{"id":35124,"date":"2019-05-28T11:20:33","date_gmt":"2019-05-28T09:20:33","guid":{"rendered":"http:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/?p=35124"},"modified":"2019-05-28T11:20:33","modified_gmt":"2019-05-28T09:20:33","slug":"701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/","title":{"rendered":"701-18 Mi\u0161ljenje po prituzbi MDRI protiv urednika portala T zbog diskriminacije na osnvu zdravstvenog stanja u oblasti informisanja"},"content":{"rendered":"<ol start=\"12\">\n<li>07-00-552\/2018-02 datum: 12.10.2018.<\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>MI\u0160LjEN\u0458E<\/strong><strong> \u00a0<\/strong><\/p>\n<p><em>Mi\u0161l\u0458enje je doneto povodom pritu\u017ebe \u201e<\/em><em>I<\/em><em>.<\/em><em>p.o.m.i\u201c. podnete <\/em><em>protiv <\/em><em>odgovornog urednika medijskog portala T., S.M.,<\/em> <em>povodom teksta objavl\u0458enog 11. juna 2018. godine, pod naslovom \u201eOpasni psihijatrijski bolesnici slobodno \u0161etaju, napadaju i ubijaju: oko 400.000 l\u0458udi u Srbiji godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema\u201c. U pritu\u017ebi je, izme\u0111u ostalog, navedeno da sadr\u017eaj teksta obiluje predrasudama o osobama sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama, dok naslov teksta izaziva ose\u0107aj straha, netrpel\u0458ivosti i animoziteta prema osobama sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama. U izja\u0161njenju na pritu\u017ebu, izme\u0111u ostalog, navedeno je da autorka teksta nije imala nameru da bilo koga uvredi i da je obaveza novinara da uvi\u0111a povezanost izme\u0111u doga\u0111aja u dru\u0161tvu i pi\u0161e o temama od javnog zna\u010daja, kao i da je javno informisanje slobodno i ne podle\u017ee cenzuri. <\/em><em>Prilikom odlu\u010divanja u ovom predmetu, Poverenik je uzeo u obzir va\u017enost slobode izra\u017eavanja, sa jedne strane, ali i zabranu uznemiravanja i poni\u017eavaju\u0107eg postupanja koje ima za cil\u0458 ili predstavl\u0458a povredu dostojanstva grupe lica, propisanu Zakonom o zabrani diskriminacije, sa druge strane. Analiza <\/em><em>teksta,<\/em> <em>objavl\u0458enog na medijskom portalu T.,<\/em> <em>pod naslovom: \u201eOpasni psihijatrijski bolesnici slobodno \u0161etaju, napadaju i ubijaju: oko 400.000 l\u0458udi u Srbiji godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema\u201c, <\/em><em>pokazala <\/em><em>je <\/em><em>da je<\/em><em> u naslovu teksta poslata poruka<\/em> <em>\u010ditala\u010dkoj publici <\/em><em>da <\/em><em>su osobe sa <\/em><em>psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama <\/em><em>\u201eopasne\u201c po dru\u0161tvo, odnosno, da napadaju i ubijaju. U nastavku teksta istaknuto je da \u201eoko 400.000 l\u0458udi godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema, dok u psihijatrijskim ustanovama godi\u0161nje bude hospitalizovano ne\u0161to vi\u0161e od 30.000 pacijenata. Oko 10 odsto njih zadr\u017eava se u bolnicama prisilno, jer je procenjeno da bi mogli da budu opasnost za sebe ili druge. Svi drugi slobodno \u0161etaju ulicama na\u0161ih gradova, a sve \u010de\u0161\u0107e neko od njih postane glavna vest u medijima nakon \u0161to nekoga napadne ili ubije. I dok lekari odgovornima smatraju okolinu, porodicu ili staratel\u0458a, za kriminologe su krivci pravosudni organi i zdravstvo. Ko god da je kriv, epilog je &#8211; opasan \u010dovek na ulici\u201c. Tako\u0111e, u tekstu se nalazi i uznemiravaju\u0107a i zastra\u0161uju\u0107a fotografija na kojoj su predstavl\u0458ena tri izobli\u010dena lica koja izgledaju kao da vri\u0161te, dok je ispod slike napisano: \u201eNajopasnija je \u0161izofrenija\u201c. Imaju\u0107i sve navedeno u vidu, analiza naslova, sadr\u017eine teksta i prate\u0107e fotografije, pokazala je da \u010ditaocima nisu pru\u017eene adekvatne i relevantne informacije, ve\u0107 im je poslata poruka da je samo mali broj onih koji zatra\u017ee psihijatrijsku pomo\u0107 hospitalizovan, dok ostali slobodno \u0161etaju ulicama, a za to koliko su zapravo opasni sazna se tek nakon \u0161to nekog napadnu ili ubiju. Poverenik smatra da je ovim prilogom stvoren strah i netrpel\u0458ivost kod op\u0161te populacije prema osobama sa mentalnim invaliditetom, kao i ose\u0107aj poni\u017eenja, osramo\u0107enosti i izolovanosti kod osoba sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama, koje su etiketirane kao opasne i nasilne. Poverenik je ukazao da je sasvim legitimno raspravl\u0458ati o odre\u0111enoj temi i podsticati diskusiju, posebno kada je re\u010d o eventualnom neadekvatnom radu slu\u017ebi za pru\u017eanje socijalne i zdravstvene za\u0161tite i podr\u0161ke gra\u0111anima, ali se to nikada ne sme \u010diniti na na\u010din da se odre\u0111ena grupa lica stigmatizuje i etiketira, samo zbog toga \u0161to ima odre\u0111eno li\u010dno svojstvo \u2013 u konkretnom slu\u010daju psiho-socijalne te\u0161ko\u0107e.<\/em> <em>Stoga<\/em><em>, Poverenik je dao mi\u0161l\u0458enje da su <\/em><em>tekstom <\/em><em>\u201eOpasni psihijatrijski bolesnici slobodno \u0161etaju, napadaju i ubijaju: oko 400.000 l\u0458udi u Srbiji godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema\u201c<\/em><em>, objavl\u0458enim <\/em><em>na medijskom portalu <\/em><em>T., <\/em><em>11. juna 2018. godine,<\/em> <em>povre\u0111ene odredbe \u010dlana 12. Zakona o zabrani diskriminacije. <\/em><em>Imaju\u0107i u vidu da je pritu\u017eba podneta protiv glavnog i odgovornog urednika ovog portala, a da je Zakonom o javnom informisanju i medijima propisano da odgovorni urednik odgovora za sadr\u017eaj koji ure\u0111uje, odgovornom uredniku portala T., preporu\u010deno je da na portalu <\/em><em>T.<\/em> <em>objavi izvinjenje osobama sa psoho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama, u roku od 15 dana od dana prijema ovog mi\u0161l\u0458enja sa preporukom, kao i da ubudu\u0107e ne objavl\u0458uje sadr\u017eaje kojima se stvara strah ili neprijatel\u0458sko, poni\u017eavaju\u0107e i uvredl\u0458ivo okru\u017eenje za ovu ranjivu grupu. <\/em><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ol>\n<li><strong> TOK POSTUPKA<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>1.1.<\/strong> Povereniku za za\u0161titu ravnopravnosti obratila se \u201eI.p.o.m.i.\u201c iz B., pritu\u017ebom protiv S.M., odgovornog urednika medijskog portala T.. Pritu\u017eba je podneta povodom teksta koji je ovaj medij objavio 11. juna 2018. godine, sa naslovom: \u201e<em>Opasni psihijatrijski bolesnici slobodno \u0161etaju, napadaju i ubijaju: oko 400.000 l\u0458udi u Srbiji godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema<\/em>\u201c.<\/p>\n<p><strong>1.2.<\/strong> U pritu\u017ebi je, izme\u0111u ostalog, navedeno:<\/p>\n<ul>\n<li>da sam naslov teksta skre\u0107e pa\u017enju \u010ditalaca i izaziva ose\u0107aj straha, netrpel\u0458ivosti i animoziteta prema osobama sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da sadr\u017eaj teksta obiluje predrasudama posebno isti\u010di\u0107i osobe obolele od \u0161izofrenije i ocenjuje ih kao posebno opasne, nasilne i \u201eone koji ubijaju\u201c;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da su takve ocene pogre\u0161ne, \u0161tetne, podsti\u010du stigmatizaciju ovih osoba i pogor\u0161avaju njihov polo\u017eaj u dru\u0161tvu;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je u tekstu izneto vi\u0161e izjava osoba koje nisu psihijatriske struke i obiluju pogre\u0161nim informacijama koje \u010ditaocima daju pogre\u0161nu predstavu o mentalnim poreme\u0107ajima i dodatno stigmatizuju sugra\u0111ane koji \u017eive sa ovom vrstom te\u0161ko\u0107e.