Mišljenje na Nacrt zakona o rodnoj ravnopravnosti

  1. br. 011-00-16/2017-02 datum: 7. april 2017.godine

    Postupajući u okviru zakonom propisane nadležnosti , Poverenica za zaštitu ravnopravnosti, daje

    MIŠLjENjE
    na Nacrt zakona o rodnoj ravnopravnosti

    Potpredsednica Vlade, dopisom 32 Broj: 011-12554/2016-02 od 30. marta 2017. godine, dostavila je Povereniku za zaštitu ravnopravnosti (u daljem tekstu: Poverenik), novi Nacrt zakona o rodnoj ravnopravnosti (u daljem tekstu: Nacrt zakona) usaglašen sa primedbama i sugestijama nadležnih ministarstava i drugih organa i organizacija, radi davanja mišljenja. Postupajući po ovom zahtevu, dajemo mišljenje, sa aspekta delokruga rada Poverenika.
    Analizom dostavljenog teksta uočeno je da su pojedine primedbe Poverenika date u mišljenju na Nacrt zakona br. 011-00-5/2017-02 od 27. februara 2017. godine usvojene i integrisane u tekst Nacrta zakona, dok pojedine primedbe nisu uvažene. S obzirom na razloge koje ste naveli u dostavljenom obrazloženju zbog čega pojedine primedbe Poverenika nisu uvažene, obaveštavamo vas da ostajemo pri nekim od ranije datih primedaba na tekst Nacrta zakona.

