ravnorpavnosti br. 07-00-175\/2022-02 i doneo zaklju\u010dke u vezi sa pritu\u017ebom.<\/p>\n<p><strong>2.8.<\/strong> Uvidom u fotokopiju zapisnika sa sastanka Saveta roditelja od 26. aprila 2022. godine uvr\u0111eno je, izme\u0111u ostalog, da su se roditelji jednoglasno slo\u017eili da je izbor \u0161kole stvar izbora roditelja koji im prema Zakonu pripada, kao i da u tome ne vide nikakvu segregaciju nego li\u010dnu odluku roditelja da svojoj deci pru\u017ee obrazovanje u \u0161koli za koju smatraju da je pogodna za njihovu decu.<\/p>\n<p><strong>2.9.<\/strong> Uvidom u fotokopiju zapisnika za 11. sednice \u0160kolskog odbora od 26. aprila 2022. godine utvr\u0111eno je da je na sastanku konstatovano da \u201e \u0161kola preduzima sve na\u00a0 unapre\u0111enju kvaliteta rada \u0161kole, pa samim tim i unapre\u0111ivanje rada Tima za za\u0161titu u\u010denika od nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije. Svi \u010dlanovi su jednoglasno potvrdili da je to dovoljan dokaz da \u0161kola preduzima mere da do diskriminacije ne do\u0111e, i da podsti\u010de kulturu tolerancije i me\u0111usobnog po\u0161tovanja bez obzira na li\u010dne karakteristike\u201c.<\/p>\n<p><strong>2.10. <\/strong>Prema zvani\u010dnoj statistici Republi\u010dkog zavoda za statistiku<a href=\"#_ftn4\" name=\"_ftnref4\"><sup>[4]<\/sup><\/a>, utvr\u0111eno je, da na teritoriji op\u0161tine Nova Crnja \u017eivi ve\u0107ina stanovni\u0161tva srpske nacionalnosti (6.922), od ukupnog broja stanovnika (10.272), dok stanovnika romske nacionalnosti ima 1.016.<\/p>\n<ol start=\"3\">\n<li><strong> RAZLOZI ZA DONO\u0160ENjE MI\u0160LjENjA<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.1. <\/strong>Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti, prilikom dono\u0161enja mi\u0161ljenja u ovom predmetu, analizirao je navode iz pritu\u017ebe, izja\u0161njenja, kao i relevantne pravne propise u oblasti za\u0161tite od diskriminacije.<\/p>\n<p><u>Pravni okvir<\/u><\/p>\n<p><strong>3.2.<\/strong>\u00a0 Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti je ustanovljen Zakonom o zabrani diskriminacije<a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\"><sup>[5]<\/sup><\/a> kao samostalan dr\u017eavni organ, nezavisan u obavljanju poslova utvr\u0111enih zakonom. Odredbama \u010dlana 33. Zakona o zabrani diskriminacije propisana je nadle\u017enost Poverenika za za\u0161titu ravnopravnosti. Jedna od osnovnih nadle\u017enosti Poverenika jeste da prima i razmatra pritu\u017ebe zbog diskriminacije, daje mi\u0161ljenja i preporuke u konkretnim slu\u010dajevima diskriminacije i izri\u010de zakonom utvr\u0111ene mere. Pored toga, Poverenik je ovla\u0161\u0107en da predla\u017ee postupak mirenja, kao i da pokre\u0107e sudske postupke za za\u0161titu od diskriminacije i podnosi prekr\u0161ajne prijave zbog akata diskriminacije propisanih antidiskriminacionim propisima. Poverenik je, tako\u0111e, ovla\u0161\u0107en da upozorava javnost na naj\u010de\u0161\u0107e, tipi\u010dne i te\u0161ke slu\u010dajeve diskriminacije i da organima javne vlasti preporu\u010duje mere za ostvarivanje ravnopravnosti.<\/p>\n<p><strong>3.3. <\/strong>Ustav Republike Srbije<a href=\"#_ftn6\" name=\"_ftnref6\"><sup>[6]<\/sup><\/a> zabranjuje svaku diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, po bilo kom osnovu, a naro\u010dito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, dru\u0161tvenog porekla, ro\u0111enja, veroispovesti, politi\u010dnog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti, psihi\u010dkog ili fizi\u010dkog invaliditeta.<\/p>\n<p><strong>3.4.<\/strong> Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti konstatuje da je Republika Srbija 1990. godine ratifikovala Konvenciju o pravima deteta<a href=\"#_ftn7\" name=\"_ftnref7\"><sup>[7]<\/sup><\/a>, koja u \u010dlanu 28. propisuje da dete, pored ostalog, ima pravo na obrazovanje i da je dr\u017eava du\u017ena da osigura obavezno i besplatno osnovno obrazovanje za sve, da omogu\u0107i da obrazovne i stru\u010dne informacije i saveti budu dostupni svoj deci i preduzme mere za redovno poha\u0111anje \u0161kole i smanjenje stope napu\u0161tanja \u0161kole. \u010clanom 29. stav 1. Konvencije o pravima deteta definisani su ciljevi obrazovanja tako \u0161to je propisano da obrazovanje deteta treba da bude usmereno na sveobuhvatan razvoj punog potencijala deteta, uz razvijanje po\u0161tovanja ljudskih prava, poja\u010dan ose\u0107aj identiteta pripadnosti i njegovu ili njenu socijalizaciju i interakciju sa drugima i sa okru\u017eenjem.<\/p>\n<p><strong>3.5.<\/strong> Op\u0161tim komentarom broj 1. Komiteta za prava deteta poja\u0161njen je \u010dlan 29. stav 1. Konvencije, tako \u0161to je, izme\u0111u ostalog, navedeno da obrazovanje treba da bude usmereno na dete, prilago\u0111eno detetu i da omogu\u0107ava njegovo ili njeno osna\u017eivanje. Obrazovanje na koje svako dete ima pravo jeste ono koje je osmi\u0161ljeno tako da razvije kod deteta \u017eivotne ve\u0161tine, da oja\u010da detetovu sposobnost da u\u017eiva \u010ditav niz ljudskih prava i da uti\u010de na stvaranje kulture pro\u017eete odgovaraju\u0107im vrednostima ljudskih prava. Komitet za prava deteta napominje da nastavni plan mora da bude u direktnoj vezi sa detetovim potrebama, kao i da potpuno uzme u obzir detetove sposobnosti koje se razvijaju. Nastavne metode, stoga, treba da se prilagode razli\u010ditim potrebama razli\u010dite dece. Obrazovanje treba da te\u017ei tome da obezbedi da svako dete savlada osnovne \u017eivotne ve\u0161tine i da nijedno dete ne iza\u0111e iz \u0161kole, a da nije osposobljeno za suo\u010davanje sa izazovima sa kojima se mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e se suo\u010diti u \u017eivotu. Komitet je ukazao na va\u017enost uvo\u0111enja revizionog postupka, kojim \u0107e se odgovarati na pritu\u017ebe da postoje\u0107e politike ili prakse nisu u skladu sa \u010dlanom 29. stav 1, kao i da ograni\u010dena sredstva ne mogu da pru\u017ee opravdanje za nepreduzimanje bilo kakvih, ili nedovoljnih, potrebnih mera za ostvarivanje ciljeva Konvencije o pravima deteta.<\/p>\n<p><strong>3.6.<\/strong> Ustavna zabrana diskriminacije bli\u017ee je razra\u0111ena Zakonom o zabrani diskriminacije<a href=\"#_ftn8\" name=\"_ftnref8\"><sup>[8]<\/sup><\/a>, kojim je diskriminacija definisana kao svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propu\u0161tanje (isklju\u010divanje, ograni\u010davanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i na \u010dlanove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven na\u010din, a koji se zasniva, izme\u0111u ostalog i na nacionalnoj pripadnosti ili etni\u010dkom poreklu i jeziku. Odredbom \u010dlana 5. stav 2. propisano je da segregacija predstavlja svaki akt kojim fizi\u010dko ili pravno lice razdvaja bez objektivnog ili razumnog opravdanja druga lica ili grupu lica na osnovu li\u010dnog svojstva iz \u010dlana 2. stav 1. ta\u010dka 1). Odredbom \u010dlana 6. Zakona o zabrani diskriminacije je propisano da neposredna diskriminacija postoji ako se lice ili grupa lica, zbog njegovog odnosno njihovog li\u010dnog svojstva u istoj ili sli\u010dnoj situaciji, bilo kojim aktom, radnjom ili propu\u0161tanjem, stavljaju ili su stavljeni u nepovoljniji polo\u017eaj, ili bi mogli biti stavljeni u nepovoljniji polo\u017eaj. Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju i u oblasti obrazovanja te je tako \u010dlanom 19. navedenog zakona propisano da svako ima pravo na pred\u0161kolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje i stru\u010dno osposobljavanje pod jednakim uslovima. Navedeni \u010dlan zabranjuje da se licu ili grupi lica na osnovu njihovog li\u010dnog svojstva , ote\u017ea ili onemogu\u0107i upis u vaspitno-obrazovnu ustanovu ili isklju\u010di iz ove ustanove, ote\u017ea ili uskrati mogu\u0107nost pra\u0107enja nastave i u\u010de\u0161\u017ea u drugim vaspitnim, odnosno obrazovnim aktivnostima, razvrstavanje u\u010denika po li\u010dnom svojstvu, zlostavljanje ili na drugi na\u010din neopravdano pravljenje razlike i nejednako postupanje prema njima.<\/p>\n<p><strong>3.7.<\/strong> Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja<a href=\"#_ftn9\" name=\"_ftnref9\"><sup>[9]<\/sup><\/a> propisano je da svako lice ima pravo na obrazovanje i vaspitanje, te da su dr\u017eavljani Republike Srbije jednaki u ostvarivanju prava na obrazovanje i vaspitanje. Odredbama \u010dlana 7. stav 1. ta\u010dka 1) ovog zakona propisano je da sistem obrazovanja i vaspitanja mora da obezbedi za svu decu, u\u010denike i odrasle jednakost i dostupnost ostvarivanja prava na obrazovanje i vaspitanje zasnovano na socijalnoj pravdi i principu jednakih \u0161ansi bez diskriminacije i visok kvalitet obrazovanja za sve. Odredbom \u010dlana 110. stav 1. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisana je zabrana diskriminacije i odre\u0111eno je da su u ustanovi zabranjene diskriminacija i diskriminatorsko postupanje, kojim se na neposredan ili posredan, otvoren ili prikriven na\u010din, neopravdano pravi razlika ili nejednako postupa, odnosno vr\u0161i propu\u0161tanje (isklju\u010divanje, ograni\u010davanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe, kao i \u010dlanove njihovih porodica ili njima bliska lica na otvoren ili prikriven na\u010din, a koji se zasniva na rasi, boji ko\u017ee, precima, dr\u017eavljanstvu, statusu migranta, odnosno raseljenog lica, nacionalne pripadnosti ili etni\u010dkom poreklu, jeziku, verskim ili politi\u010dkim ube\u0111enjima, polu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, imovnom stanju, socijalnom i kulturnom poreklu, ro\u0111enju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, smetnji u razvoju i invaliditetu, bra\u010dnom i porodi\u010dnom statusu, osu\u0111ivanosti, starosnom dobu, izgledu, \u010dlanstvu u politi\u010dkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim li\u010dnim svojstvima, kao i po drugim osnovima utvr\u0111enim zakonom kojim se propisuje zabrana diskriminacije. Odredbama \u010dlana 79. ovog zakona propisano je da su ustanova, odnosno zaposleni u ustanovi du\u017eni da obezbede ostvarivanje prava deteta i u\u010denika, a, izme\u0111u ostalog, naro\u010dito pravo na za\u0161titu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja.<\/p>\n<p><strong>3.8.<\/strong> \u00a0Odredbom \u010dlana 55. stav 1. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju,<a href=\"#_ftn10\" name=\"_ftnref10\">[10]<\/a> pripisano je da jedinica lokalne samouprave vodi evidenciju i obave\u0161tava \u0161kolu i roditelje o deci koja treba da se upi\u0161u u prvi razred osnovne \u0161kole najkasnije do kraja februara teku\u0107e godine za narednu \u0161kolsku godinu. Stavom 17. ovog \u010dlana propisano je da je \u0161kola du\u017ena da upi\u0161e svako dete sa podru\u010dja \u0161kole, a mo\u017ee da upi\u0161e dete i sa podru\u010dja druge \u0161kole, na zahtev roditelja, u skladu sa prostornim i kadrovskim mogu\u0107nostima \u0161kole (stav 18). Roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik mo\u017ee da izabere \u0161kolu u koju \u0107e da upi\u0161e dete podno\u0161enjem zahteva izabranoj \u0161koli najkasnije do 1. februara\u00a0 teku\u0107e kalendarske godine u kojoj se vr\u0161i upis (stav 19).<\/p>\n<p><strong>3.9.<\/strong> Pravilnikom o postupanju ustanove u slu\u010daju sumnje ili utvr\u0111enog diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti ili dostojanstva li\u010dnosti<a href=\"#_ftn11\" name=\"_ftnref11\">[11]<\/a> (u daljem tekstu: Pravilnik) propisano je da segregacija predstavlja izdvajanje u\u010denika u obrazovanju na osnovu li\u010dnog svojstva, i to kada se u grupi, odeljenju, odnosno u ustanovi struktura u\u010denika u obrazovanju u pogledu pripadnosti razli\u010ditim etni\u010dkim i drugim osetljivim dru\u0161tvenim grupama drasti\u010dno odstupa od strukture dece i u\u010denika sa podru\u010dja ustanove, osim ukoliko je to posledica specifi\u010dnosti ustanove, u skladu sa zakonom. Drasti\u010dna odstupanja od strukture dece i u\u010denika sa podru\u010dja ustanove, kada to nije posledica specifi\u010dnosti ustanove u skladu sa zakonom, u smislu ovog akta jeste vi\u0161e od 25% dece iz osetljivih dru\u0161tvenih grupa u pred\u0161kolskoj ustanovi i u\u010denika u osnovnoj \u0161koli, grupi i odeljenju pojedina\u010dno. Dalje je navedeno da ako je ustanova na podru\u010dju jedinice lokalne samouprave u blizini naselja u kome \u017eivi nacionalna manjina ili osetljiva dru\u0161tvena grupa, struktura dece i u\u010denika u ustanovi treba da odra\u017eava strukturu stanovni\u0161tva cele jedinice lokalne samouprave, osim ako se radi o obrazovanju na jeziku nacionalne manjine, u skladu sa zakonom.<\/p>\n<p><strong>3.10. <\/strong>Pravilnikom su, najpre propisane preventivne aktivnosti ustanove na spre\u010davanju segregacije, me\u0111u kojima su: formiranje etni\u010dki, jezi\u010dki, socijalno raznovrsnih grupa ili odeljenja koja su u skladu sa strukturom u\u010desnika u obrazovanju na podru\u010dju jedinice lokalne samouprave kao celine, a ne samo u njenom jednom delu; zatim, organizovanje aktivnosti koje su usmerene na podizanje svesti zaposlenih u ustanovi i roditelja o prepoznavanju i merama za spre\u010davanje segregacije, kao i organizovanje sastanka saveta roditelja ustanove i roditeljskih sastanaka u grupama i odeljenjima i obave\u0161tavanje saveta, odnosno roditelja o strukturi dece i u\u010denika u ustanovi, polo\u017eaju dece i u\u010denika iz osetljivih dru\u0161tvenih grupa i dobrobitima koje sva deca i u\u010denici imaju u grupama i odeljenjima koja su etni\u010dki, jezi\u010dki i socijalno raznovrsna.