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>1.3.<\/strong> Uz pritu\u017ebu je dostavl\u0458ena fotokopija stranice medijskog portala T., sa tekstom \u201e<em>Opasni psihijatrijski bolesnici slobodno \u0161etaju, napadaju i ubijaju: oko 400.000 l\u0458udi u Srbiji godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema<\/em>\u201c, objavl\u0458enim 11. juna 2018. godine.<\/p>\n<p><strong>1.4.<\/strong> Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti sproveo je postupak u cil\u0458u utvr\u0111ivanja pravno relevantnih \u010dinjenica i okolnosti, a u skladu sa \u010dlanom 35. stav 4. i \u010dlanom 37. stav 2. Zakona o zabrani diskriminacije<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\"><sup>[1]<\/sup><\/a>, pa je u toku postupka pribavl\u0458eno izja\u0161njenje punomo\u0107nika odgovornog urednika medijskog portala T., S.M..<\/p>\n<p><strong>1.5. <\/strong>U izja\u0161njenju na pritu\u017ebu, izme\u0111u ostalog, navedeno je:<\/p>\n<ul>\n<li>da podnosilac pritu\u017ebe nema saglasnost diskriminisanog lica, \u0161to je suprotno \u010dlanu 35. stav 3. Zakona o zabrani diskriminacije, kojim je propisano da u ime i uz saglasnost lica \u010dije je pravo povre\u0111eno, pritu\u017ebu mo\u017ee podneti i organizacija koja se bavi l\u0458udskim pravima ili drugo lice;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je javno informisanje slobodno i ne podle\u017ee cenzuri, u skladu sa odredbama Zakona o javnom informisanju, i da se ne sme ugro\u017eavati slobodan protok informacija;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je posao novinara da uvi\u0111a povezanost izme\u0111u doga\u0111aja u dru\u0161tvu, te da je u komkretnom slu\u010daju namera novinarke bila da uka\u017ee na nedostatke sistema koji ne zbrinjava na adekvatan na\u010din ovaj mali procenat \u201eopasnih\u201c me\u0111u osobama sa psihi\u010dkim problemima, koji su bili akteri nemilih doga\u0111aja;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da najve\u0107i deo teksta predstavl\u0458a izjava biv\u0161eg direktora Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti dr M.N., koji je dugogodi\u0161nji neuropsihijatar;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je u naslovu teksta kori\u0161\u0107en izraz \u201eopasni\u201c, \u010dime je autorka teksta upravo \u017eelela da uka\u017ee da nisu svi psihijatrijski bolesnici opasni;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da je opravdano postaviti pitanje ko je odgovoran zbog \u010dinjenice da je, u samo nedel\u0458u dana, nekoliko \u201eopasnih\u201c osoba sa psihi\u010dkim problemima po\u010dinilo te\u0161ke zlo\u010dine;<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>da u konkretnom slu\u010daju nema povrede Zakona o zabrani diskriminacije, ve\u0107 je autorka teksta G.A. informisala javnost o aktuelnom problemu, bez namere da na taj na\u010din stigmatizuje osobe sa invaliditetom.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ol start=\"2\">\n<li><strong>2<\/strong><strong>. \u010cIN\u0458ENI\u010cNO STAN\u0458E<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>\u00a0\u00a0Uvidom u izvod iz medijskog portala od 11. juna 2018. godine, najpre je utvr\u0111eno da je naslov predmetnog teksta: <strong>\u201e<\/strong><strong>Opasni psihijatrijski bolesnici slobodno \u0161etaju, napadaju i ubijaju: oko 400.000 l\u0458udi u Srbiji godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema\u201c<\/strong>. Tekst po\u010dinje navodom: \u201e<em>\u0106erka no\u017eem ubila majku! Manijak napao devoj\u010dicu u gradskom prevozu! Tinejd\u017eerka iz Beograda surovo maltretirala devoj\u010dicu! Ova tri, naizgled nepovezana, slu\u010daja povezuje jedan detal\u0458 \u2013 <strong>svi po\u010dinioci su psihijatrijski bolesnici<\/strong><\/em><strong>\u201c. <\/strong>U tekstu se nalazi fotografija tri izobli\u010dena lica koja izgledaju kao da vri\u0161te, dok je ispod slike napisano: \u201e<em>Najopasnija je \u0161izofrenija<\/em>\u201c. Zatim, u tekstu je citirana izjava dr M.N. koji je, izme\u0111u ostalog, naveo: \u201e<em>Sva istra\u017eivanja pokazuju da psihijatrijski bolesnici me\u0111u ubicama \u010dine broj\u010dano manji broj nego osobe iz op\u0161te populacije. Pravi razlozi za njihove nasilne epizode su na\u010din na koji ih dru\u0161tvo tretira, na prikrivanje od strane porodice i na op\u0161tu stigmatizaciju i etiketiranje<\/em>\u201c. Autor teksta, dal\u0458e, parafrazira re\u010di dr M.N. da su najnasilniji \u201e<em>oni sa ozbil\u0458nim poreme\u0107ajima i da ubijaju i napadaju jer imaju pogre\u0161nu percepciju stvarnosti i odnosa l\u0458udi prema njima<\/em>\u201c. Drugi sagovornik, kriminolog M. N., naveo je, izme\u0111u ostalog, da lekari prave gre\u0161ke u proceni i da u periodu socijalne i moralne krize, l\u0458udi lako skrenu u patologiju.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"3\">\n<li><strong>MOTIVI I RAZLOZI ZA DONO\u0160EN\u0458E MI\u0160LjEN\u0458A<\/strong>\n<ul>\n<li>Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti, prilikom odlu\u010divanja u ovom predmetu, imao je u vidu navode iz pritu\u017ebe i izja\u0161njenja, kao i tekst pod naslovom: \u201e<em>Opasni psihijatrijski bolesnici slobodno \u0161etaju, napadaju i ubijaju: oko 400.000 l\u0458udi u Srbiji godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema<\/em>\u201c, objavl\u0458en 11. juna 2018. godine na medijskom portalu T..<\/li>\n<\/ul>\n<\/li>\n<\/ol>\n<p><u>Pravni okvir<\/u><\/p>\n<ul>\n<li>Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti je samostalan, nezavisan i specijalizovan dr\u017eavni organ ustanovl\u0458en Zakonom o zabrani diskriminacije sa zadatkom da radi na suzbijanju svih oblika i vidova diskriminacije i ostvarivanju ravnopravnosti u dru\u0161tvenim odnosima. Nadle\u017enost Poverenika za za\u0161titu ravnopravnosti \u0161iroko je odre\u0111ena, u skladu sa me\u0111unarodnim standardima, kako bi se omogu\u0107ilo da delotvorno i efikasno ostvaruje svoju ulogu. Jedna od osnovnih nadle\u017enosti Poverenika jeste da prima i razmatra pritu\u017ebe zbog diskriminacije, daje mi\u0161l\u0458enja i preporuke u konkretnim slu\u010dajevima diskriminacije i izri\u010de zakonom utvr\u0111ene mere. Pored toga, Poverenik je ovla\u0161\u0107en da predla\u017ee postupak mirenja, kao i da pokre\u0107e sudske postupke za za\u0161titu od diskriminacije i podnosi prekr\u0161ajne prijave zbog akata diskriminacije propisanih antidiskriminacionim propisima. Poverenik je, tako\u0111e, ovla\u0161\u0107en da upozorava javnost na naj\u010de\u0161\u0107e, tipi\u010dne i te\u0161ke slu\u010dajeve diskriminacije i da organima javne vlasti preporu\u010duje mere za ostvarivanje ravnopravnosti<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\"><sup>[2]<\/sup><\/a>.