{"id":31869,"date":"2018-09-19T10:47:02","date_gmt":"2018-09-19T08:47:02","guid":{"rendered":"http:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/?p=31869"},"modified":"2018-09-19T10:47:02","modified_gmt":"2018-09-19T08:47:02","slug":"predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/","title":{"rendered":"Predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti ZFPPD"},"content":{"rendered":"<ol start=\"11\">\n<li>011-00-34\/2018-02 datum: 11.9.2018.<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>USTAVNI SUD<\/strong><\/p>\n<p><strong>11000 BEOGRAD<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Bulevar kral\u0458a Aleksandra 15<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na osnovu \u010dlana 168. stav 1. Ustava Republike Srbije (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 98\/06), \u010dlana 29. stav 1. ta\u010dka 1. i \u010dlana 50. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 109\/07, 99\/11 i 18\/13 &#8211; odluka US, 103\/15 i 40\/15 \u2013 dr. zakon), Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti podnosi<\/p>\n<p><em>\u00a0<\/em><\/p>\n<p><strong>PREDLOG<\/strong> <strong>ZA OCENU USTAVNOSTI<\/strong> <strong>I ZAKONITOSTI<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u010dlana 13. stav 4<\/strong><strong>, <\/strong><strong>\u010dlana 17. st. 2, \u010dlana 18. stav 2. i \u010dlana 54. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. <\/strong><strong>113\/17 <\/strong><strong>i<\/strong><strong> 50\/18<\/strong> <strong>), a u vezi sa \u010dlanom 12. stav 1.\u00a0 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 50\/18)<\/strong><\/p>\n<p><u>\u00a0<\/u><\/p>\n<p><em>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0<\/em><em>\u00a0\u00a0<\/em><\/p>\n<p>Zakonom o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom ure\u0111uje se finansijska podr\u0161ka porodici sa decom, koja se dodel\u0458uje radi: 1) pobol\u0458\u0161anja uslova za zadovol\u0458avanje osnovnih potreba dece; 2) uskla\u0111ivanja rada i roditel\u0458stva; 3) posebnog podsticaja i podr\u0161ke roditel\u0458ima da ostvare \u017eel\u0458eni broj dece i 4) pobol\u0458\u0161anja materijalnog polo\u017eaja porodica sa decom, porodica sa decom sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i porodica sa decom bez roditel\u0458skog staranja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Odredbom \u010dlana 13. stav 4. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom propisano je: \u201e<em>Mese\u010dna osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate, dobija<\/em> <em>se del\u0458enjem zbira osnovica iz st. 1. do 3. ovog \u010dlana sa 18 i ne mo\u017ee biti ve\u0107a od tri prose\u010dne mese\u010dne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem objavl\u0458enom podatku republi\u010dkog organa nadle\u017enog za poslove statistike na dan podno\u0161enja zahteva<\/em>\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Poverenik isti\u010de da ova odredba nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srbije (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 98\/06), i to sa odredbom \u010dlana 21. kojim je zabranjena svaka diskriminacija, neposredna ili posredna, po bilo kom osnovu. Pored toga odredbom \u010dlana 66. stav 2. Ustava je propisano da se majci pru\u017ea posebna podr\u0161ka i za\u0161tita pre i posle poro\u0111aja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tako\u0111e, Poverenik smatra da je odredba \u010dlana 13. stav 4. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom u suprotnosti i sa odredbama \u010dl. 4, 7. i 20. stav 1. Zakona o zabrani diskriminacije (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, broj 22\/09), kao i odredbom \u010dlana 43. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (\u201eSl. glasnik RS\u201c, br. 84\/04, 61\/05, 62\/06, 5\/09, 52\/11, 101\/11, 7\/12 &#8211; uskla\u0111eni din. izn., 8\/13 &#8211; uskla\u0111eni din. izn., 47\/13, 108\/13, 6\/14 &#8211; uskla\u0111eni din. izn., 57\/14, 68\/14 &#8211; dr. zakon, 5\/15 &#8211; uskla\u0111eni din. izn., 112\/15, 5\/16 &#8211; uskla\u0111eni din. izn., 7\/17 &#8211; uskla\u0111eni din. izn., 113\/17 i 7\/18 &#8211; uskla\u0111eni din. izn.). Naime, odredbama \u010dlana 4. Zakona o zabrani diskriminacije je propisano da su svi jednaki i u\u017eivaju jednak polo\u017eaj i jednaku pravnu za\u0161titu, bez obzira na li\u010dna svojstva i da je svako du\u017ean da po\u0161tuje na\u010delo jednakosti, odnosno zabranu diskriminacije, dok je odredbom \u010dlana 7. propisano da posredna diskriminacija postoji ako se lice ili grupa lica zbog njegovog odnosno njihovog li\u010dnog svojstva stavl\u0458a u nepovol\u0458niji polo\u017eaj, radnjom ili propu\u0161tanjem koje je prividno zasnovano na na\u010delu jednakosti i zabrane diskriminacije, osim ako je to opravdano zakonitim cil\u0458em, a sredstva za postizanje tog cil\u0458a su primerena i nu\u017ena. Pored toga, odredbom \u010dlana 20. stav 1. ovog zakona propisano je da diskriminacija postoji ako se postupa protivno na\u010delu ravnopravnosti polova, odnosno na\u010delu po\u0161tovanja jednakih prava i sloboda \u017eena i mu\u0161karaca u politi\u010dkom, ekonomskom, kulturnom i drugom aspektu javnog, profesionalnog, privatnog i porodi\u010dnog \u017eivota. <strong>Tako\u0111e, \u010dlanom 43. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje propisano je da najvi\u0161u godi\u0161nju osnovicu doprinosa \u010dini petostruki iznos zbira prose\u010dnih mese\u010dnih zarada u Republici ispla\u0107enih u periodu za prethodnih 12 meseci po\u010dev od meseca novembra u godini koja prethodi godini za koju se utvr\u0111uju i pla\u0107aju doprinosi.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti primio je vi\u0161e pritu\u017ebi gra\u0111anki Republike Srbije koje smatraju da su diskriminisane odredbom \u010dlana 13. stav 4. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom, kojom je propisano da mese\u010dna osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate za vreme porodil\u0458skog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta ne mo\u017ee biti ve\u0107a od tri prose\u010dne mese\u010dne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem objavl\u0458enom podatku republi\u010dkog organa nadle\u017enog za poslove statistike na dan podno\u0161enja zahteva. Naime, podnositel\u0458ke pritu\u017ebe su navele da su ovom odredbom Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom diskriminisane \u017eene sa vi\u0161im zaradama na osnovu svog li\u010dnog svojstva \u2013 imovnog stanja, jer im je na ovaj na\u010din oduzeto pravo na \u201e<em>minuli akumulirani rad<\/em>\u201c, za koji su uredno pla\u0107ale poreze i doprinose. Istakle su da je novim zakonskim re\u0161enjem odre\u0111eno da im je tokom porodil\u0458skog osustva i odsustva sa rada radi nege deteta \u201e<em>dovol\u0458no da prime tri prose\u010dne mese\u010dne zarade u Republici Srbiji<\/em>\u201c, uprkos tome \u0161to su planirale i o\u010dekivale da, u skladu sa visinom zarade na koju su pla\u0107ale doprinose i koju su ostvarivale pre porodil\u0458skog odsustva, ulo\u017ee vi\u0161e u svoje dete.