<\/p>\n<p><strong>3.11. <\/strong>Pravilnik dalje propisuje da u ustanovi u kojoj se prepozna da postoji segregacija sastav tima za za\u0161titu pro\u0161iruje se u skladu sa potrebom i: priprema plan desegregacije;\u00a0 koordinira i prati sprovo\u0111enje plana desegregacije kroz mere i aktivnosti primerene specifi\u010dnostima situacije segregacije u ustanovi. Tim za za\u0161titu u postupku izrade plana desegregacije konsultuje i aktivno uklju\u010duje: roditelje dece i u\u010denika koji su izlo\u017eeni segregaciji; decu i u\u010denike koji su izlo\u017eeni segregaciji; predstavnike roditelja dece i u\u010denika iz ve\u0107inske zajednice, predstavnike u\u010deni\u010dkog parlamenta, predstavnike organa jedinice lokalne samouprave nadle\u017enog za poslove obrazovanja; predstavnika centra za socijalni rad, predstavnika doma zdravlja, predstavnika organizacije koje se bave za\u0161titom ljudskih prava. Plan desegregacije utvr\u0111uje se na osnovu analize uzroka segregacije, specifi\u010dnosti ustanove i raspolo\u017eivih resursa. Njime se defini\u0161u: vremenska dinamika ostvarivanja, odgovorna lica, interventne aktivnosti, pra\u0107enje efekata i korigovanje mera u skladu sa rezultatima pra\u0107enja i pokazatelji kojima se prate rezultati.<\/p>\n<p>Trajanje mera desegregacije zavisi i od \u010dinjenica koje su uticale na pojavu segregacije i okolnosti u kojima se de\u0161ava desegregacija. U slu\u010daju postojanja posebnih grupa ili odeljenja iz razloga koji nije u skladu sa zakonom, ustanova sprovodi slede\u0107e odgovaraju\u0107e aktivnosti u okviru plana desegregacije:<\/p>\n<ul>\n<li>izrada plana raspore\u0111ivanja dece i u\u010denika koji su bili u posebnim grupama ili odeljenjima, iz razloga koji nisu u skladu sa zakonom, u druge grupe, odnosno odeljenja uz vo\u0111enje ra\u010duna da njihov broj drasti\u010dno ne odstupa od strukture dece, odnosno u\u010denika sa celokupnog podru\u010dja jedinice lokalne samouprave;<\/li>\n<li>u slu\u010daju u\u010desnika u obrazovanju romske nacionalnosti, izbeglica ili migranta, njihov broj u jednoj grupi ili odeljenju ne mo\u017ee biti ve\u0107i od 25% od ukupnog broja u\u010desnika u obrazovanju;<\/li>\n<li>aktivnosti usmerene na podizanje svesti zaposlenih u ustanovi o prepoznavanju segregacije i njenim posledicama, kao \u0161to su: prezentacije analiza stanja i diskusije na sednicama vaspitno-obrazovnog, odnosno nastavni\u010dkog ve\u0107a, radionice za prevazila\u017eenje predrasuda i prihvatanje kulturolo\u0161kih razlika; radionice za izradu plana desegregacije, sastanaka aktiva i usagla\u0161avanje na\u010dina rada; sastanke sa ostalim u\u010desnicima u procesu (centom za socijalni rad, nadle\u017enom \u0161kolskom upravom Ministarstva itd.);<\/li>\n<li>ja\u010danje kompetencija zaposlenih za unapre\u0111ivanje kvaliteta nastave i u\u010denja, pru\u017eanje podr\u0161ke u\u010denicima koji su u riziku od osipanja i rizi\u010dnog pona\u0161anja, formativno ocenjivanje itd;<\/li>\n<li>aktivnosti \u010diji je cilj priprema sve dece i u\u010denika u ustanovi uklju\u010duju\u0107i decu i u\u010denike koji su bili u segregisanom okru\u017eenju za kreiranje tolerantne atmosfere, za interkulturalnost i inkluzivno obrazovanje, uz odgovaraju\u0107u razradu mehanizama bezbednosti, prevencije konflikata me\u0111u decom i u\u010denicima kao i atmosfere u\u017eivanja razli\u010ditosti,<\/li>\n<li>ja\u010danje veza sa porodicom i lokalnom zajednicom. Organizacija sastanaka saveta roditelja i obave\u0161tavanje roditelja o situaciji u ustanovi, predstavljanje plana desegregacije i dobrobiti koje \u0107e svi u\u010denici imati;<\/li>\n<li>uklju\u010divanje vr\u0161nja\u010dke podr\u0161ke (formiranje vr\u0161nja\u010dkog tima za podr\u0161ku novoprido\u0161lim u\u010denicima, uklju\u010divanje u\u010deni\u010dkog parlamenta i predo\u010davanje zna\u010daja njihove uloge u celom procesu);<\/li>\n<li>obave\u0161tavanje nadle\u017enih organa jedinice lokalne samouprave o potrebi obezbe\u0111ivanja prevoza dece i u\u010denika ili sredstava za prevoz dece i u\u010denika ukoliko postoji takva potreba u procesu desegregacije.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Pravilnikom je propisano da direktor ustanove postupa po slu\u017ebenoj du\u017enosti ili po inicijativi, tako \u0161to odmah preduzima mere i aktivnosti u slu\u010daju kada se sumnja i kada je utvr\u0111ena diskriminacija. Smatra se da je direktor preduzeo mere desegregacije, ako je u granicama objektivnih mogu\u0107nosti preduzeo mere i aktivnosti u ustanovi i pismeno obavestio nadle\u017ene organe, ministra, \u0161kolsku upravu Ministarstva i jedinicu lokalne samouprave o preduzetim merama i obave\u0161tava ih o njihovim efektima. Ukoliko je priliv dece iz osetljivih dru\u0161tvenih grupa prilikom upisa u pripremni pred\u0161kolski program, u prvi razred, prelaska na novi nivo obrazovanja, prelaska iz druge ustanove ve\u0107i od 25%, ustanova je du\u017ena da obavesti ministra i jedinicu lokalne samouprave.<\/p>\n<p><u>Analiza navoda iz pritu\u017ebe i izja\u0161njenja sa aspekta antidiskriminacionih propisa<\/u><\/p>\n<p><strong>3.12.<\/strong> Imaju\u0107i u vidu okolnosti konkretnog slu\u010daja, zadatak Poverenika za za\u0161titu ravnopravnosti je da utvrdi da li je B.B. u Radojevu, povredila odredbe Zakona o zabrani diskriminacije<\/p>\n<p><strong>3.13.<\/strong> U konketnom slu\u010daju nesporno je da je na po\u010detku \u0161kolske 2019\/2020. godine B.B. u Radojevu, vrti\u0107 i osnovnu \u0161kolu upisalo 96 dece od kojih je 78 romske nacionalnosti, da je \u0161kolsku 2020\/2021. godine \u0161kolu i vr\u0161ti\u0107 upisalo 94 dece od kojih je 83 romske nacionalnosti kao i da je ove \u0161kolske godine upisano 90 u\u010denika od kojih je 78 romske nacionalnosti. Dalje, nesporno je da u razredima i odeljenjima struktura u\u010denika u pogledu etni\u010dke pripadnosti takva da se radi o razredima i odeljenjima koja poha\u0111aju isklju\u010divo deca romske populacije. Broj u\u010denika romske nacionalnosti nije zna\u010dajno oscilirao ali je do\u0161lo do opadanja ukupnog broja u\u010denika, odnosno smanjenja broja u\u010denika koji ne pripadaju romskoj populaciji.<\/p>\n<p><strong>3.14.<\/strong> Da bi se odgovorilo na pitanje da li je postupanje B.B. u Radojevu bilo diskriminatorno, va\u017ena je i primena pravila o preraspodeli i prebacivanju tereta dokazivanja propisana \u010dlanom 45. stav 2. Zakona o zabrani diskriminacije. Prema ovom pravilu, u konkretnom slu\u010daju, podnosioci pritu\u017ebe treba da u\u010dine verovatnim da je osnovna \u0161kola izvr\u0161ila akt diskriminacije, a ukoliko to u\u010dine, teret dokazivanja da usled tog akta nije do\u0161lo do povrede na\u010dela jednakih prava i obaveza le\u017ei na osnovnoj \u0161koliiz Radojeva. S tim u vezi, u pritu\u017ebi je navedeno da struktura u\u010denika u pogledu pripadnosti razli\u010ditim etni\u010dkim, odnosno nacionalnim grupama drasti\u010dno odstupa od strukture dece, odnosno u\u010denika koji \u017eive na podru\u010dju jedinice lokalne samouprave. Naime, kako je u pritu\u017ebi navedeno, u ovoj osnovnoj \u0161koli broj u\u010denika romske nacionalnosti je nesrazmerno ve\u0107i u odnosu na broj u\u010denika neromske nacionalnosti, mereno prema odnosu broja dece romske i neromske nacionalnosti koji \u017eive na podru\u010dju kojem pripada ova \u0161kola, odnosno na podru\u010dju jedinice lokalne samouprave. Naime, \u0161kola u izja\u0161njenju nije osporila da ovu \u0161kolu poha\u0111a ve\u0107ina romske dece, te da je osnovni razlog struktura stanovni\u0161tva u selu, kao i da u selu \u017eivi oko 800 stanovnika, od kojih su 400 romske nacionalne pripadnosti, uglavnom porodice sa mnogo dece stasale za pred\u0161kolsku ustanovu i osnovnu \u0161kolu.