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Ustav Republike Srbije<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\"><sup>[3]<\/sup><\/a> u \u010dlanu zabranjuje svaku diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, po bilo kom osnovu, a naro\u010dito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, dru\u0161tvenog porekla, ro\u0111enja, veroispovesti, politi\u010dkog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihi\u010dkog ili fizi\u010dkog invaliditeta. Tako\u0111e, Ustav Republike Srbije \u010dlanom 46. jem\u010di slobodu mi\u0161l\u0458enja i izra\u017eavanja, kao i slobodu da se govorom, pisanjem, slikom ili na drugi na\u010din tra\u017ee, primaju i \u0161ire obave\u0161tenja i ideje i propisuje da se sloboda izra\u017eavanja mo\u017ee zakonom ograni\u010diti, ako je to, pored ostalog, neophodno i radi za\u0161tite prava i ugleda drugih.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Evropska konvencija za za\u0161titu l\u0458udskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine<a href=\"#_ftn4\" name=\"_ftnref4\"><sup>[4]<\/sup><\/a>, u \u010dl. 14. zabranjuje diskriminaciju i propisuje da se u\u017eivanje prava i sloboda propisanih u ovoj Konvenciji obezbe\u0111uje bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao \u0161to su pol, rasa, boja ko\u017ee, jezik, veroispovest, politi\u010dko ili drugo mi\u0161l\u0458enje, nacionalno ili socijalno poreklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, ro\u0111enje ili drugi status. \u010clanom 10. Konvencije garantovano je pravo na slobodu izra\u017eavanja. Po\u0161to kori\u0161\u0107enje ovih sloboda povla\u010di sa sobom du\u017enosti i odgovornosti ono se mo\u017ee podvrgnuti ograni\u010denjima koja su neophodna u demokratskom dru\u0161tvu radi za\u0161tite zdravl\u0458a i morala, spre\u010davanja nereda i kriminala, za\u0161tite ugleda i prava drugih i dr.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Ustavna zabrana diskriminacije bli\u017ee je razra\u0111ena Zakonom o zabrani diskriminacije, koji u \u010dlanu stav 1. ta\u010dka 1. propisuje da diskriminacija i diskriminatorno postupanje ozna\u010davaju svako neopravdano pravl\u0458enje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propu\u0161tanje (iskl\u0458u\u010divanje, ograni\u010davanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i na \u010dlanove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven na\u010din, a koji se zasniva na rasi, boji ko\u017ee, precima, dr\u017eavl\u0458anstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etni\u010dkom poreklu, jeziku, verskim ili politi\u010dkim ube\u0111enjima, polu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, imovnom stanju, ro\u0111enju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bra\u010dnom i porodi\u010dnom statusu, osu\u0111ivanosti, starosnom dobu, izgledu, \u010dlanstvu u politi\u010dkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavl\u0458enim li\u010dnim svojstvima. S obzirom na okolnosti konkretnog slu\u010daja, za njegovo razmatranje relevantna je i odredba \u010dlana 12. Zakona o zabrani diskriminacije kojom je zabranjeno uznemiravanje i poni\u017eavaju\u0107e postupanje koje ima za cil\u0458 ili predstavl\u0458a povredu dostojanstva lica ili grupe lica na osnovu njihovog li\u010dnog svojstva, a naro\u010dito ako se time stvara strah ili neprijatel\u0458sko, poni\u017eavaju\u0107e i uvredl\u0458ivo okru\u017eenje. \u010clanom 27. posebno se zabranjuje diskriminacija lica ili grupe s obzirom na njihovo zdravstveno stanje.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Zakonom o spre\u010davanju diskriminacije osoba sa invaliditetom<a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\"><sup>[5]<\/sup><\/a>, odredbom \u010dlana 9. ta\u010dka 1. posebno je zabranjeno i ka\u017enjivo izazivanje i podsticanje neravnopravnosti ili netrpel\u0458ivosti prema osobama sa invaliditetom.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Zakonom o za\u0161titi lica sa mentalnim smetnjama<a href=\"#_ftn6\" name=\"_ftnref6\"><sup>[6]<\/sup><\/a> zabranjena je diskriminacija na osnovu mentalnih smetnji.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.8<\/strong>. Odredbom \u010dlana 48. stav 1. Zakona o javnom informisanju i medijima<a href=\"#_ftn7\" name=\"_ftnref7\"><sup>[7]<\/sup><\/a> propisano je da medij mora imati glavnog urednika, dok je stavom 3. istog \u010dlana propisano da odgovorni urednik za pojedino izdanje, rubriku, odnosno programsku celinu odgovara za sadr\u017eaj koji ure\u0111uje. \u010clanom 9. ovog zakona propisano je da su urednik i novinar du\u017eni da pre objavl\u0458ivanja informacije koja sadr\u017ei podatke o odre\u0111enoj pojavi, doga\u0111aju ili li\u010dnosti, provere njeno poreklo, istinitost i potpunost. Zatim, \u010dlanom 75. navedenog zakona propisana je zabrana objavl\u0458ivanja ideja, informacija i mi\u0161l\u0458enja kojima se podsti\u010de diskriminacija, mr\u017enja ili nasil\u0458e protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etni\u010dkoj grupi, polu, zbog njihove seksualne opredel\u0458enosti ili drugog li\u010dnog svojstva, bez obzira na to da li je objavl\u0458ivanjem u\u010dinjeno krivi\u010dno delo.<\/p>\n<p><strong>3.9.<\/strong> Odredbom \u010dl. 51. Zakona o elektronskim medijima<a href=\"#_ftn8\" name=\"_ftnref8\"><sup>[8]<\/sup><\/a> propisano je da se regulator stara da programski sadr\u017eaj pru\u017eaoca medijske usluge ne sadr\u017ei informacije kojima se podsti\u010de, na otvoren ili prikriven na\u010din, diskriminacija, mr\u017enja ili nasil\u0458e zbog rase, boje ko\u017ee, predaka, dr\u017eavl\u0458anstva, nacionalne pripadnosti, jezika, verskih ili politi\u010dkih ube\u0111enja, pola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, imovnog stanja, ro\u0111enja, genetskih osobenosti, zdravstvenog stanja, invaliditeta, bra\u010dnog i porodi\u010dnog statusa, osu\u0111ivanosti, starosne dobi, izgleda, \u010dlanstva u politi\u010dkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugih stvarnih, odnosno pretpostavl\u0458enih li\u010dnih svojstava.<\/p>\n<p><u>Analiza <\/u><u>navoda iz pritu\u017ebe i izja\u0161njenja<\/u> <u>sa aspekta antidiskriminacionih propisa<\/u><\/p>\n<ul>\n<li>Imaju\u0107i u vidu predmet ove pritu\u017ebe, potrebno je utvrditi da li tekst, objavl\u0458en na medijskom portalu T., pod naslovom: \u201e<em>Opasni psihijatrijski bolesnici slobodno \u0161etaju, napadaju i ubijaju: oko 400.000 l\u0458udi u Srbiji godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema<\/em>\u201c predstavl\u0458a uznemiravaju\u0107e i poni\u017eavaju\u0107e postupanje i povredu dostojanstva lica ili grupe lica na osnovu njihovog li\u010dnog svojstva, odnosno, da li se njime stvara neprijatel\u0458sko, poni\u017eavaju\u0107e i uvredl\u0458ivo okru\u017eenje.<\/li>\n<li>Pre upu\u0161tanja u analizu teksta koji je predmet pritu\u017ebe, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti cenio je navod iz izja\u0161njenja da podnosilac pritu\u017ebe nema saglasnost diskriminisanog lica da podnese pritu\u017ebu Povereniku za za\u0161titu ravnopravnosti, \u0161to je obaveza propisana \u010dlanom 35. Zakona o zabrani diskriminacije. S tim u vezi, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti ukazuje da je odredbom \u010dlana 3. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije propisano da svako ima pravo da ga nadle\u017eni sudovi i drugi organi javne vlasti efikasno \u0161tite od svih oblika diskriminacije. Iz odredbe \u010dlana 2. stav 1. ta\u010dka 2. ovog zakona proizlazi da to mogu biti i pravna lica, a \u010dlanom 15. Poslovnika o radu Poverenika za za\u0161titu ravnopravnosti<a href=\"#_ftn9\" name=\"_ftnref9\"><sup>[9]<\/sup><\/a> izri\u010dito je propisano da u slu\u010daju diskriminacije grupe lica, organizacija koja se bavi za\u0161titom l\u0458udskih prava mo\u017ee podneti pritu\u017ebu u svoje ime, bez saglasnosti lica koje je pretrpelo diskriminaciju. U vezi sa tim, Poverenik ukazuje da \u201eI.p.o.m.i.