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>S tim u vezi, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti analizirao je odredbu \u010dlana 13. stav 4. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom, te smatra da je navedena odredba suprotna Ustavom i zakonom propisanoj zabrani diskriminacije jer nesrazmerno te\u017ee poga\u0111a \u017eene koje ostvaruju zaradu ve\u0107u od tri prose\u010dne mese\u010dne zarade u Republici Srbiji, \u0161to predstavl\u0458a diskriminaciju \u017eena na osnovu li\u010dnih svojstava &#8211; pola i imovnog stanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Naime, odredbom \u010dlana 13. stav 4. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom odre\u0111en je maksimalni iznos mese\u010dne osnovice naknade zarade, odnosno plate za vreme porodil\u0458skog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta na iznos koji ne mo\u017ee pre\u0107i tri prose\u010dne mese\u010dne zarade u Republici Srbiji, prema poslednjem objavl\u0458enom podatku republi\u010dkog organa nadle\u017enog za poslove statistike na dan podno\u0161enja zahteva. Kao \u0161to se mo\u017ee videti iz navedene zakonske odredbe, ona sadr\u017ei pravilo koje se jednako odnosi na sve gra\u0111ane i gra\u0111anke Republike Srbije koji koriste pravo na porodil\u0458sko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege deteta. Me\u0111utim, treba imati u vidu da za razliku od neposredne diskriminacije, kod koje je ve\u0107 na prvi pogled vidl\u0458ivo da je razlikovanje, odnosno, dovo\u0111enje u nepovol\u0458niji polo\u017eaj zasnovano na li\u010dnom svojstvu, kod posredne diskriminacije ovo razlikovanje nije uvek o\u010digledno. Naime, kod posredne diskriminacije, naizgled neutralno pravilo primenjuje se jednako prema svima, ali se upravo zbog jednake primene pravila odre\u0111ena lice ili grupa lica, na osnovu nekog njihovog li\u010dnog svojstva, stavl\u0458aju u nepovol\u0458niji polo\u017eaj u odnosu na sve druge koji to svojstvo nemaju. U konkretnom slu\u010daju, kada je re\u010d o maksimalnom iznosu mese\u010dne osnovice naknade zarade, odnosno plate za vreme podrodil\u0458skog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da ovo naizgled neutralno pravilo nesrazmerno te\u017ee poga\u0111a \u017eene koje su do momenta kori\u0161\u0107enja prava na porodil\u0458sko bolovanje ostvarivale visoke zarade, odnosno, zarade ve\u0107e od tri prose\u010dne zarade u Republici Srbiji na osnovu njihovog li\u010dnog svojstva \u2013 pola i imovnog stanja u odnosu na sva ostala lica koja koriste pravo na porodil\u0458sko odsustvo, odnosno odsustvo sa rada radi nege deteta. Naime, prema definiciji posredne diskriminacije, date u Zakonu o zabrani diskriminaciji, ovaj oblik diksriminacije postoji onda kada \u00a0se lice ili grupa lica zbog njegovog odnosno njihovog li\u010dnog svojstva stavl\u0458a u nepovol\u0458niji polo\u017eaj, radnjom ili propu\u0161tanjem koje je prividno zasnovano na na\u010delu jednakosti i zabrane diskriminacije, osim ako je to opravdano <em>zakonitim cil\u0458em<\/em>, a <em>sredstva za postizanje tog cil\u0458a su primerena i nu\u017ena<\/em>. U konkretnom slu\u010daju, Poverenik ukazuje da se mo\u017ee pretpostaviti da je <em>cil\u0458<\/em> zakonodavca, prilikom propisivanja navedene odredbe opredel\u0458en ograni\u010denim sredstvima u bud\u017eetu Republike Srbije, te se ovakav cil\u0458 mo\u017ee smatrati dozvol\u0458enim i zakonitim. Me\u0111utim, da bi se utvrdilo eventualno postojanje posredne diskriminacije, postavl\u0458a se pitanje da li su sredstva za postizanje tog cil\u0458a bila primerena i nu\u017ena.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U konkretnom slu\u010daju, kao \u0161to je ve\u0107 navedeno, zakonska odredba kojom se ograni\u010dava maksimalni iznos naknade zarade tokom porodil\u0458skog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta nesrazmerno te\u017ee poga\u0111a \u017eene koje ostvaruju visoke zarade, na osnovu njihovih li\u010dnih svojstava \u2013 pola i imovnog stanja. Naime, odredbama \u010dlana 94. stav 1. Zakona o radu<a href=\"#_ftn1\" name=\"_ftnref1\"><sup>[1]<\/sup><\/a> propisano je da zaposlena \u017eena ima pravo na porodil\u0458sko odsustvo, kao i odsustvo sa rada radi nege deteta, u ukupnom trajanju od 365 dana. Nadal\u0458e, stavom 5. istog \u010dlana propisano je da otac deteta mo\u017ee da koristi pravo na prodil\u0458sko odsustvo u slu\u010daju kad majka napusti dete, umre ili je iz drugih opravdanih razloga spre\u010dena da koristi to pravo (izdr\u017eavanje kazne zatvora, te\u017ea bolest i dr.). To pravo otac deteta ima i kada majka nije u radnom odnosu. Tako\u0111e istim \u010dlanom, stavom 6, propisano je da otac deteta mo\u017ee koristiti i pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta. Iz navedene zakonske odredbe jasno proizlazi da je porodil\u0458sko odsustvo pre svega pravo zaposlene \u017eene, odnosno majke, koje mo\u017ee koristiti i otac deteta samo u izuzetnim slu\u010dajevima koji su u vezi sa spre\u010denosti majke deteta. Sa druge strane, pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta mogu koristiti i zaposleni mu\u0161karci i \u017eene, me\u0111utim, prema istra\u017eivanju \u201eUskla\u0111ivanje rada i roditel\u0458stva\u201c, Kabineta ministra bez portfel\u0458a u praksi kori\u0161\u0107enje roditel\u0458skog odsustva od strane o\u010deva jo\u0161 uvek nije op\u0161teprihva\u0107eno u Republici Srbiji, bez obzira na \u010dinjenicu da postoji pravni okvir kojim se defini\u0161e pravni status roditel\u0458a<a href=\"#_ftn2\" name=\"_ftnref2\"><sup>[2]<\/sup><\/a>. Iako je definisana mogu\u0107nost oca da preuzme jedan deo roditel\u0458skog odsustva, u dru\u0161tvu u kome je dominantan patrijarhalni (tradicionalan) model oca kao hranioca porodice postoji veoma nizak stepen kori\u0161\u0107enja ove mogu\u0107nosti. Prema ovom istra\u017eivanju novim zakonskim re\u0161enjima rodno senzitivni odnos prema roditel\u0458stvu u Srbiji se polako menja i postavl\u0458a mu\u0161karce u nove dru\u0161tvene okvire, ali su njegovi efekti jo\u0161 uvek veoma slabi<a href=\"#_ftn3\" name=\"_ftnref3\"><sup>[3]<\/sup><\/a>. Od 330 anketiranih poslodavaca, samo 57 (ili 17,3%) izjasnilo se da u njihovoj kompaniji postoje primeri kori\u0161\u0107enja roditel\u0458skog odsustva od strane o\u010deva. Tradicionalna uloga oca jo\u0161 uvek opredel\u0458uje njegovu nezamenl\u0458ivost na profesionalnom planu, dok je uloga pri podizanju deteta jo\u0161 uvek prepu\u0161tena majci i njenoj organizaciji porodi\u010dne i profesionalne sfere \u017eivota<a