<\/p>\n<p><strong>3.15.<\/strong> Saglasno svemu navedenom, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti konstatuje da je akt diskriminacije u\u010dinjen verovatnim, u smislu \u010dlana 45. Zakona o zabrani diskriminacije, stoga teret dokazivanja da u ovom slu\u010daju nije povre\u0111eno na\u010delo jednakosti snosi osnovna \u0161kola iz Radojeva. U skladu sa tim, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti cenio je da li \u010dinjenice i dokazi koje je osnovna \u0161kola ponudila pru\u017eaju dovoljno osnova za zaklju\u010dak da je ova \u0161kola preduzela sve mere koje joj stoje na raspolaganju kako u ovoj ustanovi struktura u\u010denika, u pogledu pripadnosti razli\u010ditim etni\u010dkim i drugim osetljivim dru\u0161tvenim grupama, ne bi drasti\u010dno odstupala od strukture dece i u\u010denika sa podru\u010dja ustanove.<\/p>\n<p><strong>3.16.<\/strong> Pre analize navoda iz izja\u0161njenja, Poverenik ukazuje da je Pravilnikom o postupanju ustanove u slu\u010daju sumnje ili utvr\u0111enog diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti ili dostojanstva li\u010dnosti, ( u daljem tekstu: Pravilnik), koji se odnosi na segregaciju, navedeno je da segregacija predstavlja izdvajanje u\u010denika u obrazovanju na osnovu li\u010dnog svojstva i to kada se u grupi, odeljenju, odnosno u ustanovi struktura u\u010denika u obrazovanju u pogledu pripadnosti razli\u010ditim etni\u010dkim i drugim osetljivim dru\u0161tvenim grupama drasti\u010dno odstupa od strukture dece i u\u010denika sa podru\u010dja ustanove, osim ukoliko je to posledica specifi\u010dnosti ustanove, u skladu sa zakonom. Drasti\u010dna odstupanja od strukture dece i u\u010denika sa podru\u010dja ustanove, kada to nije posledica specifi\u010dnosti ustanove u skladu sa zakonom, u smislu ovog akta jeste vi\u0161e od 25% dece iz osetljivih dru\u0161tvenih grupa u pred\u0161kolskoj ustanovi i u\u010denika u osnovnoj \u0161koli, grupi i odeljenju pojedina\u010dno. Ako je ustanova na podru\u010dju jedinice lokalne samouprave u blizini naselja u kome \u017eivi nacionalna manjina ili osetljiva dru\u0161tvena grupa, struktura dece i u\u010denika u ustanovi treba da odra\u017eava strukturu stanovni\u0161tva cele jedinice lokalne samouprave, osim ako se radi o obrazovanju na jeziku nacionalne manjine, u skladu sa zakonom. S tim u vezi, tokom postupka utvr\u0111eno je da na teritoriji op\u0161tine Nova Crnja \u017eivi ve\u0107ina stanovni\u0161tva srpske nacionalnosti (6.922), od ukupnog broja stanovnika (10.272), dok stanovnika romske nacionalnosti ima 1.016. Imaju\u0107i u vidu navedeno, nesporno je da struktura u\u010denika u osnovnoj \u0161koli ne odra\u017eava strukturu stanovni\u0161ta na teritoriji jedinice lokalne samouprave, s obzirom da je ve\u0107ina u\u010denika ove \u0161kole romske nacionalnosti.<\/p>\n<p><strong>3.17. <\/strong>Zatim, Poverenik konstatuje da je Pravilnikom propisano da u ustanovi u kojoj se prepozna da postoji segregacija sastav tima za za\u0161titu pro\u0161iruje se u skladu sa potrebom i: priprema plan desegregacije; koordinira i prati sprovo\u0111enje plana desegregacije kroz mere i aktivnosti primerene specifi\u010dnostima situacije segregacije u ustanovi. Tim za za\u0161titu u postupku izrade plana desegregacije konsultuje i aktivno uklju\u010duje: roditelje dece i u\u010denika koji su izlo\u017eeni segregaciji; decu i u\u010denike koji su izlo\u017eeni segregaciji; predstavnike roditelja dece i u\u010denika iz ve\u0107inske zajednice, predstavnike u\u010deni\u010dkog parlamenta, predstavnike organa jedinice lokalne samouprave nadle\u017enog za poslove obrazovanja; predstavnika centra za socijalni rad, predstavnika doma zdravlja, predstavnika organizacije koje se bave za\u0161titom ljudskih prava. Plan desegregacije utvr\u0111uje se na osnovu analize uzroka segregacije, specifi\u010dnosti ustanove i raspolo\u017eivih resursa. Njime se defini\u0161u: vremenska dinamika ostvarivanja, odgovorna lica, interventne aktivnosti, pra\u0107enje efekata i korigovanje mera u skladu sa rezultatima pra\u0107enja i pokazatelji kojima se prate rezultati. Trajanje mera desegregacije zavisi i od \u010dinjenica koje su uticale na pojavu segregacije i okolnosti u kojima se de\u0161ava desegregacija. U slu\u010daju postojanja posebnih grupa ili odeljenja iz razloga koji nije u skladu sa zakonom, ustanova sprovodi slede\u0107e odgovaraju\u0107e aktivnosti u okviru plana desegregacije, uklju\u010duju\u0107i-ja\u010danje veza sa porodicom i lokalnom zajednicom. Pravilnikom je propisano da direktor ustanove postupa po slu\u017ebenoj du\u017enosti ili po inicijativi, tako \u0161to odmah preduzima mere i aktivnosti u slu\u010daju kada se sumnja i kada je utvr\u0111ena diskriminacija. <strong><em>Smatra se da je direktor preduzeo mere desegregacije, ako je u granicama objektivnih mogu\u0107nosti preduzeo mere i aktivnosti u ustanovi i pismeno obavestio nadle\u017ene organe, ministra, \u0161kolsku upravu Ministarstva i jedinicu lokalne samouprave o preduzetim merama i obave\u0161tava ih o njihovim efektima.\u00a0 <\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong>3.18.<\/strong> Imaju\u0107i u vidu sve navedeno, Poverenik je pristupio analizi navoda iz izja\u0161njenja osnovne \u0161kole. Poverenik je najpre cenio navod iz izja\u0161njenja da je u skladu sa \u010dlanom 55. stav 19. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju propisano da \u201e<em>Roditelji, odnosno drugi zakonski zastupnik mo\u017ee da izabere \u0161kolu u koju \u0107e da upi\u0161e dete podno\u0161enjem zahteva izabranoj \u0161koli najkasnije do 1. februara tekue kalendarske godine u kojoj se vr\u0161i upis<\/em>\u201c, te da u skladu sa tim \u0161kola upisuje svu decu koju roditelji prijave do navedenog datuma, nezavisno od toga da li su romske ili srpske nacionalnosti, te da je problem segregacije zapravo struktura stanovni\u0161tva u selu Radojevu, koja je takva da je ve\u0107inski deo stanovni\u0161tva romske nacionalne pripadnosti, kao i da nema mnogo dece srpske nacionalnosti koja su u godi\u0161tu za poha\u0111anje osnovne \u0161kole. Poverenik konstatuje da je nesporno da Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, odredbom \u010dlana 55, propisuje du\u017enost \u0161kole da upi\u0161e svako dete sa podru\u010dja \u0161kole, a mo\u017ee da upi\u0161e dete i sa podru\u010dja druge \u0161kole, na zahtev roditelja, u skladu sa prostornim i kadrovskim mogu\u0107nostima \u0161kole, dok roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik mo\u017ee da izabere \u0161kolu u koju \u0107e da upi\u0161e dete podno\u0161enjem zahteva izabranoj \u0161koli najkasnije do 1. februara\u00a0 teku\u0107e kalendarske godine u kojoj se vr\u0161i upis. Sa druge strane, Pravilnik, koji je u primeni od septembra 2018. godine, propisuje da ukoliko je ustanova na podru\u010dju jedinice lokalne samouprave u blizini naselja u kome \u017eivi nacionalna manjina ili osetljiva dru\u0161tvena grupa, struktura dece i u\u010denika u ustanovi treba da odra\u017eava strukturu stanovni\u0161tva cele jedinice lokalne samouprave, te u cilju spre\u010davanja segregacije u ovim dru\u0161tvenim situacijama nala\u017ee ustanovi preduzimanje niza preventivnih i intervetnih aktivnosti. Imaju\u0107i u vidu ove odredbe Pravilnika, Poverenik ukazuje da su neosnovani navodi iz izja\u0161njenja O\u0160 B.B. iz Radojeva da je razlog ve\u0107eg broja dece romske nacionalnosti koji poha\u0111a ovu \u0161kolu struktura stanovni\u0161tva u selu, te da proces segregacije koji bi u osnovi morao da podrazumeva multietni\u010dnost u okviru iste ustanove, kao takav nije primenljiv na ovu \u0161kolu. Naime, ovi navodi su u suprotnosti sa utvr\u0111enim \u010dinjeni\u010dnim stanjem, prema kome ve\u0107inu u\u010denika ove \u0161kole \u010dine Romi, \u0161to je \u010dini gotovo u potpunosti \u201eromskom \u0161kolom\u201c. Me\u0111utim, kako do ove situacije ne bi do\u0161lo, odnosno kako bi se ovaj problem re\u0161io (nastanak isklju\u010divo romskih \u0161kola) Pravilnik propisuje niz preventivnih i interventnih aktivnosti koje je ustanova du\u017ena da sprovede u cilju spre\u010davanja segregacije. Tako\u0111e, Poverenik ukazuje i da je Pravilnikom propisano da se smatra da je direktor preduzeo mere desegregacije, ako je u granicama objektivnih mogu\u0107nosti preduzeo mere i aktivnosti u ustanovi i pismeno obavestio nadle\u017ene organe, ministra, \u0161kolsku upravu Ministarstva i jedinicu lokalne samouprave o preduzetim merama i ako ih obave\u0161tava o njihovim efektima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.19<\/strong>. S tim u vezi, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti je u toku postupka od Osnovne \u0161kole B.B. zatra\u017eio da dopuni izja\u0161njenje i dostavi dokaze o merama i aktivnostima koje je preduzela povodom formiranja odeljenja koja poha\u0111aju u velikoj meri u\u010denici romske nacionalnosti. Postupaju\u0107i po tom zahtevu, \u0161kola je dostavila kopiju dokumenta pod nazivom \u201e<em>Program za\u0161tite u\u010denika od diskriminacije<\/em>\u201c i kopije zapisnika sa sednica Tima za za\u0161titu u\u010denika od nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije od 15. marta 2021. godine i 27. aprila 2022. godine, sa sednice Saveta roditelja od 19. marta 2021. godine i 26. aprila 2022. godine i sa sednice \u0160kolskog odbora od 26. aprila 2022. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.20<\/strong>. Analizom dostavljenog Programa za\u0161tite, Poverenik je uo\u010dio da dokument nije sa\u010dinjen u skladu sa Pravilnikom o postupanju ustanove u slu\u010daju sumnje ili utvr\u0111enog diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti ili dostojanstva li\u010dnosti u kojem je navedeno da se planom desegregacije defini\u0161e vremenska dinamika ostvarivanja, odgovorno lice, interventne aktivnosti, pra\u0107enje efekata i korigovanje mera u skladu sa rezultatima pra\u0107enja i pokazatelji kojima se prate rezultati. U dostavljenom Programu su u kratkim crtama navedene uop\u0161tene ideje o mogu\u0107im aktivnostima koje \u0107e \u0161kola, izme\u0111u ostalog, preduzeti radi pobolj\u0161anja polo\u017eaja u\u010denika romske nacionalnosti. Tako na primer, sastanak tima za za\u0161titu u\u010denika sa roditeljima je planiran \u201e<em>minalno dva puta godi\u0161nje, po poterbi i \u010de\u0161\u0107e<\/em>\u201c bez navo\u0111enja konkretne aktivnosti ili teme sastanka kao i koji rezultati se o\u010dekuju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.21<\/strong>. U izja\u0161njenju se dalje navodi da \u0161kola ve\u0107 dugi niz godina ima i sprovodi Program prevencije diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti i dostojanstva li\u010dnosti koji se usvaja na po\u010detku svake \u0161kolske godine. Me\u0111utim, O\u0160 B.B. iz Radojeva do oko\u010danja postupka nije dostavila dokaze koje preventivne i\/ili interventne aktivnosti i mere je \u0161kola preduzimala i preduzima, u skladu sa Pravilnikom kojim je propisano da \u201e<em>u ustanovi u kojoj se prepozna da postoji segregacija, sastav tima za za\u0161titu pro\u0161iruje se u skladu sa potrebom i priprema plan desegregacije<\/em>\u201c. Nesumnjivo je da je \u0161kola prepoznala ovaj problem, imaju\u0107i u vidu da je u izja\u0161njenju navedeno da je \u0161kolu tokom pro\u0161le \u0161kolske godine kontaktiralo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i dru\u0161tveni dijalog u vezi \u017ealbe nepoznatog lica da su deca u \u0161koli diskriminisana jer su lokalni sve\u0161tenik i veterinar svoju decu upisali u \u0161kolu u susednom selu, kao i da je oti\u0161lo jedno dete romske nacionalnosti i to ne zbog preseljenja, ve\u0107 zato \u0161to je otac nezadovoljan strukturom odeljenja koje je dete poha\u0111alo i da se ta porodica nije preselila u susedno selo. \u0160kola je nakon navedene \u017ealbe, a zatim i nakon dostavljene pritu\u017ebe Poverenika, odmah sazvala Savet roditelja, Tim za za\u0161titu u\u010denika od nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije i o navedenom obavestila \u0160kolski odbor, na \u010dijim sastancima je konstantovano da se ne radi o diskriminaciji, kao i da nema potrebe primeniti intervente aktivnosti, ve\u0107 nastaviti sa realizacijom programa prevencije. Tako\u0111e, u izja\u0161njenju \u0161kole navedeno je: \u201e<em>Svi dosada\u0161nji odlasci iz na\u0161e \u0161kole su bili zbog migracija stanovni\u0161tva, ne zbog \u017eelje da se \u0161kola ne poha\u0111a sa decom romske nacionalnosti<\/em>\u201c. Uprkos tome, osnovna \u0161kola nije dostavila dokaze da je postupila u skladu sa Pravilnikom o postupanju ustanove u slu\u010daju sumnje ili utvr\u0111enog diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti ili dostojanstva li\u010dnosti. Pravilnik, tako\u0111e, propisuje da je direktor ustanove odgovoran za nepreduzimanje ili neblagovremeno preduzimanje odgovaraju\u0107ih mera.