\u201c nije podnela pritu\u017ebu zbog diskriminacije neke odre\u0111ene osobe sa mentalnim invaliditetom, ve\u0107 zbog diskriminacije grupe lice \u2013 osoba sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama. Zbog toga \u201eI.p.o.m.i.\u201c, koja se bavi za\u0161titom l\u0458udskih prava, ima pravo da podnese pritu\u017ebu Povereniku za za\u0161titu ravnopravnosti.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.12.<\/strong> Tako\u0111e, imaju\u0107i u vidu da specifi\u010dna pravila u slu\u010dajevima diskriminacije, uprkos tome \u0161to su sadr\u017eana u delu Zakona o zabrani diskriminacije kojim je regulisana sudska za\u0161tita, nisu procesnopravne, ve\u0107 materijalnopravne prirode jer se na osnovu ovih pravila odlu\u010duje da li konkretno postupanje predstavl\u0458a diskriminaciju, potrebno je ukazati da je u \u010dlanu 46. stav 2. Zakona o zabrani diskriminacije propisan poseban uslov pod kojim organizacije koje se bave za\u0161titom l\u0458udskih prava, odnosno prava odre\u0111ene grupe lica i Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti mogu podneti tu\u017ebu za za\u0161titu od diskriminacije. Naime, izri\u010dito je propisano: <em>\u201eAko se diskriminatorno postupanje odnosi iskl\u0458u\u010divo na odre\u0111eno lice, tu\u017eioci iz stava 1. ovog \u010dlana mogu podneti tu\u017ebu samo uz njegov pristanak u pismenom obliku\u201c. <\/em>Prema tome, iz ove sasvim jasne odredbe nedvosmisleno proizlazi da je potrebna saglasnost za podno\u0161enje tu\u017ebe za za\u0161titu od diskriminacije samo kada je u pitanju diskriminacija koja je iskl\u0458u\u010divo izvr\u0161ena prema odre\u0111enom (konkretnom) licu. Na takav zakl\u0458u\u010dak upu\u0107uje i dikcija same odredbe, koja po\u010dinje re\u010dima <em>\u201eAko se&#8230;\u201c<\/em>. Radi se, dakle, o posebnom uslovu za podno\u0161enje tu\u017ebe za za\u0161titu od diskriminacije koji va\u017ei samo u slu\u010dajevima diskriminacije koja je izvr\u0161ena iskl\u0458u\u010divo prema odre\u0111enom licu. Razlog ovakvog pravila je sasvim jasan: ako je konkretno lice iskl\u0458u\u010diva \u017ertva diskriminatornog pona\u0161anja, treba mu omogu\u0107iti da samo proceni\u00a0 svoju poziciju i potrebu za sudskom za\u0161titom\u00a0 i da na osnovu toga donese autonomnu odluku o tome da li je vo\u0111enje parnice u skladu sa njegovim interesima; po\u0161to se diskriminatorno postupanje odnosi iskl\u0458u\u010divo na odre\u0111eno lice, njegova se vol\u0458a mora po\u0161tovati, nezavisno od toga koliko su sna\u017eni razlozi zbog kojih konkretnu parnicu treba pokrenuti u javnom (op\u0161tem interesu). <em>Argumentum a contrario<\/em>, pristanak nije potreban ukoliko se isti akt diskriminacije odnosi na neodre\u0111enu grupu lica, \u010diji se identitet (izuzev zajedni\u010dkog li\u010dnog svojstva) ne mo\u017ee utvrditi. Imaju\u0107i sve ovo u vidu, jasno proizlazi da organizaciji za za\u0161titu l\u0458udskih prava nije potrebna saglasnost za podno\u0161enje pritu\u017ebe Povereniku za za\u0161titu ravnopravnosti, ukoliko se akt diskriminacije odnosi na neodre\u0111enu grupu lica. Ovaj stav potkrepl\u0458en je i u odluci Vrhovnog kasacionog suda Rev. 853\/2014 od 3. septembra 2014. godine, u \u010dijem obrazlo\u017eenju je navedeno da se u reviziji osnovano ukazuje da je stanovi\u0161te ni\u017eestepenih sudova koji su zakl\u0458u\u010dili da tu\u017eilac nema aktivnu legimitaciju za podno\u0161enje tu\u017ebe zasnovano na pogre\u0161noj primeni materijalnog prava, zbog \u010dega je izostalo i utvr\u0111enje pravno relevatnih \u010dinjenica. Naime, kako sud u re\u0161enju dal\u0458e navodi, \u010dlanom 46. Zakona o zabrani diskriminacije propisano je da tu\u017ebe iz \u010dlana 43. ta\u010dka 1, 2. i 3. i 5. mo\u017ee podneti Poverenik i o<em>rganizacija koja se bavi za\u0161titom l\u0458udskih prava odre\u0111ene grupe lica<\/em>. Stavom 2. iste odredbe propisano je da ako se diskriminatorno postupanje odnosi iskl\u0458u\u010divo na odre\u0111eno lice, tu\u017eioci (Poverenik i organizacija koja se bavi za\u0161titom l\u0458udskih prava odre\u0111ene grupe lica) mogu podneti tu\u017ebu samo uz njihov pristanak u pismenom obliku. Iz citiranih zakonskih odredbi, prema stanovi\u0161tu suda, proizlazi da Poverenik tu\u017ebu za utvr\u0111enje diskriminacije mo\u017ee podneti u ime odre\u0111enog lica samo uz njegov pristanak u pismenom obliku. Me\u0111utim, ako se tu\u017eba za utvr\u0111enje diskriminacije odnosi na grupu lica, Povereniku nije, kako to pore\u0161no smatraju ni\u017eestepeni sudovi, potrebno ovla\u0161\u0107enje. S obzirom da tu\u017eba nije usmerena na utvr\u0111enje diskriminacije protiv odre\u0111enog lica, u kom slu\u010daju bi povereniku bilo neophodno pismeno punomo\u0107je, ve\u0107 za diskriminaciju koja je izvr\u0161ena prema odre\u0111enoj grupi \u2013 neodre\u0111enom broju lica, Povereniku, po oceni Vrhovnog kasacionog suda, nije bilo neophodno pismeno punomo\u0107je za podno\u0161enje tu\u017ebe u ovoj pravnoj stvari. Imaju\u0107i u vidu da se na po\u010detku analize Vrhovni kasacioni sud pozvao na zakonske odredbe kojima je propisano da tu\u017ebe za za\u0161titu od diskriminacije mogu da podnesu Poverenik i organizacija koja se bavi za\u0161titom l\u0458udskih prava odre\u0111ene grupe lica, jasno proizlazi da se stav suda da Povereniku za za\u0161titu ravnopravnosti nije neophodna pismena saglasnost za podno\u0161enje tu\u017ebe zbog diskriminacije neodre\u0111ene grupe lica, jednako odnosi i na organizacije koja se bave za\u0161titom l\u0458udskih prava, kao \u0161to je \u201eI.p.o.m.i.\u201c.<\/p>\n<p><strong>3.13.<\/strong> Zatim, imaju\u0107i u vidu da je pritu\u017eba podneta protiv odgovornog urednika medijskog portala T., S.M., a ne autorke spornog teksta, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti ukazuje na relevantne zakonske propise kojima se ure\u0111uje odgovornost urednika medija. Naime, odredbom \u010dlana 48. stav 1. Zakona o javnom informisanju i medijima propisano je da medij mora imati odgovornog urednika, dok je stavom 3. istog \u010dlana propisano da odgovorni urednik za pojedino izdanje, rubriku, odnosno programsku celinu odgovara za sadr\u017eaj koji ure\u0111uje. <strong>Dakle, iz citirane zakonske odredbe proizilazi da je odgovorni urednik za pojedino izdanje odgovoran za sadr\u017eaj koji ure\u0111uje, <em>bez obzira ko je autor odre\u0111enog teksta<\/em>. <\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>3.14.