href=\"#_ftn4\" name=\"_ftnref4\"><sup>[4]<\/sup><\/a>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Stoga, imaju\u0107i u vidu pravnu prirodu porodil\u0458skog odsustva i \u010dinjenicu da zbog tradicionalnih dru\u0161tvenih obrazaca pona\u0161anja, veoma malo mu\u0161karaca koristi pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta, jasno je da odredba koja se odnosi na maksimalan iznos mese\u010dne osnovice zarade tokom porodil\u0458skog osustva i odsustva sa rada radi nege deteta nesrazmerno te\u017ee poga\u0111a \u017eene u odnosu na mu\u0161karce, jer se osnovano mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e u najve\u0107em broju slu\u010dajeva ovo pravo da koriste upravo \u017eene. Na taj na\u010din, zaposlene \u017eene \u0107e, za razliku od zaposlenih mu\u0161karaca, imati dodatne barijere kada je re\u010d o uskla\u0111ivanju posla i privatnog \u017eivota, jer \u0107e neke od njih biti prinu\u0111ene da biraju izme\u0111u veoma uspe\u0161ne karijere i roditel\u0458stva, \u0161to u konkretnom slu\u010daju, pored pola, ukazuje i na drugi osnov diskriminacije \u017eena \u2013 imovno stanje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Navedena zakonska odredba ima negativne posledice po \u017eene sa vi\u0161im zaradama, odnosno, zaradama ve\u0107im od tri prose\u010dne zarade u Republici Srbiji, jer \u0107e prema novom zakonskom re\u0161enju ove \u017eene primati manji iznos od onog koji su ostvarivale pre kori\u0161\u0107enja porodil\u0458skog odsustva. Zbog toga, ne \u010dude pritu\u017ebe \u017eena sa vi\u0161im zaradama i na hijerarhijski visokim pozicijama kod poslodavaca, podnetih Povereniku za za\u0161titu ravnopravnosti, koje su osnovano izrazile zabrinutost zbog uskla\u0111ivanja posla i porodi\u010dnog \u017eivota, jer im umanjenje visine naknade zarade tokom osetl\u0458ivog \u017eivotnog perioda kao \u0161to je sam po\u010detak maj\u010dinstva, uti\u010de na podmirivanje visokih \u017eivotnih rashoda koji pojedine \u017eene imaju i njihovih o\u010dekivanja da \u0107e svojoj deci obezbediti na\u010din \u017eivota koje su i same u\u017eivale do porodil\u0458skog odsustva. Sa druge strane, \u017eene sa vi\u0161im primanjima sasvim opravdano isti\u010du i \u010dinjenicu da je <strong>ovo zakonsko re\u0161enje u neskladu i sa propisima kojima se ure\u0111uje pla\u0107anje poreza i doprinosa, imaju\u0107i u vidu da je odredbom \u010dlana 43. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje<\/strong><a href=\"#_ftn5\" name=\"_ftnref5\"><strong><sup>[5]<\/sup><\/strong><\/a> <strong>propisano da najvi\u0161u godi\u0161nju osnovicu doprinosa \u010dini petostruki iznos zbira prose\u010dnih mese\u010dnih zarada u Republici ispla\u0107enih u periodu za prethodnih 12 meseci po\u010dev od meseca novembra u godini koja prethodi godini za koju se utvr\u0111uju i pla\u0107aju doprinosi. Stoga, nejasno je zbog \u010dega zakonodavac, sa jedne strane, o\u010dekuje da \u0107e zaposlene sa vi\u0161im zaradama pre maj\u010dinstva ispla\u0107ivati dorinose do maksimalnog iznosa pet prose\u010dnih zarada u Republici Srbiji, dok \u0107e u trenutku kada postanu majke ta \u010dinjenica biti fakti\u010dki zanemarena i \u017eena \u0107e primiti maksimalno tri prose\u010dne zarade u Republici Srbiji<\/strong>, \u0161to \u0107e nesumnjivo uticati na njen dotada\u0161nji kvalitet \u017eivota. S tim u vezi, Poverenik ukazuje da se mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e zakonska odredba kojom se ograni\u010dava maksimalni iznos naknade zarade tokom porodil\u0458skog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta <strong>posebno te\u0161ko pogoditi preduzetnice i vlasnice kompanija<\/strong>, koje se ve\u0107 susre\u0107u sa brojnim barijerima prilikom pokretanja i o\u010duvanja sopstvenog biznisa. Naime, istra\u017eivanja pokazuju da 36% gra\u0111ana Srbije smatra da uspe\u0161ne poslovne \u017eene moraju da zanemare svoju porodicu, 42% misli da ve\u0107a plata \u017eene u pore\u0111enju sa platom njenog mu\u017ea neminovno dovodi do problema u porodici, dok vi\u0161e od polovine gra\u0111ana koji su u\u010destvovali u istra\u017eivanju smatra da je verovatno da \u0107e dete pred\u0161kolskog uzrasta patiti ako je majka zaposlena<a href=\"#_ftn6\" name=\"_ftnref6\"><sup>[6]<\/sup><\/a>. Treba imati u vidu \u010dinjenicu da \u017eene te\u017ee napreduju na poslovima i re\u0111e dolaze u priliku da svoje znanje usavr\u0161e, o \u010demu svedo\u010di i podatak da je na rukovode\u0107im i funkcionerskim pozicijama dvostruko vi\u0161e mu\u0161karaca nego \u017eena<a href=\"#_ftn7\" name=\"_ftnref7\"><sup>[7]<\/sup><\/a>. Ovo ukazuje da je u Srbiji izra\u017een tzv. efekat \u201cstaklenog plafona\u201d zbog koga \u017eene vide mogu\u0107nost da budu unapre\u0111ene, ali ih od tog cil\u0458a deli naizgled nevidl\u0458iva barijera, odnosno stakleni plafon.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Imaju\u0107i u vidu navedeno mo\u017ee se zakl\u0458u\u010diti da se \u017eene na rukovode\u0107im pozicijama koje ostvaruju visoku zaradu susre\u0107u sa brojnim preprekama kada je re\u010d o uskla\u0111ivanju posla i privatnog \u017eivota. Naime, njima je ve\u0107 ote\u017eano napredovanje na poslu zbog brojnih stereotipa i predrasuda vezanih za rodne uloge \u017eena u odnosu na njihove kolege mu\u0161karce, a novo zakonsko re\u0161enje koje se odnosi za maksimalni iznos naknade zarade tokom porodil\u0458skog odustva i odsustva sa rada radi nege deteta stvara novu, dodatnu barijeru kada je re\u010d o maj\u010dinstvu \u017eena koje su uspele da prevazi\u0111u sve postavl\u0458ene prepreke i dostignu najvi\u0161e zarade i najvi\u0161e polo\u017eaje u kompanijama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iako cil\u0458eve Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom, pred ostalih, \u010dine i uskla\u0111ivanje rada i roditel\u0458stva i poseban podsticaj i podr\u0161ka roditel\u0458ima da ostvare \u017eel\u0458eni broj dece, \u017eene sa vi\u0161im zaradama mogu do\u0107i u situaciju da se dvoume oko maj\u010dinstva zbog toga \u0161to znaju da \u0107e nakon poro\u0111aja ostvarivati manji iznos naknade zarade od onog koji su ostavarivale pre porodil\u0458skog odsustva, \u0161to \u0107e nesumnjivo uticati na njihov i kvalitet \u017eivota njihove dece. <strong>Na ovaj na\u010din \u017eene sa vi\u0161im primanjima neopravdano su stavl\u0458ene u nejednak polo\u017eaj u odnosu na \u017eene koje su do otpo\u010dinjanja porodil\u0458skog osustva ostvarivale primanja manja od 3 prose\u010dne mese\u010dne zarade u Republici Srbiji na osnovu li\u010dnog svojstva imovnog stanja<\/strong>. <strong>Prema tome, iako je cil\u0458 propisivanja navedene odredbe zakonit, sredstva za postizanje tog cil\u0458a nisu primerena ni nu\u017ena, jer imaju za posledicu da se jedna grupa \u017eena dovodi u fakti\u010dki nejednak polo\u017eaj, iako je upravo ova grupa, putem pla\u0107anja poreza i doprinosa iz zarade, bila ta koja je u velikoj meri uticala na priliv, odnosno visinu bud\u017eetskih sredstava.