    1. Ističemo da i novim tekstom Nacrta zakona nije usvojena ključna primedba Poverenika koja se odnosila na usaglašavanje Nacrta zakona sa Zakonom o zabrani diskriminacije, kao krovnim zakonom u oblasti diskriminacije, odnosno nisu unete sve manifestacije roda uključujući i rodni identitet, što je u prethodnom mišljenju istaknuto. Poverenik ponovo posebno ističe da je prihvatljivo da se Nacrtom zakona ne obuhvati rodni identitet, jedino pod uslovom da se diskriminacija na osnovu rodnog identiteta uredi posebnim zakonom. Imajući u vidu navedeno, kao i odredbu člana 1. Nacrta zakona kojom je između ostalog propisano da se „obezbeđuje stvaranje jednakih mogućnosti za učešće žena i muškaraca u svim oblastima društvenog života”, i dalje je ostalo otvoreno pitanje predmeta Nacrta zakona. Kao što smo ranije istakli, potrebno je da se o usklađenosti naziva i predmeta uređivanja Nacrta zakona pribavi mišljenje Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo.
    2. U članu 4. stav 1. Nacrta zakona navedeno je lično svojstvo „pol odnosno rod“. S obzirom na to da su u pitanju različita lična svojstva, mišljenja smo da ta lična svojstva treba odrediti kao „pol i/ili rod“, kako u navedenom članu, tako i u celom tekstu Nacrta zakona gde se navode ova lična svojstva.
    3. Članom 8. stav 1. tačka 7) Nacrta zakona propisano je „podsticanje na rodnu diskriminaciju”. Poverenik smatra da bi termin podsticanje na diskriminaciju trebalo zameniti terminom navođenje na diskriminaciju, što je u skladu sa međunarodnim standardima, odnosno, Direktivom Saveta 2000/43/ES o jednakom tretmanu osoba bez obzira na njihovo rasno ili etničko poreklo i Direktivom Saveta 2000/78/ES o ravnopravnom tretmanu u zapošljavanju i profesiji.
    4. U članu 9. stav 1. tačku 1) Nacrta zakona koja glasi „1) uskraćivanje, isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva licu ili grupi lica samo zato što su žene ili muškarci, osim ako su te mere uvedene radi postizanja pune rodne ravnopravnosti, zaštite i napretka lica, odnosno grupe lica određenog pola odnosno roda, koja se nalaze u nejednakom položaju;“ potrebno je usaglasiti sa definicijom diskriminacije koja je propisana Zakonom o zabrani diskriminacije i navesti da je u pitanju „neopravdano“ uskraćivanje, isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva. Samo neopravdano pravljenje razlike zasnovano na ličnom svojstvu je diskriminacija.
    U tački 2) umesto navedenog „fizičko i drugo nasilje“, mišljenja smo da je preciznije navesti „rodno zasnovano nasilje“ , kako je ono već definisano u članu 8. Nacrta zakona, a iza navođenja reči „žena i muškaraca“ dodati „zbog njihovog pola i/ili roda“.
    U tački 4) na kraju teksta odredbe potrebno je dodati reči „na osnovu pola i/ili roda“.
    U tački 5) potrebno je navesti da je „uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i seksualno ucenjivanje“ na osnovu ličnog svojstva. Bez ovog navođenja moglo bi se tumačiti da je u pitanju mobing.
    5. Odredbom člana 22. Nacrta zakona propisano je da „Organi javne vlasti preko organizacije za saradnju sa civilnim društvom, sarađuju sa udruženjima…“. Poverenik smatra da je nophodno da se ova odredba preformuliše, imajući u vidu položaj nezavisnih organa. Saradnja Poverenika sa udrženjima se ne odvija preko posrednika, već neposredno i kroz projekte u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije, kao i Akcionim planom za pregovaračko Poglavlje 23. i Strateškim planom Poverenika za 2016.-2020. godinu.
    6. Odredbu člana 24. stav 1. Nacrta zakona, potrebno je usaglasiti sa članom 16. stav 3. Zakona o zabrani diskriminacije. Naime navedenim članom je propisan izuzetak: „Ne smatra se diskriminacijom pravljenje razlike, isključenje ili davanje prvenstva zbog osobenosti određenog posla kod koga lično svojstvo lica predstavlja stvarni i odlučujući uslov obavljanja posla, ako je svrha koja se time želi postići opravdana, kao i preduzimanje mera zaštite prema pojedinim kategorijama lica iz stava 2. ovog člana (žene, trudnice, porodilje, roditelji, maloletnici, osobe sa invaliditetom i drugi).”
    7. U članu 26. stav 1. Nacrta zakona, Poverenik je mišljenja da pored zaposlenih treba navesti i druga angažovana lica, a pored ostvarivanja prava iz radnog odnosa i po osnovu rada, treba navesti i druge vidove radnog angažovanja, kako je to propisano članom 16. stav 2. Zakona o zabrani diskriminacije.
    U stavu 3. istog člana, obaveštenje o porodičnom životu, potrebno je preformulisati u obaveštenje o bračnom i porodičnom životu.
    8. Odredbama člana 30. Nacrta zakona propisano je da je „odsustvovanje sa posla zbog trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta ne može biti razlog za uskraćivanje prava na vraćanje na poslove, odnosno radno mesto na kome je radio pre odsustvovanja ili na odgovarajuće poslove, odnosno radno mesto, ali ne pod nepovoljnijim uslovima, osim ako zbog organizacionih promena iz stava 1. ovog člana takvo radno mesto ne postoji, pa u tom slučaju zaposleni može biti raspoređen u skladu sa zakonom”. Mišljenja smo da je ovu odredbu potrebno još jednom razmotriti i usaglasiti sa stavom 1. navedenog člana. Takođe praksa Poverenika ukazuje na to da poslodavci često koriste organizacione promene kao razlog premeštaja trudnica, porodilja, kao i lica koja odsustvuju sa rada radi nege deteta na neodgovarajuće radno mesto.