<\/strong> Prilikom odlu\u010divanja u ovoj pravnoj stvari, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti imao je u vidu pravo na slobodu izra\u017eavanja garantovanu \u010dlanom 10. Evropske konvencije za za\u0161titu l\u0458udskih prava i sloboda, koja je sadr\u017einski istovetna sa \u010dlanom 46. Ustava Republike Srbije, kao i praksu\u00a0 Evropskog suda za l\u0458udska prava. Naime, u svojim presudama koje se odnose na eventualnu povredu \u010dlana 10. Konvencije za za\u0161titu l\u0458udskih prava i osnovnih sloboda, Evropski sud\u00a0 za l\u0458udska prava na prvom mestu konstatuje da je pravo na izra\u017eavanje jedno od osnovnih prava koje konstitui\u0161e osnove demokratskog dru\u0161tva i jedno od uslova za njegov napredak i napredak pojedinca u njemu, te da se za\u0161tita prava odnosi na sve informacije ili ideje, \u010dak i u slu\u010dajevima kada su one uvredl\u0458ive, \u0161okiraju ili uznemiruju javnost. Me\u0111utim, sud dal\u0458e navodi da ovako \u0161iroko postavl\u0458ena za\u0161tita ima i odre\u0111ena ograni\u010denja, koja moraju biti neophodna, pri \u010demu se pre svega misli na postojanje \u201ehitne dru\u0161tvene potrebe\u201c<a href=\"#_ftn10\" name=\"_ftnref10\"><sup>[10]<\/sup><\/a>. Kl\u0458u\u010dna \u010dinjenica koju sud utvr\u0111uje je da li je ograni\u010denje bilo proporcionalno cil\u0458u koji se njime \u017eeli posti\u0107i, kao i da li su razlozi za takvo ograni\u010denje slobode izra\u017eavanja dovol\u0458ni i relevantni. Kada su predmet postupka bile izjave koje su objavl\u0458ene u sredstvima javnog informisanja, Evropski sud za l\u0458udska prava je u svakoj od presuda naglasio <em>va\u017enost i zna\u010daj novinarske profesije i objektivnog izve\u0161tavanja<\/em>, navode\u0107i pri tom da novinari ne mogu pre\u0107i odre\u0111ene granice, koje se pre svega ti\u010du prava drugih, ugleda, te za\u0161tite izvora informacije<a href=\"#_ftn11\" name=\"_ftnref11\"><sup>[11]<\/sup><\/a>. Me\u0111utim, u slu\u010dajevima kada takvo izve\u0161tavanje podsti\u010de nasil\u0458e, stigmatizaciju druge strane ili \u0161irenje predrasuda, ograni\u010denja koja postoje u pogledu \u0161irenja takvih informacija su opravdana.<a href=\"#_ftn12\" name=\"_ftnref12\"><sup>[12]<\/sup><\/a><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>3.15.<\/strong> Drugim re\u010dima, novinari, pa samim tim i urednici medija, u\u017eivaju slobodu izra\u017eavanja garantovanu \u010dlanom 10. Evropske konvencije za za\u0161titu l\u0458udskih prava i sloboda, dok postupaju u skladu sa na\u010delom nediskriminacije, odnosno, dok ne stigmatizuju ili \u0161ire predrasude prema odre\u0111enoj dru\u0161tvenoj grupi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.16.<\/strong> Imaju\u0107i u vidu navedeno Poverenik je, pristupio analizi teksta objavl\u0458enog na medijskom portalu T., pod naslovom: \u201e<em>Opasni psihijatrijski bolesnici slobodno \u0161etaju, napadaju i ubijaju: oko 400.000 l\u0458udi u Srbiji godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema<\/em>\u201c. Analiza je pokazala da je ve\u0107 u naslovu teksta poslata poruka \u010ditala\u010dkoj publici da su osobe sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama \u201eopasne\u201c po dru\u0161tvo, odnosno, da napadaju i ubijaju. U tekstu je navedeno da oko 400.000 l\u0458udi godi\u0161nje u Srbiji zatra\u017ei pomo\u0107 zbog \u201epsihi\u010dkih problema\u201c, pa se \u010ditalac mo\u017ee zapitati da li su sve osobe koje zbog psihi\u010dkih te\u0161ko\u0107a zatra\u017ee lekarsku pomo\u0107 opasne i da li ugro\u017eavaju njihovu bezbednost. Ovakav naslov je senzacionalisti\u010dki, tendeciozan i mo\u017ee dovesti do izazivanja netrpel\u0458ivosti i straha od osoba sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama. Poverenik posebno ukazuje da je sasvim legitimno raspravl\u0458ati o odre\u0111enoj temi i podsticati diskusiju, posebno kada je re\u010d o eventualnom neadekvatnom radu slu\u017ebi za pru\u017eanje socijalne i zdravstvene za\u0161tite i podr\u0161ke gra\u0111anima, ali se to nikada ne sme \u010diniti na na\u010din da se odre\u0111ena grupa lica stigmatizuje i etiketira, samo zbog toga \u0161to ima odre\u0111eno li\u010dno svojstvo \u2013 u konkretnom slu\u010daju psiho-socijalne te\u0161ko\u0107e.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.17. <\/strong>\u0160to se ti\u010de sadr\u017eine samog priloga, na po\u010detku teksta navode se tri nasilna incidenta (ubistvo u porodici, napad u gradskom prevozu i slu\u010daj u kojem je izvesna tinejd\u017eerka maltretirala devoj\u010dicu), nakon \u010dega je istaknuto da ova tri slu\u010daja povezuje isti \u201edetal\u0458\u201c, a to je da su izvr\u0161ioci sva tri dela \u201epsihijatrijski bolesnici\u201c. \u010citaoci se zastra\u0161uju navo\u0111enjem nasilnih doga\u0111aja \u010diji su izvr\u0161ioci navodno osobe sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama, kako bi se potkrepila teza da osobe sa ovim vidom mentalnog invaliditeta predstavl\u0458aju opasnost za dru\u0161tvo, jer su navodno sklone nasil\u0458u.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.18.<\/strong> U nastavku teksta autorka je citirala i parafrazirala dr M.N., biv\u0161eg direktora Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti \u201eDr Laza Lazarevi\u0107\u201c i kriminologa M.N.. Pored toga, bez navo\u0111enja izvora navedeno je da \u201e<em>oko 400.000 l\u0458udi godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema, dok u psihijatrijskim ustanovama godi\u0161nje bude hospitalizovano ne\u0161to vi\u0161e od 30.000 pacijenata. Oko 10 odsto njih zadr\u017eava se u bolnicama prisilno, jer je procenjeno da bi mogli da budu opasnost za sebe ili druge. Svi drugi slobodno \u0161etaju ulicama na\u0161ih gradova, a sve \u010de\u0161\u0107e neko od njih postane glavna vest u medijima nakon \u0161to nekoga napadne ili ubije.<\/em> <em>I dok lekari odgovornima smatraju okolinu, porodicu ili staratel\u0458a, za kriminologe su krivci pravosudni organi i zdravstvo. Ko god da je kriv, epilog je &#8211; opasan \u010dovek na ulici<\/em>\u201c. Tako\u0111e, u tekstu se nalazi i uznemiravaju\u0107a i zastra\u0161uju\u0107a fotografija na kojoj su predstavl\u0458ena tri izobli\u010dena lica koja izgledaju kao da vri\u0161te, dok je ispod slike napisano: \u201e<em>Najopasnija je \u0161izofrenija\u201c<\/em>. Imaju\u0107i sve navedeno u vidu, analiza naslova, sadr\u017eine teksta i prate\u0107e fotografije, pokazala je da je \u010ditaocima poslata poruka da je samo mali broj onih koji zatra\u017ee psihijatrijsku pomo\u0107 hospitalizovan, dok <em>ostali<\/em> slobodno \u0161etaju ulicama, a za to koliko su zapravo opasni sazna se tek nakon \u0161to nekog napadnu ili ubiju. Iz navedenog, \u010ditalac mo\u017ee da stekne utisak da nigde nije bezbedan i da treba da se pribojava i \u010duva od osoba sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama, a naro\u010dito od onih koji imaju \u0161izofreniju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.19.<\/strong> Ovakav na\u010din izve\u0161tavanja je u suprotnosti sa antidiskriminacionim propisima, jer zastupa ideju da su mnoge ili \u010dak sve osobe sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama \u201eopasne\u201c i da treba da budu \u201ezatvorene\u201c, jer su sklone nasil\u0458u, pa \u010dak i ubijanju. Naslovom i tvrdnjama izra\u017eenim u tekstu, kao i zastra\u0161uju\u0107om fotografijom koja \u201eoslikava\u201c \u0161izofreniju, zanemareni su stavovi sagovornika neuropsihijatra, koji je na samom po\u010detku razgovora istakao da osobe sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama \u010dine broj\u010dano manji udeo me\u0111u ubicama od osoba iz op\u0161te populacije. Iako je u izja\u0161njenju na pritu\u017ebu navedeno da \u201enisu svi psihijatrijski bolesnici opasni\u201c, iz naslova i cele \u201eatmosfere\u201c teksta sti\u010de se sasvim druga\u010diji utisak. Naime, isticanjem da je od 400.000 l\u0458udi koji godi\u0161nje zatra\u017ee pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih te\u0161ko\u0107a, ne\u0161to vi\u0161e od 30.000 njih hospitalizovano, dok \u201e<strong><em>svi drugi slobodno \u0161etaju ulicama na\u0161ih gradova<\/em><\/strong>\u201c, mo\u017ee se zakl\u0458u\u010diti da osobe sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama koje nisu hospitalizovane, dobrovol\u0458no ili prinudno, predstavl\u0458aju rizik za bezbednost, jer kako je navedeno u tekstu \u201e<em>sve \u010de\u0161\u0107e neko od njih postane glavna vest u medijima nakon \u0161to nekoga napadne ili ubije<\/em>\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.20.