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.22<\/strong>. S tim u vezi, Poverenik ukazuje da se akt diskriminacije mo\u017ee izvr\u0161iti ne samo aktivnim delovanjem (preduzimanjem razli\u010ditih radnji ili dono\u0161enjem akata kojim se odre\u0111eno lice stavlja u nejednak polo\u017eaj u odnosu na druge), ve\u0107 i propu\u0161tanjem da se preduzmu odre\u0111ene radnje, usled \u010dega diskriminisano lice, na osnovu svog li\u010dnog svojstva, trpi odre\u0111enu posledicu, kojom se fakti\u010dki stavlja u nejednak polo\u017eaj u odnosu na druga lica sa kojim se nalazi u istoj ili sli\u010dnoj situaciji. U konkretnom slu\u010daju, osnovna \u0161kola nije dokazala da je preduzela mere iz svoje nadle\u017enosti kako bi spre\u010dila segregaciju u ovoj \u0161koli, s obzirom da do okon\u010danja postupka nije dostavila ni jedan dokaz o preduzetim merama u skladu sa Pravilnikom o postupanju ustanove u slu\u010daju sumnje ili utvr\u0111enog diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti ili dostojanstva li\u010dnosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.23.<\/strong> Vlada je donela vi\u0161e strate\u0161kih akata kojima se utvr\u0111uju ciljevi i odre\u0111uju mere za re\u0161avanje problema diskriminacije u razli\u010ditim dru\u0161tvenim oblastima. U tom duhu je doneta i Strategija za socijalno uklju\u010divanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji za period od 2022. do 2030. godine<a href=\"#_ftn12\" name=\"_ftnref12\">[12]<\/a>. Op\u0161ti cilj navedene strategije je da se pobolj\u0161a socijalno-ekonomski polo\u017eaj romske nacionalne manjine u Republici Srbiji, uz puno u\u017eivanje manjinskih prava, eliminisanje diskriminacije i ciganizma kao oblika rasizma, i postizanje ve\u0107e socijalne uklju\u010denosti Roma i Romkinja u sve segmente dru\u0161tva, a obrazovanje je prepoznato kao jedno od klju\u010dnih oblasti za ostvarenje tog cilja. Obrazovanje je preduslov za ostvarivanje mnogih ljudskih prava \u2013 ono je neophodno kako za izlazak iz siroma\u0161tva tako i za puno dru\u0161tveno uklju\u010divanje Roma i Romkinja. Predvi\u0111ene su posebne mere radi obezbe\u0111enja delotvornog i efikasnog mehanizma za prepoznavanje razli\u010ditih oblika diskriminacije pripadnika romske zajednice. One obuhvataju razvijanje obrazovne ustanove kao inkluzivne, interkulturalne, nediskriminatorne kroz razvoj obrazovanja zasnovanog na uva\u017eavanju razli\u010ditosti i promovisanju ravnopravnosti , a posebno na obezbe\u0111ivanju efikasnih mera za ukidanje segregisanih oblika obrazovanja, kao \u0161to su neproprocionalan i neopravdan upis u \u201especijalne \u0161kole\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.24<\/strong>.Prema navedenoj Strategiji, segregacija odeljenja i \u0161kola nije u\u010destala pojava, me\u0111utim izostaju mere prevencije i mere desegregacije. Pove\u0107ano uklju\u010divanje Roma i Romkinja u obrazovanje u nekim slu\u010dajevima dovodi do formiranja segregisanih odeljenja i \u0161kola, posebno u ustanovama u blizini romskih naselja. Segregacija je, u tim slu\u010dajevima, poja\u010dana tendencijom drugih roditelja da izbegavaju da im se deca \u0161koluju u \u201eromskim \u0161kolama\u201c. Problemi sa kojima se tada suo\u010davaju \u0161kole su napu\u0161tanje \u0161kole od strane kako romskih \u0111aka tako i drugih u\u010denika, nedovoljna podr\u0161ka institucija i lokalne samouprave kao i nedostatak aktivnosti da do ovakvih problema do\u0111e.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.25<\/strong>. Poverenik dalje ukazuje i na presudu Evropskog suda za ljudska prava, predmet X i drugi protiv Albanije ( predstavke br. 73548\/17 i 45521\/19 od 31. maja 2022. godine) gde je sud zauzeo jasan stav da se nepreduzimanje i nesprovo\u0111enje odgovaraju\u0107ih\u00a0 mera desegregacije ne mogu smatrati objektivnim i razumnim opravdanjem \u0161to je dovelo do povrede \u010dlana 1. Protokola br. 12. uz Konvenciju. Tako\u0111e, prema stavu Evropskog suda, kako je segregacija bila uzrokovana koncentracijom romskog\/egipatskog stanovni\u0161tva u odre\u0111enim naseljima u blizini segregisane \u0161kole, predlog vlasti je bio spajanje \u0161kola \u0161to bi doprinelo\u00a0 stvaranju \u0161kola u kojima je odnos izme\u0111u roma\/egip\u0107ana i drugih u\u010denika razumno proporcionalan u odnosu na veli\u010dinu grada.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.2<\/strong><strong>6<\/strong>. U toku analize navoda pritu\u017ebe i izja\u0161njenja, Poverenik je imao u vidu i uslove u kojima \u0161kola radi, s obzirom da je O\u0160 B.B. u Radojevu \u0161kola koja se nalazi u blizini naselja u kome \u017eivi nacionalna manjina i da je \u0161kola koju poha\u0111aju srpska i romska deca. Me\u0111utim, i pored razumevanja situacije, to ne mo\u017ee biti opravdanje za kr\u0161enje propisa. U Strategiji je istaknuto da je izlo\u017eenost razli\u010ditim oblicima diskriminacije ima veoma negativno efekte po obrazovanje dece, mladih i odraslih Roma i Romkinja. U delu analize stanja navedeno je i da zbog diskriminacije, nedostatka adekvatne podr\u0161ke, siroma\u0161tva i drugih povezanih problema svega 64% romske dece zavr\u0161i osnovno obrazovanje, pri \u010demu je stopa zavr\u0161avanja osnovnog obrazovanja me\u0111u decom iz romske zajednice koja \u017eive u uslovima dubokog siroma\u0161tva jo\u0161 ni\u017ea.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.2<\/strong><strong>7<\/strong><strong>. <\/strong>Pored navedenog, imaju\u0107i u vidu navode iz izja\u0161njenja \u201e<em>da je struktura stanovni\u0161tva u selu takva da je ve\u0107inski deo stanovni\u0161tva romske nacionalnosti mla\u0111ih generacija koji imaju decu stasalu za osnovnu \u0161kolu, dok je manjinski deo srpskog stanovni\u0161tva starije generacije, \u010dija su deca zavr\u0161ila \u0161kolu i odselila se iz sela Radojeva, te ni nema mnogo dece srpske nacionalnosti koja su godi\u0161ta za poha\u0111anje osnovne \u0161kole<\/em>\u201c, Poverenik je stava da je \u0161koli, u cilju re\u0161avanja ovog problema, neophodna pomo\u0107 i podr\u0161ka jedinice lokalne samouprave, kao i Ministarstva prosvete, nauke i tehnolo\u0161kog razvoja i \u0161kolske uprave.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"4\">\n<li><strong> MI\u0160LjENjE<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>U postupku po pritu\u017ebi Vojvo\u0111anskog romskog centra protiv O\u0160 B.B. iz Radojeva zbog segregacije u\u010denika\/ca romske nacionalnosti povre\u0111ena je odredba \u010dlana 6. u vezi sa \u010dlanom 19. Zakona o zabrani diskriminacije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"5\">\n<li><strong> PREPORUKA<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti preporu\u010duje O\u0160 B.B iz Radojeva:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>5.1<\/strong>. U skladu sa Pravilnikom o postupanju ustanove u slu\u010daju sumnje ili utvr\u0111enog diskriminatornog pona\u0161anja i vre\u0111anja ugleda, \u010dasti ili dostojanstva li\u010dnosti, pristupi pripremi detaljnog i sveobuhvatnog plana desegregacije, kao i da koordinira i prati sprovo\u0111enje plana desegregacije kroz mere i aktivnosti primerene specifi\u010dnostima situacije segregacije u ustanovi kao i da obavesti nadle\u017eni organ jedinicije lokalne samouprave i \u0161kolsku upravu Ministarstva prosvete, nauke i tehnolo\u0161kog razvoja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>5.2.