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pri tome, Poverenik isti\u010de da treba imati u vidu stav Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava UN, izra\u017een u Op\u0161tem komentaru br. 20 (2009), da se nedostatak raspolo\u017eivih sredstava ne mo\u017ee smatrati objektivnim i razumnim opravdanjem za razliku u postupanju, ako dr\u017eava ugovornica ne poka\u017ee \u201eda je ulo\u017eila maksimalan napor da upotrebi sva sredstva koja su joj na raspolaganju da bi prioritetno zadovol\u0458ila minimum svojih obaveza\u201c<a href=\"#_ftn8\" name=\"_ftnref8\"><sup>[8]<\/sup><\/a>. Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti smatra da ograni\u010denje u visini naknade zarade za vreme porodil\u0458skog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta nije u skladu sa Ustavnom zabranom diskriminacije i garantovanom posebnom podr\u0161kom i za\u0161titom koja se pru\u017ea majkama pre i posle poro\u0111aja, jer posredno diskrimini\u0161e \u017eene koje ostvaruju zarade ve\u0107e od tri prose\u010dne zarade u Republici Srbiji na osnovu njihovih li\u010dnih svojstava \u2013 pola i imovnog stanja. S tim u vezi, Poverenik posebno ukazuje i na presudu Evropskog suda za l\u0458udska prava u pravnoj stvari\u00a0<em>Kjartan Asmundsson v. Iceland<\/em><a href=\"#_ftn9\" name=\"_ftnref9\"><sup>[9]<\/sup><\/a>, gde se radilo o invalidskoj penziji koju je podnosilac pritu\u017ebe stekao na osnovu 100% invaliditeta, a potom mu je penzija u celosti ukinuta, jer je naknadno utvr\u0111eno da je stepen invaliditeta bio ni\u017ei. U ovom slu\u010daju, Evropski sud za l\u0458udska prava je ocenio da je uskra\u0107ivanje prava na penziju podnosiocu pritu\u017ebe bio diskriminatorskog karaktera, jer je on prethodno primao penziju gotovo dvadeset godina, a pre toga je upla\u0107ivao doprinose penzijskom fondu. Na osnovu toga, Evropski sud za l\u0458udska prava smatra da je uskra\u0107ivanje penzije bilo neproporcionalno, <strong>jer je podnosiocu pritu\u017ebe bio nametnut preteran i neproporcionalni teret, \u201e\u010dak i kad se uzme u obzir \u0161iroko ovla\u0161\u0107enje dr\u017eave na podru\u010dju socijalnog zakonodavstva\u201c<\/strong>. Nametanje prekomernog tereta u konkretnom slu\u010daju, <em>ne mo\u017ee se opravdati legitimnim op\u0161tim interesom<\/em>, na osnovu koga je trebalo olak\u0161ati teret koji nosi penzijski fond u datim ekonomskim i socijalnim okolnostima<a href=\"#_ftn10\" name=\"_ftnref10\"><sup>[10]<\/sup><\/a>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pored toga, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti ukazuje i da je prethodnim Zakonom o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom bio propisan ve\u0107i maksimalan iznos naknade zarade, odnosno plate tokom porodil\u0458skog odsutstva, kao i odsustva sa rada radi nege deteta u visini do pet prose\u010dnih zarada u Republici Srbiji, te da je ovaj zakon u tom delu bio uskla\u0111en sa Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nakon ukazivanja na nesaglasnost odredbe \u010dlana 13. stav 4. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom sa Ustavom Republike Srbije, Zakonom o zabrani diskriminacije i Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Poverenik isti\u010de da je pored ove odredbe sporna i odredba \u010dlana 17. stav 2. i \u010dlana 18. stav 2. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom. Tim povodom Povereniku za za\u0161titu ravnopravnosti se obratila i organizacija za za\u0161titu l\u0458udskih prava.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Odredbe \u010dlana 17. stav 1. i 2. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom, glase:<\/p>\n<p><em>\u201eOstale naknade po osnovu ro\u0111enja i nege deteta i posebne nege deteta mo\u017ee ostvariti majka koja je u periodu od 18 meseci pre ro\u0111enja deteta ostvarivala prihode:<\/em><\/p>\n<p><em>1) a u momentu ro\u0111enja deteta je nezaposlena i nije ostvarila pravo na nov\u010danu naknadu po osnovu nezaposlenosti; 2) po osnovu samostalnog obavl\u0458anja delatnosti; 3) kao nosilac porodi\u010dnog pol\u0458oprivrednog gazdinstva koje ima status lica koje samostalno obavl\u0458a delatnost prema zakonu kojim se ure\u0111uje porez na dohodak gra\u0111ana; 4) po osnovu ugovora o obavl\u0458anju privremenih i povremenih poslova; 5) po osnovu ugovora o delu; 6) po osnovu autorskog ugovora.<\/em><\/p>\n<p><em>Ostale naknade po osnovu ro\u0111enja i nege deteta i posebne nege deteta mo\u017ee ostvariti i majka koja je u periodu od 24 meseca pre ro\u0111enja deteta bila pol\u0458oprivredni osiguranik.<\/em><\/p>\n<p>Sa druge strane, odredbe \u010dlana 18. stav 1. i 2. Zakona, glase:<\/p>\n<p>\u201e<em>Osnovica za ostale naknade po osnovu ro\u0111enja i nege deteta i posebne nege deteta za lice iz \u010dlana 17. stav 1. ovog zakona utvr\u0111uje se srazmerno zbiru mese\u010dnih osnovica na koji su pla\u0107eni doprinosi, osim osnovice doprinosa za prihode koji imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode prvom mesecu otpo\u010dinjanja odsustva zbog komplikacija u vezi sa odr\u017eavanjem trudno\u0107e, ili porodil\u0458skog odsustva, ukoliko nije kori\u0161\u0107eno odsustvo zbog komplikacija u vezi sa odr\u017eavanjem trudno\u0107e, odnosno danu ro\u0111enja deteta.<\/em><\/p>\n<p><em>Osnovica za ostale naknade po osnovu ro\u0111enja i nege deteta i posebne nege deteta, za lice iz \u010dlana 17. stav 2. ovog zakona, utvr\u0111uje se srazmerno zbiru mese\u010dnih osnovica na koji su pla\u0107eni doprinosi za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje za poslednja 24 meseca koji prethode danu ro\u0111enja deteta.\u201c<\/em><\/p>\n<p>Poverenik isti\u010de da ova odredba nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srbije, i to sa odredbom \u010dlana 21. kojim je zabranjena svaka diskriminacija, neposredna ili posredna, po bilo kom osnovu. Pored toga odredbom \u010dlana 66. stav 2. Ustava je propisano da se majci pru\u017ea posebna podr\u0161ka i za\u0161tita pre i posle poro\u0111aja. Tako\u0111e, Poverenik smatra da su odredbe \u010dlana 17. stav 2. i \u010dlana 18. stav 2. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom u suprotnosti i sa odredbama \u010dl. 4 i 6. Zakona o zabrani diskriminacije. Pored toga, ukazujemo i da je Konvencijom o eliminisanju svih oblika diskriminacije \u017eena<a href=\"#_ftn11\" name=\"_ftnref11\">[11]<\/a>, \u010dijom se ratifikacijom Republika Srbija obavezala da \u0107e u svim oblastima, posebno politi\u010dkoj, dru\u0161tvenoj, ekonomskoj i kulturnoj preduzimati sve prikladne mere, da bi se obezbedio potpun razvoj i napredak \u017eena, kako bi im se garantovalo ostvarivanje i u\u017eivanje l\u0458udskih prava i osnovnih sloboda, ravnopravno s mu\u0161karcima. Odredbama \u010dlana 14. Konvencije propisano je da dr\u017eave \u010dlanice uzmu u obzir posebne probleme s kojima se suo\u010dava \u017eena na selu, kao i zna\u010dajnu ulogu koju ona ima u ekonomskom opstanku svoje porodice, ukl\u0458u\u010duju\u0107i njen rad u sektorima privrede u kojima se ne ostvaruje dohodak i preduze\u0107e sve odgovaraju\u0107e mere kako bi obezbedilo da se odredbe ove konvencije primenjuju na \u017eene na selu, a pored ostalog predvi\u0111a se i obezbe\u0111ivanje prava \u017eena sa sela na pristup odgovaraju\u0107oj zdravstvenoj za\u0161titi, ukl\u0458u\u010duju\u0107i informacije, savete i usluge u vezi s planiranjem porodice i direktno kori\u0161\u0107enje programa socijalne za\u0161tite.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prilikom sagledavanja problema u vezi sa ostvarivanjem prava na naknade po osnovu ro\u0111enja i nege deteta i posebne nege deteta, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti konstatuje da je u \u010dlanu 17. stav 2. a u vezi \u010dlana 17. stav 1. Zakona napravl\u0458eno razlikovanje prilikom utvr\u0111ivanja lica koja imaju pravo na ovu vrstu naknade, pa je tako predvi\u0111eno da naknadu mo\u017ee ostvariti \u017eena koja je u periodu od 18 meseci pre ro\u0111enja deteta ostvarivala prihode na osnovu delatnosti predvi\u0111enih u stavu 1. (kao \u0161to su zaposlenje, samostalna delatnost, ugovor o delu i drugo) dok je za \u017eene koje su pol\u0458oprivredne osiguranice kao uslov za sticanje naknade predvi\u0111eno da su osigurane po tom osnovu 24 meseca. O\u010digledno je da za ovako napravl\u0458eno razlikovanje ne mo\u017ee postojati objektivno i razumno opravdanje. Stoga, ukazujemo da su na ovaj na\u010din pol\u0458oprivredne osiguranice stavl\u0458ene u nepovol\u0458niji polo\u017eaj u odnosu na lica koja sti\u010du naknadu na osnovu drugih delatnosti, propisanih u stavu 1 ovog \u010dlana. Podse\u0107amo da su \u017eene u ruralnim podru\u010djima u ve\u0107oj meri optere\u0107ene nepla\u0107enim radom na gazdinstvu i u doma\u0107instvu, a neretko ne mogu ni samostalno da raspola\u017eu svojom imovinom, \u0161to \u010dini njihov polo\u017eaj te\u017eim i ekonomski nesamostalnijim. Zato, s rodnog aspekta, sporni propis mo\u017ee imati \u0161tetne posledice po \u017eene u ruralnim sredinama koje su pol\u0458oprivrednice. N\u0458ima su, kao dvostruko marginalizovanoj grupi, potrebne mere podr\u0161ke dr\u017eave. Tako\u0111e, iako je pohvalno \u0161to je Zakonom sada ure\u0111ena ova vrsta naknade koja ranijim propisima nije postojala za ovu kategoriju osiguranica, okolnost da im se omogu\u0107avaju prava kao i ostalim osiguranicima ne zna\u010di da ta prava ne treba da im se pru\u017ee pod jednakim uslovima kao i drugima. Ukazujemo i da je ovim Zakonom ovakva vrsta naknade po prvi put ure\u0111ena i za osiguranice koje se bave samostalnom delatno\u0161\u0107u, koje obavl\u0458aju povremene i privremene poslove, po osnovu ugovora o delu i autorskih ugovora ali da su za njih, za razliku od pol\u0458oprivrednih osiguranica, utvr\u0111eni jednaki na\u010dini obra\u010duna i uslovi sticanja prava na ove naknade. Stoga Zakonom propisani uslov da se \u017eenama pol\u0458oprivrednicama obra\u010dunava naknada po osnovu ro\u0111enja i nege deteta i posebne nege deteta, na druga\u010diji na\u010din i pod drugim uslovima u odnosu na osiguranice predvi\u0111ene u \u010dlanu 17. stav 1. nema opravdanje i dovodi do nejednakog tretmana samo zbog ove okolnosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovako postavl\u0458en uslov za sticanje prava na naknadu u direktnoj je vezi i sa izra\u010dunavanjem osnovice za ostale naknade, koja je propisana u \u010dlanu 18. stav 2. pa se tako osnovica za ostale naknade po osnovu ro\u0111enja i nege deteta i posebne nege deteta, utvr\u0111uje srazmerno zbiru mese\u010dnih osnovica na koji su pla\u0107eni doprinosi za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje za poslednja 24 meseca koji prethode danu ro\u0111enja deteta, dok se kod osnovica za lica propisana \u010dlanom 17. stav 1. ra\u010duna uzimanjem u obzir poslednjih 18 meseci koji prethode prvom mesecu otpo\u010dinjanja odsustva zbog komplikacija u vezi sa odr\u017eavanjem trudno\u0107e, ili porodil\u0458skog odsustva.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zbog toga, Poverenik smatra da su odredbe \u010dlana 17. stav 2. i 18. stav 2. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom u nesaglasnosti sa Ustavom Republike Srbije i Zakonom o zabrani diskriminacije, jer se njome stavl\u0458aju u nejednak polo\u017eaj \u017eene koje su pol\u0458oprivrednice u odnosu na \u017eene koje su osigurane po drugim osnovama iz \u010dlana 17. stav 1, \u0161to predstavl\u0458a diskriminaciju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kada je re\u010d o odredbi \u010dlana 54. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom, a u vezi \u010dlana 12. stav 1. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom, \u010dija se ustavnost ovde tako\u0111e osporava, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti posebno ukazuje da se povodom odredaba Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom obratilo nekoliko stotina \u017eena. One isti\u010du da su majke koje su do 25. decembra 2017. godine rodile decu diskriminisane u odnosu na majke koje su rodile decu do ovog datuma, jer \u0107e ostvariti pravo na roditel\u0458ski dodatak po ranije va\u017ee\u0107em zakonu koji propisuje znatno manje iznose roditel\u0458skog dodatka od novog Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Naime, odredbom \u010dlana 54. stav 2. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom propisano je: \u201e<em>Pravo na roditel\u0458ski dodatak za decu ro\u0111enu pre po\u010detka primene ovog zakona, ostvari\u0107e se u skladu sa propisima koji su bili na snazi na dan ro\u0111enja deteta<\/em>.\u201c, dok je \u010dlanom 12. stav 1. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom propisano da: \u201e<em>Pravo na roditel\u0458ski dodatak za decu ro\u0111enu na dan stupanja na snagu Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS&#8221;, broj 113\/17), 25. decembra 2017. godine, i kasnije, zakl\u0458u\u010dno sa 30. junom 2018. godine, koje se ostvaruje u skladu sa propisima koji su bili na snazi na dan ro\u0111enja deteta a ispla\u0107uje u jednakim mese\u010dnim ratama, uskladi\u0107e se po slu\u017ebenoj du\u017enosti, po\u010dev od 1. jula 2018. godine, sa brojem rata i mese\u010dnim iznosima roditel\u0458skog dodatka utvr\u0111enim ovim zakonom<\/em>\u201c. S tim u vezi Poverenik, pored \u010dlana 21. Ustava Republike Srbije, ukazuje na odredbu \u010dlana 64. stav 1. kojim je propisano da deca u\u017eivaju l\u0458udska prava primereno svom uzrastu i du\u0161evnoj zrelosti. Pored toga Zakonom o zabrani diskriminacije, i to odredbom \u010dlana 4. propisano je da su svi jednaki i u\u017eivaju jednak polo\u017eaj i jednaku pravnu za\u0161titu, bez obzira na li\u010dna svojstva i da je svako du\u017ean da po\u0161tuje na\u010delo jednakosti, odnosno zabranu diskriminacije, dok je odredbama \u010dlana 22. ovog zakona propisano da svako dete ima jednaka prava i za\u0161titu u porodici, dru\u0161tvu i dr\u017eavi bez obzira na njegova ili li\u010dna svojstva roditel\u0458a, staratel\u0458a i \u010dlanova porodice.