<\/strong> Neuropsihijatar dr M.N. je naveo da: \u201e<em>Sva istra\u017eivanja pokazuju da psihijatrijski bolesnici me\u0111u ubicama \u010dine broj\u010dano manji broj nego osobe iz op\u0161te populacije<strong>.<\/strong> Pravi razlozi za njihove nasilne epizode su <strong>na\u010din na koji ih dru\u0161tvo tretira, na prikrivanje od strane porodice i na op\u0161tu stigmatizaciju i etiketiranje<\/strong><\/em>\u201c. Me\u0111utim, ovi navodi nisu uzeti u obzir prilikom odabira naslova i fotografije objavl\u0458ene ovim povodom. Mo\u017ee se zakl\u0458u\u010diti da, uprkos upozorenju neuropsihijatra na stigmatizaciju i etiketiranje osoba sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama, na\u010din na koji je tekst opreml\u0458en naslovom i prate\u0107om fotografijom \u00a0podsti\u010de ovakav odnos prema osobama sa mentalnim invaliditetom, te se stvara strah i netrpel\u0458ivost kod op\u0161te populacije, kao i ose\u0107aj poni\u017eenja, osramo\u0107enosti i izolovanosti kod osoba sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama koje su etiketirane kao opasne i nasilne.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.21.<\/strong> U izja\u0161njenju na pritu\u017ebu je navedeno da je cil\u0458 teksta bio da se uka\u017ee na nedostatke sistema koji ne zbrinjava na pravi na\u010din onaj mali procenat \u201eopasnih\u201c me\u0111u osobama sa psihi\u010dkim problemima, koji su \u201ebili akteri nemilih i nesre\u0107nih dela\u201c, te da je posao novinara da uvi\u0111a povezanosti izme\u0111u doga\u0111aja u dru\u0161tvu i da te zakonitosti iskoriste kao povod za \u0161iru temu od javnog interesa. S tim u vezi Poverenik isti\u010de da upravo zato \u0161to meidji mogu da uti\u010du na formiranje mi\u0161l\u0458enja javnog mnjenja, treba da vode ra\u010duna da objavl\u0458enim sadr\u017eajem ne promovi\u0161u predrasude i podsti\u010du neprijatel\u0458sko i uvredl\u0458ivo okru\u017eenje za pojedine grupe l\u0458udi, samo zbog nekog njihovog li\u010dnog svojstva. Dr M.N. je naveo da sva istra\u017eivanja pokazuju da osobe sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama me\u0111u ubicama \u010dine broj\u010dano manji broj nego osobe iz op\u0161te populacije, te da su izlo\u017eeni op\u0161toj stigmatizaciji i etiketiranju. Istra\u017eivanja o ovoj temi, na koja je ukazao dr M.N. govore da postoje razli\u010dite vrste i oblici psiho-socijalnih te\u0161ko\u0107a, te da su stru\u010dnjaci saglasni da uz adekvatno medikamentno le\u010denje, prmera radi, osobe sa \u0161izofrenijom ne moraju da budu hospitalizovane i mogu da imaju ure\u0111ene \u017eivote i stabilne emotivne odnose. Tako\u0111e, istra\u017eivanja pokazuju i da stigmatizacija osoba sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama ima vi\u0161estruke negativne implikacije, kako po gra\u0111ane sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama, tako i za op\u0161tu populaciju. Naj\u010de\u0161\u0107i i najopasniji stereotip je da je osoba sa mentalnim invaliditetom \u201eneadekvatna i opasna po okolinu\u201c. Tako\u0111e, stru\u010dnjaci navode da je agresivno pona\u0161anje karakteristi\u010dno za veoma mali broj mentalnih obol\u0458enja i to u periodima krize<a href=\"#_ftn13\" name=\"_ftnref13\">[13]<\/a>. Na taj na\u010din, kako isti\u010du stru\u010dnjaci, osobe sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama se sa jedne strane bore sa simptomima bolesti, a sa druge strane sa predrasudama i diskriminacijom, \u0161to dovodi do njihove izolacije i socijalne iskl\u0458u\u010denosti. Stoga su stru\u010dnjaci u ovoj oblasti identifikovali dru\u0161tvenu stigmu kao glavnu prepreku za oporavak osoba sa \u0161izofrenijom<a href=\"#_ftn14\" name=\"_ftnref14\">[14]<\/a>. Va\u017eno je naglasiti da ovakva stigmatizacija ima negativne posledice i za pripadnike op\u0161te populacije, koji mogu doneti odluku da se ne obrate stru\u010dnjacima onda kada osete odre\u0111ene psiholo\u0161ke probleme, kako ne bi bili etiketirani i stigmatizovani kao opasni i nasilni, \u0161to bi moglo dovesti do njihove dru\u0161tvene izolacije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.22.<\/strong> Imaju\u0107i sve ovo u vidu, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti konstatuje da ne stoji navod iz izja\u0161njenja da je autorka teksta, zapravo, \u017eelela da uka\u017ee da nisu sve osobe sa psoho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama opasne, te da je tekst bio usmeren na ukazivanje na nedostatke sistema koji treba da zbrine osobe sa mentalnim invaliditetom, kojima je potrebna pomo\u0107 i podr\u0161ka. Poverenik smatra da je spornim tekstom u\u010dinjeno potpuno suprotno, odnosno, ovim tekstom su dodatno stigmatizovane sve osobe sa psiho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama, te ovakvi tekstovi mogu doprineti pove\u0107anju ose\u0107aja nesigurnosti i neprihvatanja od ve\u0107inske populacije, i produbl\u0458ivanja jaza izme\u0111u ve\u0107inskog stanovni\u0161tva i osoba koje imaju mentalni invaliditet.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>3.23.<\/strong> Povodom navoda iz izja\u0161njenja da autorka teksta nije imala nameru da bilo koga vre\u0111a, a naro\u010dito da diskrimini\u0161e \u0161iroku populaciju koja \u201epati od psihijatrijskih problema\u201c, potrebno je ukazati da u slu\u010dajevima diskriminacije namera nije pravno relevantna, odnosno, da za utvr\u0111ivanje da li je neko izvr\u0161io akt diskriminacije, nije od zna\u010daja da li je postojala namera da se drugo lice diskrimini\u0161e. Diskriminacija se mo\u017ee izvr\u0161iti i bez postojanja namere, dakle i u neznanju da je akt koji se vr\u0161i diskriminatoran i bez postojanja svesti da se neko diskrimini\u0161e. To zna\u010di da prilikom ispitivanja da li je odre\u0111en akt suprotan imperativnim propisima o zabrani diskriminacije, namera izvr\u0161ioca diskriminatornog akta nije pravno relevantna, \u0161to proizlazi i iz odredbe \u010dlana 12. Zakona o zabrani diskriminacije, kojom je zabranjeno uznemiravanje i poni\u017eavaju\u0107e postupanje, ne samo kada je cil\u0458 takvog pona\u0161anja povreda dostojanstva lica ili grupe lica na osnovu njihovog li\u010dnog svojstva, ve\u0107 i kada takvo pona\u0161anje objektivno predstavl\u0458a povredu dostojanstva lica ili grupe lica.