<\/strong> Da ubudu\u0107e vodi ra\u010duna da ne kr\u0161i \u00a0zakonske propise o zabrani diskriminacije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Potrebno je da O\u0160 B.B. obavesti Poverenika za za\u0161titu ravnopravnosti o sprovo\u0111enju ove preporuke, u roku od 30 dana od dana prijema mi\u0161ljenja sa preporukom.<\/p>\n<p>Saglasno \u010dlanu 40. Zakona o zabrani diskriminacije, ukoliko O\u0160 B.B. ne postupi po preporuci u roku od 30 dana, bi\u0107e doneto re\u0161enje o izricanju mere opomene, protiv kojeg nije dopu\u0161tena \u017ealba, a za slu\u010daj da ovo re\u0161enje ne sprovede, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti mo\u017ee o tome obavestiti javnost preko sredstava javnog informisanja i na drugi pogodan na\u010din.<\/p>\n<p>Protiv ovog mi\u0161ljenja sa preporukom nije dopu\u0161tena \u017ealba niti bilo koje drugo pravno sredstvo, jer se njime ne odlu\u010duje o pravima i obavezama pravnih subjekata.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref1\" name=\"_ftn1\">[1]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 22\/09 i 52\/21<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref2\" name=\"_ftn2\">[2]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 55\/13, 101\/17, 10\/19, 27\/18 \u2013 dr. zakon i 129\/21<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref3\" name=\"_ftn3\">[3]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 65\/18<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref4\" name=\"_ftn4\">[4]<\/a>\u201ePreuzimanje popisnih rezultata\u201c, Republi\u010dki zavod za statistiku, dostupno na: <a href=\"http:\/\/popis2011.stat.rs\/?page_id=2162\">http:\/\/popis2011.stat.rs\/?page_id=2162<\/a> (pristupljeno 15.7.2022.)<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref5\" name=\"_ftn5\">[5]<\/a> Zakon o zabrani diskriminacije, \u010dlan 1. stav 2.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref6\" name=\"_ftn6\">[6]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 98\/06 i 115\/21, \u010dlan 21.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref7\" name=\"_ftn7\">[7]<\/a> Zakon o ratifikaciji Konvencije UN o pravima deteta (\u201eSlu\u017ebeni list SFRJ \u2013 Me\u0111unarodni ugovori\u201d, br. 15\/90 i \u201eSlu\u017ebeni list SRJ &#8211; Me\u0111unarodni ugovori\u201d, br. 4\/96 i 2\/97)<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref8\" name=\"_ftn8\">[8]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. (22\/09 i 52\/21),\u00a0 \u010dlan 2.<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref9\" name=\"_ftn9\">[9]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201d, br. 88\/17, 27\/18 \u2013 dr. zakon, 10\/19, 27\/18 \u2013 dr. zakon, 6\/20 i 129\/21<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref10\" name=\"_ftn10\">[10]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 55\/13, 101\/17, 10\/19, 27\/18 \u2013 dr. zakon i 129\/21<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref11\" name=\"_ftn11\">[11]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 65\/18<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref12\" name=\"_ftn12\">[12]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 23\/2022<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><strong>POVERENICA ZA ZA\u0160TITU RAVNOPRAVNOSTI<br \/>\nBrankica Jankovi\u0107<\/strong><\/p>\n<hr \/>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"margin-right alignleft wp-image-6204 size-full\" src=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png\" alt=\"microsoft-word-icon\" width=\"27\" height=\"27\" \/><strong>159-22 Segregacija u\u010denika\/ca romske nacionalnosti u oblasti obrazovanja<\/strong> <a href=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2023\/01\/159-22-Misljenje-anonimizovano.doc\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\"><img decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-13938 size-full\" title=\"Preuzmite .doc dokument\" src=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/download-icon.png\" alt=\"Download\" width=\"31\" height=\"31\" \/><\/a><\/p>\n<hr \/>\n ","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>br. 07-00-175\/2022-02 datum: 15.7.2022. &nbsp; &nbsp; MI\u0160LjENjE \u00a0 Mi\u0161ljenje je doneto u postupku povodom pritu\u017ebe udru\u017eenja gra\u0111ana A.A\u201c, protiv B.B\u201c iz Radojeva, zbog segregacije u\u010denika\/ca romske nacionalnosti. U pritu\u017ebi se navodi da su u ovoj \u0161koli u velikoj meri zastupljena deca romske nacionalnosti, preko 90%. Tako\u0111e je navedeno da roditelji neromske dece ne \u017eele da&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[125],"tags":[],"class_list":["post-48234","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nacionalna-pripadnost-lat"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v28.8 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>159-22 Segregacija u\u010denika\/ca romske nacionalnosti u oblasti obrazovanja &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"159-22 Segregacija u\u010denika\/ca romske nacionalnosti u oblasti obrazovanja &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"br. 07-00-175\/2022-02 datum: 15.7.2022. &nbsp; &nbsp; MI\u0160LjENjE \u00a0 Mi\u0161ljenje je doneto u postupku povodom pritu\u017ebe udru\u017eenja gra\u0111ana A.A\u201c, protiv B.B\u201c iz Radojeva, zbog segregacije u\u010denika\/ca romske nacionalnosti. U pritu\u017ebi se navodi da su u ovoj \u0161koli u velikoj meri zastupljena deca romske nacionalnosti, preko 90%. Tako\u0111e je navedeno da roditelji neromske dece ne \u017eele da...