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kada je re\u010d o ovim odredbama, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti najpre konstatuje da je formalni titular ovog prava majka deteta, dok otac ovo pravo mo\u017ee ostvariti samo u izuzetnim slu\u010dajevima, propisanim zakonom. Me\u0111utim, dubl\u0458om analizom propisa mo\u017ee se utvrditi da je zakonodavac, kao formalnog titulara, stavio roditel\u0458a koji neposredno stara o detetu, iz \u010dega se mo\u017ee zakl\u0458u\u010diti da roditel\u0458ski dodatak nije pomo\u0107 namenjena majci za ubla\u017eavanje socio-ekonomskih promena nastalih usled poro\u0111aja, niti je u pitanju pomo\u0107 koja je namenjena roditel\u0458u\/roditel\u0458ima, ve\u0107 se radi o podr\u0161ci koja je direktno usmerena na dete koje treba da ima krajnju korist od ove mere podr\u0161ke. Tome u prilog govori i odredba \u010dlana 1. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom, kojom je kao prvi cil\u0458 finansijske podr\u0161ke porodici sa decom utvr\u0111eno pobol\u0458\u0161anje uslova za zadovol\u0458avanje osnovnih potreba dece, te se stoga nesumnjivo mo\u017ee zakl\u0458u\u010diti da je krajnji korisnik ove finansijske podr\u0161ke dete.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Me\u0111utim, uprkos \u010dinjenici da je roditel\u0458ski dodatak namenjen svoj deci, pojedine kategorije dece ostvari\u0107e pravo na manji iznos roditel\u0458skog dodatka. Deca koja su ro\u0111ena pre 25. decembra 2017. godine (primera radi 24. decembra 2017. godine), a koja i dal\u0458e primaju roditel\u0458ski dodatak neopravdano se nalaze u nepovol\u0458nijem polo\u017eaju u odnosu na decu koja su ro\u0111ena nakon ovog datuma. Naime, deca ro\u0111ena nakon 25. decembra 2017. godine ostvari\u0107e pravo na roditel\u0458ski dodatak u visini propisanoj novim Zakonom o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom, dok se na decu ro\u0111enu pre ovog datuma primenjuju nepovol\u0458nije odredbe starog zakona. Odredbama \u010dlana 15. st. 1. i 2. prethodno va\u017ee\u0107eg Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom<a href=\"#_ftn12\" name=\"_ftnref12\"><sup>[12]<\/sup><\/a>, propisano je da se roditel\u0458ski dodatak ispla\u0107uje jednokratno po\u010dev\u0161i od juna 2002. godine i iznosi za drugo dete 50.000 dinara, za tre\u0107e dete 90.000 dinara i za \u010detvrto dete 120.000 dinara. S druge strane, odredbama \u010dlana 23. novog Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom<a href=\"#_ftn13\" name=\"_ftnref13\"><sup>[13]<\/sup><\/a> propisano je:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>roditel\u0458ski dodatak za prvo dete ro\u0111eno 1. jula 2018. godine i kasnije utvr\u0111uje se u visini od 100.000,00 dinara i ispla\u0107uje se jednokratno;<\/li>\n<li>roditel\u0458ski dodatak za drugo dete ro\u0111eno 1. jula 2018. godine i kasnije utvr\u0111uje se u visini od 240.000,00 dinara i ispla\u0107uje se u 24 jednake mese\u010dne rate po 10.000,00 dinara;<\/li>\n<li>roditel\u0458ski dodatak za tre\u0107e dete ro\u0111eno 1. jula 2018. godine i kasnije utvr\u0111uje se u visini od 1.440.000,00 dinara i ispla\u0107uje se u 120 jednakih mese\u010dnih rata po 12.000,00 dinara;<\/li>\n<li>roditel\u0458ski dodatak za \u010detvrto dete ro\u0111eno 1. jula 2018. godine i kasnije utvr\u0111uje se u visini od 2.160.000,00 dinara i ispla\u0107uje se u 120 jednakih mese\u010dnih rata po 18.000,00 dinara.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Me\u0111utim, odredbom \u010dlana 12. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom propisano je da pravo na roditel\u0458ski dodatak za decu ro\u0111enu na dan stupanja na snagu Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, broj 113\/17), 25. decembra 2017. godine, i kasnije, zakl\u0458u\u010dno sa 30. junom 2018. godine, koje se ostvaruje u skladu sa propisima koji su bili na snazi na dan ro\u0111enja deteta a ispla\u0107uje u jednakim mese\u010dnim ratama, uskladi\u0107e se po slu\u017ebenoj du\u017enosti, po\u010dev od 1. jula 2018. godine, sa brojem rata i mese\u010dnim iznosima roditel\u0458skog dodatka utvr\u0111enim ovim zakonom, kao i da \u0107e se isplata prava iz stava 1. ovog \u010dlana vr\u0161iti u roku od \u0161est meseci od dana primene ovog zakona.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>S tim u vezi, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti ukazuje da \u0107e deci ro\u0111enoj pre 25. decembra 2017. godine, kojima nije zavr\u0161ena isplata roditel\u0458skog dodatka, biti ispla\u0107ivan ni\u017ei iznos roditel\u0458skog dodatka u odnosu na decu ro\u0111enu nakon ovog datuma.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Nejasno je opravdanje za ovakvo pravl\u0458enje razlike, posebno imaju\u0107i u vidu \u010dinjenicu da su deca kao krajnji korisnici ove mere podr\u0161ke nalaze u istoj situaciji bez obzira na datum ro\u0111enja jer ni jednima ni drugima nije zavr\u0161ena isplata roditel\u0458skog dodatka, te je stoga irelevantno da li su ro\u0111eni pre ili posle 25. decembra 2017. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na kraju, Poverenik ukazuje da se ratifikacijom UN Konvencije o pravima deteta<a href=\"#_ftn14\" name=\"_ftnref14\"><sup>[14]<\/sup><\/a>, Republika Srbija obavezala na po\u0161tovanje prava deteta i obezbe\u0111ivanje prava sadr\u017eanih u Konvenciji svakom detetu pod njenom jurisdikcijom, bez ikakve diskriminacije i bez obzira na rasu, boju ko\u017ee, pol, jezik, veroispovest, politi\u010dko ili drugo ube\u0111enje, nacionalno, etni\u010dko ili socijalno poreklo, imovno stanje, onesposobl\u0458enost, <strong>ro\u0111enje<\/strong> ili drugi status deteta, njegovog roditel\u0458a ili staratel\u0458a. S tim u vezi, potrebno je ukazati i na Op\u0161ti komentar br. 7 Komiteta za prava deteta<a href=\"#_ftn15\" name=\"_ftnref15\">[15]<\/a>, koji u \u010detvrtom delu obra\u0111uje principe i prava deteta u ranom detinjstvu. Komitet je ukazao da grupe male dece ne smeju biti diskriminisane, da je princip najbol\u0458eg interesa deteta primaran u svim postupcima koji se ti\u010du dece, a posebno je istaknuto da se najbol\u0458i interes deteta mora uzeti u obzir prilikom izrade svakog zakona, javne politike i pru\u017eanja usluga koje se ti\u010du dece, \u0161to obuhvata postupke koji direktno poga\u0111aju decu, kao i postupke koji imaju posrednog uticaja na malu decu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na osnovu svega navedenog, koriste\u0107i svoja zakonska ovla\u0161\u0107enja da podnese predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti, prema \u010dlanu 50. stav. 1. Zakona o Ustavom sudu, Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti predla\u017ee da Ustavni sud, nakon sprovedenog postupka, donese slede\u0107u<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>O D L U K U<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Utvr\u0111uje se da odredba \u010dlana 13. stav 4, \u010dlana 17. st. 2, \u010dlana 18. stav 2. i \u010dlana 54. stav 2. Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS br. 113\/17 i 50\/18 ) i odredba \u010dlana 12. stav 1. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa decom (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS br. 50\/18) nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srbije i Zakonom o zabrani diskriminacije.<\/p>\n<p><a name=\"_ftn1\"><\/a><a href=\"#_ftnref1\">[1]<\/a> \u201eSl. glasnik RS\u201c, br. 24\/05, 61\/05, 54\/09, 32\/13, 75\/14, 13\/17 \u2013 odluka US i 113\/17<\/p>\n<p><a name=\"_ftn2\"><\/a><a href=\"#_ftnref2\">[2]<\/a> \u201eUskla\u0111ivanje rada i roditel\u0458stva\u201c, Kabinet ministra bez portfel\u0458a, dostupno na: <a href=\"http:\/\/www.mdpp.gov.rs\/doc\/publikacija%20-%20Uskladjivanje%20rada%20i%20roditeljstva.pdf\">http:\/\/www.mdpp.gov.rs\/doc\/publikacija%20-%20Uskladjivanje%20rada%20i%20roditeljstva.pdf<\/a><\/p>\n<p><a name=\"_ftn3\"><\/a><a href=\"#_ftnref3\">[3]<\/a> Ibid.<\/p>\n<p><a name=\"_ftn4\"><\/a><a href=\"#_ftnref4\">[4]<\/a> Ibid.<\/p>\n<p><a name=\"_ftn5\"><\/a><a href=\"#_ftnref5\">[5]<\/a> \u201eSl. glasnik RS\u201c, br. 84\/04, 61\/05, 62\/06, 5\/09, 52\/11, 101\/11, 7\/12 &#8211; uskla\u0111eni din. izn., 8\/13 &#8211; uskla\u0111eni din. izn., 47\/13, 108\/13, 6\/14 &#8211; uskla\u0111eni din. izn., 57\/14, 68\/14 &#8211; dr. zakon, 5\/15 &#8211; uskla\u0111eni din. izn., 112\/15, 5\/16 &#8211; uskla\u0111eni din. izn., 7\/17 &#8211; uskla\u0111eni din. izn., 113\/17 i 7\/18 &#8211; uskla\u0111eni din. izn.<\/p>\n<p><a name=\"_ftn6\"><\/a><a href=\"#_ftnref6\">[6]<\/a> \u201eIstra\u017eivanje rodne ravnopravnosti u Srbiji\u201c, Ministarstvo za rad, zapo\u0161l\u0458avanje, bora\u010dka i socijalna pitanja, Beograd, 2014.<\/p>\n<p><a name=\"_ftn7\"><\/a><a href=\"#_ftnref7\">[7]<\/a> Nacionalna strategija za rodnu ravnopravnost za period od 2016. do 2020. godine (\u201eSl. glasnik RS\u201c, br. 4\/16)<\/p>\n<p><a name=\"_ftn8\"><\/a><a href=\"#_ftnref8\">[8]<\/a> Op\u0161ti komentar br. 20 (2009): Zabrana diskriminacije u ostvarivanju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava (\u010dlan 2, stav 2. Me\u0111unarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima) (E\/C.12\/GC\/20), stav 13, dostupno na <a href=\"http:\/\/www.refworld.org\/docid\/4a60961f2.html\">http:\/\/www.refworld.org\/docid\/4a60961f2.html<\/a><\/p>\n<p><a name=\"_ftn9\"><\/a><a href=\"#_ftnref9\">[9]<\/a> Predstavka br. 60669\/00, presuda od 30.03.2005. godine<\/p>\n<p><a name=\"_ftn10\"><\/a><a href=\"#_ftnref10\">[10]<\/a> \u201eEvropski sud i penzije\u201c, Vesna Raki\u0107-Vodineli\u0107, 2015, dostupno na: https:\/\/pescanik.net\/evropski-sud-i-penzije\/<\/p>\n<p><a name=\"_ftn11\"><\/a><a href=\"#_ftnref11\">[11]<\/a> Zakon o ratifikaciji Konvencije o eliminisanju svih oblika diskriminacije \u017eena, &#8220;Slu\u017ebeni list SFRJ&#8221; &#8211; Me\u0111unarodni ugovori, broj 11\/81<\/p>\n<p><a name=\"_ftn12\"><\/a><a href=\"#_ftnref12\">[12]<\/a> \u201eSl. glasnik RS\u201c, br. 16\/02, 115\/05 i 107\/09<\/p>\n<p><a name=\"_ftn13\"><\/a><a href=\"#_ftnref13\">[13]<\/a> \u201eSl. glasnik RS\u201c, br. 113\/17 i 50\/18<\/p>\n<p><a name=\"_ftn14\"><\/a><a href=\"#_ftnref14\">[14]<\/a> Zakon o ratifikaciji Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima deteta (\u201eSl. list SFRJ \u2013 Me\u0111unarodni ugovori\u201c, br. 15\/90 i \u201eSl. list SRJ \u2013 Me\u0111unarodni ugovori\u201c, br. 4\/96 i 2\/97)<\/p>\n<p><a name=\"_ftn15\"><\/a><a href=\"#_ftnref15\">[15]<\/a> UN, Op\u0161ti komentar broj 7 Komiteta za prava deteta: Sprovo\u0111enje prava deteta u ranom detinjstvu<\/p>\n<p align=\"right\"><strong>POVERENICA ZA ZA\u0160TITU RAVNOPRAVNOSTI<\/strong><\/p>\n<p align=\"right\"><strong>Brankica Jankovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"margin-right alignleft wp-image-6204 size-full\" src=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png\" alt=\"microsoft-word-icon\" width=\"27\" height=\"27\" \/><strong>Predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti ZFPPD<\/strong> <a href=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2018\/09\/985-18-Predlog-za-ocenu-ustavnosti-ZFPPD.doc\"><img decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-13938 size-full\" title=\"Preuzmite .doc dokument\" src=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/download-icon.png\" alt=\"Preuzmi\" width=\"31\" height=\"31\" \/><\/a><\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n ","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>011-00-34\/2018-02 datum: 11.9.2018. &nbsp; USTAVNI SUD 11000 BEOGRAD \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Bulevar kral\u0458a Aleksandra 15 &nbsp; &nbsp; Na osnovu \u010dlana 168. stav 1. Ustava Republike Srbije (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 98\/06), \u010dlana 29. stav 1. ta\u010dka 1. i \u010dlana 50. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 109\/07, 99\/11 i 18\/13 &#8211; odluka US,&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":14,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[106],"tags":[],"class_list":["post-31869","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zakonodavne-inicijative-i-misljenje-o-propisima-lat"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v28.8 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti ZFPPD &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti ZFPPD &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"011-00-34\/2018-02 datum: 11.9.2018. &nbsp; USTAVNI SUD 11000 BEOGRAD \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Bulevar kral\u0458a Aleksandra 15 &nbsp; &nbsp; Na osnovu \u010dlana 168. stav 1. Ustava Republike Srbije (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 98\/06), \u010dlana 29. stav 1. ta\u010dka 1. i \u010dlana 50. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 109\/07, 99\/11 i 18\/13 &#8211; odluka US,...