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"4\">\n<li><strong> MI\u0160LjEN\u0458E<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Tekstom \u201eOpasni psihijatrijski bolesnici slobodno \u0161etaju, napadaju i ubijaju: oko 400.000 l\u0458udi u Srbiji godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema\u201c, objavl\u0458enom na medijskom portalu T., 11. juna 2018. godine, povre\u0111ene su odredbe \u010dlana 12. Zakona o zabrani diskriminacije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ol start=\"5\">\n<li><strong>PREPORUKA<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n<p>Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti preporu\u010duje odgovornom uredniku portala T., S.M. da:<\/p>\n<p><strong>5.1. <\/strong>Na portalu T. objavi izvinjenje osobama sa psoho-socijalnim te\u0161ko\u0107ama, u roku od 15 dana od dana prijema ovog mi\u0161l\u0458enja sa preporukom.<\/p>\n<p><strong>5.2.<\/strong> Ubudu\u0107e ne objavl\u0458uje priloge kojima se \u0161ire predrasude i stvara strah, neprijatel\u0458sko, poni\u017eavaju\u0107e i uvredl\u0458ivo okru\u017eenje prema bilo kojoj ranjivoj dru\u0161tvenoj grupi.<\/p>\n<p>Potrebno je da odgovorni urednik portala T., S.M., obavesti Poverenika za za\u0161titu ravnopravnosti o sprovo\u0111enju ove preporuke, u roku od 30 dana od dana prijema mi\u0161l\u0458enja sa preporukom.<\/p>\n<p>Saglasno \u010dlanu 40. Zakona o zabrani diskriminacije, ukoliko odgovorni urednik portala T., S.M., ne postupi po preporuci u roku od 30 dana, bi\u0107e doneto re\u0161enje o izricanju mere opomene, protiv kojeg nije dopu\u0161tena \u017ealba, a za slu\u010daj da ovo re\u0161enje ne sprovede, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti mo\u017ee o tome obavestiti javnost preko sredstava javnog informisanja i na drugi pogodan na\u010din.<\/p>\n<p>Protiv ovog mi\u0161l\u0458enja sa preporukom nije dopu\u0161tena \u017ealba niti bilo koje drugo pravno sredstvo, jer se njime ne odlu\u010duje o pravima i obavezama pravnih subjekata.<\/p>\n<p><a name=\"_ftn1\"><\/a><a href=\"#_ftnref1\">[1]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, broj 22\/09<\/p>\n<p><a name=\"_ftn2\"><\/a><a href=\"#_ftnref2\">[2]<\/a> \u010clan 33. Zakona o zabrani diskriminacije<\/p>\n<p><a name=\"_ftn3\"><\/a><a href=\"#_ftnref3\">[3]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201d, broj 98\/06<\/p>\n<p><a name=\"_ftn4\"><\/a><a href=\"#_ftnref4\">[4]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni list SCG- Me\u0111unarodni ugovori\u201c, broj\u00a0 9\/03<\/p>\n<p><a name=\"_ftn5\"><\/a><a href=\"#_ftnref5\">[5]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201d, br. 33\/06 i 13\/16<\/p>\n<p><a name=\"_ftn6\"><\/a><a href=\"#_ftnref6\">[6]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201d, br. 45\/13, \u010dlan 4. stav 2.<\/p>\n<p><a name=\"_ftn7\"><\/a><a href=\"#_ftnref7\">[7]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201d, br. 83\/14, 58\/15 i 12\/16 &#8211; autenti\u010dno tuma\u010denje<\/p>\n<p><a name=\"_ftn8\"><\/a><a href=\"#_ftnref8\">[8]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201d, br. 83\/14 i 6\/16 \u2013 dr. zakon<\/p>\n<p><a name=\"_ftn9\"><\/a><a href=\"#_ftnref9\">[9]<\/a> \u201eSlu\u017ebeni glasnik RS&#8221;, broj 34\/11<\/p>\n<p><a name=\"_ftn10\"><\/a><a href=\"#_ftnref10\">[10]<\/a> eng.\u201epressing social need\u201c<\/p>\n<p><a name=\"_ftn11\"><\/a><a href=\"#_ftnref11\">[11]<\/a> Bladet tromso and Stensaas v. Norway, predstavka br. 21980\/93, presuda od 20. maja 1999. godine<\/p>\n<p><a name=\"_ftn12\"><\/a><a href=\"#_ftnref12\">[12]<\/a> Surek v. Turkey, predstavka br. 26682\/95, presuda od 8. jula 1999. godine<\/p>\n<p><a name=\"_ftn13\"><\/a><a href=\"#_ftnref13\">[13]<\/a> Preuzeto sa zvani\u010dne stranice klinike za mentalne bolesti Dr Laza Lazarevi\u0107 http:\/\/www.lazalazarevic.rs\/index.php\/info-kutak\/teme-iz-psihologije-sociologije-i-defektologije\/546-stigmatizacija-psihicki-obolelih-osoba<\/p>\n<p><a name=\"_ftn14\"><\/a><a href=\"#_ftnref14\">[14]<\/a> Maj, Mario and Norman Sartorius (1999-09-15). <em>Schizophrenia<\/em>. Chichester: Wiley. str.\u00a0292. <a href=\"https:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/International_Standard_Book_Number\">ISBN<\/a>\u00a0<a href=\"https:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN\/978-0-471-99906-5\">978-0-471-99906-5<\/a>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p align=\"right\"><strong>POVERENICA ZA ZA\u0160TITU RAVNOPRAVNOSTI<\/strong><\/p>\n<p align=\"right\"><strong>Brankica Jankovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"margin-right alignleft wp-image-6204 size-full\" src=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png\" alt=\"microsoft-word-icon\" width=\"27\" height=\"27\" \/><strong>701-18 Mi\u0161ljenje po prituzbi MDRI protiv urednika portala T zbog diskriminacije na osnvu zdravstvenog stanja u oblasti informisanja<\/strong> <a href=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/701-18-misljenje-po-prituzbi-MDRI-protiv-urednika-portala-T-zbog-diskriminacije-na-onsvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja.doc\"><img decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-13938 size-full\" title=\"Preuzmite .doc dokument\" src=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/download-icon.png\" alt=\"Download\" width=\"31\" height=\"31\" \/><\/a><\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n ","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>07-00-552\/2018-02 datum: 12.10.2018. MI\u0160LjEN\u0458E \u00a0 Mi\u0161l\u0458enje je doneto povodom pritu\u017ebe \u201eI.p.o.m.i\u201c. podnete protiv odgovornog urednika medijskog portala T., S.M., povodom teksta objavl\u0458enog 11. juna 2018. godine, pod naslovom \u201eOpasni psihijatrijski bolesnici slobodno \u0161etaju, napadaju i ubijaju: oko 400.000 l\u0458udi u Srbiji godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema\u201c. U pritu\u017ebi je, izme\u0111u ostalog, navedeno da sadr\u017eaj&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[102,101],"tags":[],"class_list":["post-35124","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-druga-licna-svojstva-lat","category-misljenja-i-preporuke-u-postupku-po-prituzbama-lat"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v28.8 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>701-18 Mi\u0161ljenje po prituzbi MDRI protiv urednika portala T zbog diskriminacije na osnvu zdravstvenog stanja u oblasti informisanja &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"701-18 Mi\u0161ljenje po prituzbi MDRI protiv urednika portala T zbog diskriminacije na osnvu zdravstvenog stanja u oblasti informisanja &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"07-00-552\/2018-02 datum: 12.10.2018. MI\u0160LjEN\u0458E \u00a0 Mi\u0161l\u0458enje je doneto povodom pritu\u017ebe \u201eI.p.o.m.i\u201c. podnete protiv odgovornog urednika medijskog portala T., S.M., povodom teksta objavl\u0458enog 11. juna 2018. godine, pod naslovom \u201eOpasni psihijatrijski bolesnici slobodno \u0161etaju, napadaju i ubijaju: oko 400.000 l\u0458udi u Srbiji godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema\u201c. U pritu\u017ebi je, izme\u0111u ostalog, navedeno da sadr\u017eaj...