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/poverenikzazastituravnopravnosti\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2022-07-15T10:50:25+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2023-01-10T12:21:20+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Milorad Babovi\u0107\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@ravnopravnostRS\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@ravnopravnostRS\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Milorad Babovi\u0107\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"52 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Milorad Babovi\u0107\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/9c3742043beed272c6b35b4333ddbec8\"},\"headline\":\"159-22 Segregacija u\u010denika\\\/ca romske nacionalnosti u oblasti obrazovanja\",\"datePublished\":\"2022-07-15T10:50:25+00:00\",\"dateModified\":\"2023-01-10T12:21:20+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\\\/\"},\"wordCount\":10354,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"articleSection\":[\"Nacionalna pripadnost\"],\"inLanguage\":\"sr-YU\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\\\/\",\"name\":\"159-22 Segregacija u\u010denika\\\/ca romske nacionalnosti u oblasti obrazovanja &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"datePublished\":\"2022-07-15T10:50:25+00:00\",\"dateModified\":\"2023-01-10T12:21:20+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/9c3742043beed272c6b35b4333ddbec8\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Mi\u0161ljenja i preporuke\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenja-i-preporuke-lat\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Mi\u0161ljenja i preporuke u postupku po pritu\u017ebama\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenja-i-preporuke-lat\\\/misljenja-i-preporuke-u-postupku-po-prituzbama-lat\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":4,\"name\":\"Nacionalna pripadnost\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenja-i-preporuke-lat\\\/misljenja-i-preporuke-u-postupku-po-prituzbama-lat\\\/nacionalna-pripadnost-lat\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":5,\"name\":\"159-22 Segregacija u\u010denika\\\/ca romske nacionalnosti u oblasti obrazovanja\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/\",\"name\":\"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"sr-YU\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/9c3742043beed272c6b35b4333ddbec8\",\"name\":\"Milorad Babovi\u0107\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/c666af1b2f0b9de9b45b43ba98a9d176aa9fdd53042f71bc9571d9ce09cdd463?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/c666af1b2f0b9de9b45b43ba98a9d176aa9fdd53042f71bc9571d9ce09cdd463?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/c666af1b2f0b9de9b45b43ba98a9d176aa9fdd53042f71bc9571d9ce09cdd463?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Milorad Babovi\u0107\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/author\\\/miloradb\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"159-22 Segregacija u\u010denika\/ca romske nacionalnosti u oblasti obrazovanja &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"159-22 Segregacija u\u010denika\/ca romske nacionalnosti u oblasti obrazovanja &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","og_description":"br. 07-00-175\/2022-02 datum: 15.7.2022. &nbsp; &nbsp; MI\u0160LjENjE \u00a0 Mi\u0161ljenje je doneto u postupku povodom pritu\u017ebe udru\u017eenja gra\u0111ana A.A\u201c, protiv B.B\u201c iz Radojeva, zbog segregacije u\u010denika\/ca romske nacionalnosti. U pritu\u017ebi se navodi da su u ovoj \u0161koli u velikoj meri zastupljena deca romske nacionalnosti, preko 90%. Tako\u0111e je navedeno da roditelji neromske dece ne \u017eele da...","og_url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/","og_site_name":"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/poverenikzazastituravnopravnosti\/","article_published_time":"2022-07-15T10:50:25+00:00","article_modified_time":"2023-01-10T12:21:20+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","type":"","width":"","height":""}],"author":"Milorad Babovi\u0107","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@ravnopravnostRS","twitter_site":"@ravnopravnostRS","twitter_misc":{"Written by":"Milorad Babovi\u0107","Est. reading time":"52 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/"},"author":{"name":"Milorad Babovi\u0107","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/9c3742043beed272c6b35b4333ddbec8"},"headline":"159-22 Segregacija u\u010denika\/ca romske nacionalnosti u oblasti obrazovanja","datePublished":"2022-07-15T10:50:25+00:00","dateModified":"2023-01-10T12:21:20+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/"},"wordCount":10354,"image":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","articleSection":["Nacionalna pripadnost"],"inLanguage":"sr-YU"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/","name":"159-22 Segregacija u\u010denika\/ca romske nacionalnosti u oblasti obrazovanja &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","isPartOf":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","datePublished":"2022-07-15T10:50:25+00:00","dateModified":"2023-01-10T12:21:20+00:00","author":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/9c3742043beed272c6b35b4333ddbec8"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-YU","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-YU","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/#primaryimage","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","contentUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/159-22-segregacija-ucenika-ca-romske-nacionalnosti-u-oblasti-obrazovanja\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Mi\u0161ljenja i preporuke","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenja-i-preporuke-lat\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Mi\u0161ljenja i preporuke u postupku po pritu\u017ebama","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenja-i-preporuke-lat\/misljenja-i-preporuke-u-postupku-po-prituzbama-lat\/"},{"@type":"ListItem","position":4,"name":"Nacionalna pripadnost","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenja-i-preporuke-lat\/misljenja-i-preporuke-u-postupku-po-prituzbama-lat\/nacionalna-pripadnost-lat\/"},{"@type":"ListItem","position":5,"name":"159-22 Segregacija u\u010denika\/ca romske nacionalnosti u oblasti obrazovanja"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#website","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/","name":"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"sr-YU"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/9c3742043beed272c6b35b4333ddbec8","name":"Milorad Babovi\u0107","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-YU","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c666af1b2f0b9de9b45b43ba98a9d176aa9fdd53042f71bc9571d9ce09cdd463?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c666af1b2f0b9de9b45b43ba98a9d176aa9fdd53042f71bc9571d9ce09cdd463?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/c666af1b2f0b9de9b45b43ba98a9d176aa9fdd53042f71bc9571d9ce09cdd463?s=96&d=mm&r=g","caption":"Milorad Babovi\u0107"},"url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/author\/miloradb\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48234","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48234"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48234\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48235,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48234\/revisions\/48235"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48234"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48234"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48234"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}