    9. Takođe, Poverenik je mišljenja da odredbu člana 38. stav 3. Nacrta zakona treba usaglasiti sa drugim odredbama Nacrta zakona, imajući u vidu da je jedino u oblasti sporta propisano preduzimanje posebnih mera radi obezbeđivanja uslova za napredovanje i potpunije učešće žena u organima upravljanja organizacija u oblasti sporta, dok je u drugim oblastima korišćen termin: podjednaka zastupljenost žena i muškaraca.
    10. Imajući u vidu upućujuće odredbe člana 52. Nacrta zakona ukazujemo da navedene odredbe treba brisati jer unose zabunu. Pored toga stav 3. navedenog člana je u koliziji sa čl. 41. – 46. Zakona o zabrani diskriminacije kojima je predviđen poseban postupak za zaštitu od diskriminacije i posebna pravila o teretu dokazivanja. Odredbom člana 5. Zakona o zabrani diskriminacije propisano je da je govor mržnje jedan od oblika diskriminacije, dok je odredbom člana 11. propisano „da je zabranjeno izražavanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, u javnim glasilima i drugim publikacijama, na skupovima i mestima dostupnim javnosti, ispisivanjem i prikazivanjem poruka ili simbola i na drugi način.” Takođe u skladu sa članom 33. Zakona o zabrani diskriminacije Poverenik je ovlašćen da podnosi tužbe iz člana 43. ovog zakona zbog povrede prava iz Zakona o zabrani diskriminacije. Odredbama čl. 101. – 106. Zakona o javnom informisanju i medijima propisana je sudska zaštita u slučaju povrede prava iz ovog zakona. Navedenim zakonom nisu propisana posebna pravila o teretu dokazivanja. Poverenik je mišljenja da lice koje smatra da je diskriminisano ima pravo da pokrene sudski postupak za koji smatra da će najbolje zaštiti njegove interese i ne može biti ograničeno u izboru sredstva koje će koristiti.
    Pored toga ukazujemo i na prelaznu i završnu odredbu člana 68. Nacrta zakona kojom je propisano da „danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o ravnopravnosti polova („Službeni glasnik RS“, broj 104/09) osim odredaba čl. 43.-50. koje se primenjuju do dana stupanja na snagu zakona kojim će ovo pitanje biti uređeno na celovit način.” Poverenik je mišljenja da ovu odredbu u pogledu važenja čl. 43.-50. Zakona o ravnopravnosti polova treba prefolmulisati, imajući u vidu predložene odredbe člana 52. Nacrta zakona. Takođe prestankom važenja Zakona o ravnopravnosti polova nije na precizan način određeno kako će se sprovoditi ranije započeti sudski postupci za pružanje građanskopravne zaštite od diskriminacije koji su započeti na osnovu Zakona o ravnopravnosti polova. Takođe nejasan je i deo odredbe člana 68. Nacrta zakona koja upućuje na „zakon kojim će ovo pitanje biti uređeno na celovit način”, pri čemu ostaje nejasno koji je to zakon. Ukoliko je reč o Zakonu o zabrani diskriminacije napominjemo da su Akcionim planom za pregovaračko Poglavlje 23 – Pravosuđe i osnovna prava u okviru pristupnih pregovora Republike Srbije sa Evropskom unijom predviđene izmene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije u cilju pune usklađenosti sa pravnim tekovinama Evropske unije, a u pogledu: obima izuzetaka od načela jednakog postupanja, definicije posredne diskriminacije i obaveze razumnog prilagođavanja za zaposlene sa invaliditetom, pri čemu nije navedeno menjanje odredaba koje se odnose na sudski postupak.
    11. Poverenik ostaje pri ranije datom mišljenju da je u članu 53. Nacrta zakona u listu organa koji kreiraju, sprovode, prate i unapređuju politike za ostvarivanje rodne ravnopravnosti potrebno navesti Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i izdvojiti ga od drugih organa javne vlasti, imajući u vidu nadležnosti i delokrug ovog organa koji je upravo i osnovan sa zadatkom da prati i unapređuje stanje u oblasti ravnopravnosti po svim osnovima, pa i po pitanju rodne ravnopravnosti.
    12. Pored toga Poverenik, i dalje ostaje pri ranije datoj primedbi koja se odnosi na izveštavanje i položaj tela iz člana 54. tačka 4) Nacrta zakona. Saglasno članu 13. Zakona o državnoj upravi („Službeni glasnik RS”, br. 79/05, 101/07, 95/10 i 99/14) stanje u određenoj oblasti može da prati samo državni organ. Ukoliko je u pitanju stalno radno telo Vlade, ono se u skladu sa članom 33. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05-ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12-US, 72/12, 74/12-ispravka US, 7/14-US i 44/14) osniva Poslovnikom, a ukoliko se radi o povremenom telu Vlade, onda se ono u skladu sa navedenim zakonom osniva odlukom Vlade a ne zakonom, jer se zakonom osnivaju samo državni organi.
    13. Dalje, Poverenik podseća da je Zakonom o zabrani diskriminacije ustanovljen državni organ – Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, koji između ostalog, ima zadatak da prati i izveštava o stanju u oblasti zaštite od diskriminacije, uključujući i diskriminaciju na osnovu pola i rodnog identiteta. Stoga, Poverenik ostaje pri stavu, izraženom u mišljenjima od 20. januara i 27. februara 2017. godine da treba razmotriti i datum dostavljanja zbirnog izveštaja o stanju u oblasti ravnopravnosti, jer kako je propisan članom 59. stav 6. Nacrta zakona (najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodne dve godine), predstavlja rok koji nije u saglasnosti sa terminima predaje svih drugih izveštaja, pri čemu treba imati u vidu da je Poverenik, kao i drugi nezavisni organi, dužan da podnese Narodnoj skupštini godišnji izveštaj o stanju u oblasti zaštite ravnopravnosti najkasnije do 15. marta tekuće godine za prethodnu godinu. S tim u vezi predlažemo da rok bude do 31. januara tekuće godine za prethodne dve godine.

POVERENICA ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI

Brankica Janković


microsoft-word-iconMišljenje na Nacrt zakona o rodnoj ravnopravnostiDownload


Print Friendly, PDF & Email
back to top