\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/poverenikzazastituravnopravnosti\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2018-09-19T08:47:02+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Nikola Vlaovi\u0107\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:creator\" content=\"@ravnopravnostRS\" \/>\n<meta name=\"twitter:site\" content=\"@ravnopravnostRS\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Nikola Vlaovi\u0107\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"30 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Nikola Vlaovi\u0107\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/63768ce4b94fb4a267b904840c7bed78\"},\"headline\":\"Predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti ZFPPD\",\"datePublished\":\"2018-09-19T08:47:02+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\\\/\"},\"wordCount\":5994,\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"articleSection\":[\"Zakonodavne inicijative i mi\u0161ljenja o propisima\"],\"inLanguage\":\"sr-YU\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\\\/\",\"name\":\"Predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti ZFPPD &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"datePublished\":\"2018-09-19T08:47:02+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/63768ce4b94fb4a267b904840c7bed78\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2016\\\/07\\\/microsoft-word-icon.png\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Mi\u0161ljenja i preporuke\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenja-i-preporuke-lat\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Zakonodavne inicijative i mi\u0161ljenja o propisima\",\"item\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/misljenja-i-preporuke-lat\\\/zakonodavne-inicijative-i-misljenje-o-propisima-lat\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":4,\"name\":\"Predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti ZFPPD\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/\",\"name\":\"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"sr-YU\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/63768ce4b94fb4a267b904840c7bed78\",\"name\":\"Nikola Vlaovi\u0107\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-YU\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/8fce85a94dadbc8f36cfda7aedb4edcef653342364a5711c6715bd9de9598faf?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/8fce85a94dadbc8f36cfda7aedb4edcef653342364a5711c6715bd9de9598faf?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/8fce85a94dadbc8f36cfda7aedb4edcef653342364a5711c6715bd9de9598faf?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Nikola Vlaovi\u0107\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/ravnopravnost.gov.rs\\\/rs\\\/author\\\/nikolav\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti ZFPPD &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti ZFPPD &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","og_description":"011-00-34\/2018-02 datum: 11.9.2018. &nbsp; USTAVNI SUD 11000 BEOGRAD \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0Bulevar kral\u0458a Aleksandra 15 &nbsp; &nbsp; Na osnovu \u010dlana 168. stav 1. Ustava Republike Srbije (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 98\/06), \u010dlana 29. stav 1. ta\u010dka 1. i \u010dlana 50. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu (\u201eSlu\u017ebeni glasnik RS\u201c, br. 109\/07, 99\/11 i 18\/13 &#8211; odluka US,...","og_url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/","og_site_name":"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/poverenikzazastituravnopravnosti\/","article_published_time":"2018-09-19T08:47:02+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","type":"","width":"","height":""}],"author":"Nikola Vlaovi\u0107","twitter_card":"summary_large_image","twitter_creator":"@ravnopravnostRS","twitter_site":"@ravnopravnostRS","twitter_misc":{"Written by":"Nikola Vlaovi\u0107","Est. reading time":"30 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/"},"author":{"name":"Nikola Vlaovi\u0107","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/63768ce4b94fb4a267b904840c7bed78"},"headline":"Predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti ZFPPD","datePublished":"2018-09-19T08:47:02+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/"},"wordCount":5994,"image":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","articleSection":["Zakonodavne inicijative i mi\u0161ljenja o propisima"],"inLanguage":"sr-YU"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/","name":"Predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti ZFPPD &#8226; Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","isPartOf":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","datePublished":"2018-09-19T08:47:02+00:00","author":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/63768ce4b94fb4a267b904840c7bed78"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-YU","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-YU","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/#primaryimage","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png","contentUrl":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/microsoft-word-icon.png"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/predlog-za-ocenu-ustavnosti-i-zakonitosti-zfppd\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Mi\u0161ljenja i preporuke","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenja-i-preporuke-lat\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Zakonodavne inicijative i mi\u0161ljenja o propisima","item":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/misljenja-i-preporuke-lat\/zakonodavne-inicijative-i-misljenje-o-propisima-lat\/"},{"@type":"ListItem","position":4,"name":"Predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti ZFPPD"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#website","url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/","name":"Poverenik za za\u0161titu ravnopravnosti","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"sr-YU"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/#\/schema\/person\/63768ce4b94fb4a267b904840c7bed78","name":"Nikola Vlaovi\u0107","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-YU","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/8fce85a94dadbc8f36cfda7aedb4edcef653342364a5711c6715bd9de9598faf?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/8fce85a94dadbc8f36cfda7aedb4edcef653342364a5711c6715bd9de9598faf?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/8fce85a94dadbc8f36cfda7aedb4edcef653342364a5711c6715bd9de9598faf?s=96&d=mm&r=g","caption":"Nikola Vlaovi\u0107"},"url":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/author\/nikolav\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31869","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=31869"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/31869\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=31869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=31869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ravnopravnost.gov.rs\/rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=31869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}