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/poverenikzazastituravnopravnosti\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2019-05-28T09:20:33+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Nikola Vlaovi\u0107\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@ravnopravnostRS\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@ravnopravnostRS\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Nikola Vlaovi\u0107\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"30 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Nikola Vlaovi\u0107\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/63768ce4b94fb4a267b904840c7bed78\"},\"headline\":\"701-18 Mi\u0161ljenje po prituzbi MDRI protiv urednika portala T zbog diskriminacije na osnvu zdravstvenog stanja u oblasti informisanja\",\"datePublished\":\"2019-05-28T09:20:33+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\\\/\"},\"wordCount\":6109,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"articleSection\":[\"Druga li\u010dna svojstva\",\"Mi\u0161ljenja i preporuke u postupku po pritu\u017ebama\"],\"inLanguage\":\"sr-YU\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\\\/\",\"name\":\"701-18 Mi\u0161ljenje po prituzbi MDRI protiv urednika portala T zbog diskriminacije na osnvu zdravstvenog stanja u oblasti informisanja &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"datePublished\":\"2019-05-28T09:20:33+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/63768ce4b94fb4a267b904840c7bed78\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Mi\u0161ljenja i preporuke\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenja-i-preporuke-lat\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Mi\u0161ljenja i preporuke u postupku po pritu\u017ebama\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenja-i-preporuke-lat\\\/misljenja-i-preporuke-u-postupku-po-prituzbama-lat\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":4,\"name\":\"701-18 Mi\u0161ljenje po prituzbi MDRI protiv urednika portala T zbog diskriminacije na osnvu zdravstvenog stanja u oblasti informisanja\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/\",\"name\":\"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"sr-YU\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/63768ce4b94fb4a267b904840c7bed78\",\"name\":\"Nikola Vlaovi\u0107\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/8fce85a94dadbc8f36cfda7aedb4edcef653342364a5711c6715bd9de9598faf?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/8fce85a94dadbc8f36cfda7aedb4edcef653342364a5711c6715bd9de9598faf?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/8fce85a94dadbc8f36cfda7aedb4edcef653342364a5711c6715bd9de9598faf?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Nikola Vlaovi\u0107\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/author\\\/nikolav\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"701-18 Mi\u0161ljenje po prituzbi MDRI protiv urednika portala T zbog diskriminacije na osnvu zdravstvenog stanja u oblasti informisanja &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"701-18 Mi\u0161ljenje po prituzbi MDRI protiv urednika portala T zbog diskriminacije na osnvu zdravstvenog stanja u oblasti informisanja &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","og_description":"07-00-552\/2018-02 datum: 12.10.2018. MI\u0160LjEN\u0458E \u00a0 Mi\u0161l\u0458enje je doneto povodom pritu\u017ebe \u201eI.p.o.m.i\u201c. podnete protiv odgovornog urednika medijskog portala T., S.M., povodom teksta objavl\u0458enog 11. juna 2018. godine, pod naslovom \u201eOpasni psihijatrijski bolesnici slobodno \u0161etaju, napadaju i ubijaju: oko 400.000 l\u0458udi u Srbiji godi\u0161nje zatra\u017ei pomo\u0107 zbog psihi\u010dkih problema\u201c. U pritu\u017ebi je, izme\u0111u ostalog, navedeno da sadr\u017eaj...","og_url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/","og_site_name":"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/poverenikzazastituravnopravnosti\/","article_published_time":"2019-05-28T09:20:33+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","type":"","width":"","height":""}],"author":"Nikola Vlaovi\u0107","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@ravnopravnostRS","twitter_site":"@ravnopravnostRS","twitter_misc":{"Written by":"Nikola Vlaovi\u0107","Est. reading time":"30 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/"},"author":{"name":"Nikola Vlaovi\u0107","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/63768ce4b94fb4a267b904840c7bed78"},"headline":"701-18 Mi\u0161ljenje po prituzbi MDRI protiv urednika portala T zbog diskriminacije na osnvu zdravstvenog stanja u oblasti informisanja","datePublished":"2019-05-28T09:20:33+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/"},"wordCount":6109,"image":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","articleSection":["Druga li\u010dna svojstva","Mi\u0161ljenja i preporuke u postupku po pritu\u017ebama"],"inLanguage":"sr-YU"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/","name":"701-18 Mi\u0161ljenje po prituzbi MDRI protiv urednika portala T zbog diskriminacije na osnvu zdravstvenog stanja u oblasti informisanja &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","isPartOf":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","datePublished":"2019-05-28T09:20:33+00:00","author":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/63768ce4b94fb4a267b904840c7bed78"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-YU","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-YU","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/#primaryimage","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","contentUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/701-18-misljenje-po-prituzbi-mdri-protiv-urednika-portala-t-zbog-diskriminacije-na-osnvu-zdravstvenog-stanja-u-oblasti-informisanja\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Mi\u0161ljenja i preporuke","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenja-i-preporuke-lat\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Mi\u0161ljenja i preporuke u postupku po pritu\u017ebama","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenja-i-preporuke-lat\/misljenja-i-preporuke-u-postupku-po-prituzbama-lat\/"},{"@type":"ListItem","position":4,"name":"701-18 Mi\u0161ljenje po prituzbi MDRI protiv urednika portala T zbog diskriminacije na osnvu zdravstvenog stanja u oblasti informisanja"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#website","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/","name":"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"sr-YU"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/63768ce4b94fb4a267b904840c7bed78","name":"Nikola Vlaovi\u0107","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-YU","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/8fce85a94dadbc8f36cfda7aedb4edcef653342364a5711c6715bd9de9598faf?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/8fce85a94dadbc8f36cfda7aedb4edcef653342364a5711c6715bd9de9598faf?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/8fce85a94dadbc8f36cfda7aedb4edcef653342364a5711c6715bd9de9598faf?s=96&d=mm&r=g","caption":"Nikola Vlaovi\u0107"},"url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/author\/nikolav\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/35124","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=35124"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/35124\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=35124"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=35124"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=35124"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}