294-20 pritužba BNV protiv MPNTR zbog nacionalne pripadnosti

br. 07-00-142/2019-02 datum: 27. 1. 2021.

 

MIŠLjENjE

Mišljenje je doneto u postupku povodom pritužbe Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine (dalje: Nacionalni savet) protiv Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja (dalje: Ministarstvo), zbog diskriminacije na osnovu nacionalne pripadnosti. U pritužbi je navedeno da je Ministarstvo prilikom donošenja odluke o prestanku dužnosti direktora OŠ „…“ u Novom Pazaru i imenovanja vršioca dužnosti iste škole, propustilo da pribavi mišljenje Nacionalnog savata, što je bilo dužno u skladu sa Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina (dalje: ZONSNM) i Zakonom o osnovu sistema obrazovanja i vaspitanja (dalje: ZOSOV). U izjašnjenju Ministarstva navedeno je da je u toku postupanja po konkursu za izbor direktora škole utvrđeno da je direktor navršio 65 godina života usled čega mu je prestao mandat „po sili zakona“. Dalje je navedeno da ZOSOV ne propisuje da Ministarstvo u ovom slučaju donosi rešenje niti da o tome zahteva mišljenje odgovarajućeg nacionalnog saveta nacionalne manjine, odnosno da nije bilo zakonskog osnova da se o tome traži mišljenje Nacionalnog saveta. Takođe je navedeno da ni ZONSNM, ni ZOSOV ne propisuju da se u postupku imenovanja vršioca dužnosti direktora škole pribavlja mišljenje nacionalnog saveta, kao i da je Ministarstvo imenovalo vršioca dužnosti direktora škole kada su se za to stekli zakonom propisani uslovi, pri čemu je imenovano lice koje ispunjava uslove. U toku postupka je utvrđeno da je među stranama nesporno da je u toku oba konkursa za izbor direktora škole pribavljeno mišljenje Nacionalnog saveta, kao i da za razliku od postupka izbora direktora po konkursu Ministarstvo nije pribavilo mišljenje Nacionalnog saveta u postupku odlučivanja o imenovanju vršioca dužnosti direktora ove škole. Među stranama je takođe nesporno  da je OŠ „…“u Novom Pazaru škola u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine i da u skladu sa zakonom ima status škole od posebnog značaja za obrazovanje pripadnika bošnjačke nacionalne manjine. Dalje je utvrđeno da je rešenje kojim je imenovan vršilac dužnosti direktora Ministarstvo konstatovalo i prestanak dužnosti direktora škole. Imajući u vidu nadležnosti Poverenika predmet razmatranja nije to da li je Ministarstvo trebalo da donese poseban akt (deklarativno rešenje) kojim će konstatovati činjenicu prestanka dužnosti direktora po sili zakona, navršenjem 65 godina života, već je predmet razmatranja to da li je u postupku imenovanja vršioca dužnosti direktora ove škole Ministarstvo trebalo da pribavi mišljenje Nacionalnog saveta, kao što je to činilo u postupku izbora direktora po konkursu. Odredbama člana 128. ZOSOV propisano je da dužnost direktora ustanove prestaje istekom mandata, na lični zahtev, navršavanjem 65 godina života i razrešenjem (stav 1.), da odluku o prestanku dužnosti direktora donosi ministar (stav 2.), kao i da u ustanovi u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine ministar pribavlja mišljenje odgovarajućeg nacionalnog saveta nacionalne manjine (stav 5). Odredbom člana 123. ZOSOV je propisano da direktora ustanove imenuje ministar, da se direktor bira na osnovu konkursa (stav 4), kao i da organ upravljanja pribavlja mišljenje odgovarajućeg nacionalnog saveta nacionalne manjine u ustanovi u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine (stav 8). Odredbama člana 12. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina[1] propisano je učešće nacionalnih saveta nacionalnih manjina u upravljanju ustanovama i to tako što nacionalni savet daje mišljenje o kandidatu za direktora ustanove. Dalje je utvrđeno da ZOSOV i ZONSNM ne propisuju izričito da je za imenovanje vršioca dužnosti ustanove obrazovanja potrebno mišljenje nacionalnog saveta, kao i da u skladu sa članom 125. ZOSOV vršilac dužnosti direktora ima ista ovlašćenja kao i direktor, zbog čega je za pripadnike nacionalne manjine pri ostvarivanju kolektivnih prava u oblasti obrazovanja vršilac dužnosti direktora škole od istog značaja kao i direktor škole. Takođe, u skladu sa osnovnim načelima Ustava i zajamčenim pravom na učestvovanje u upravljanju u oblasti obrazovanja, kao i s obzirom da je ZONSNM propisano da nacionalni saveti daju mišljenje o kandidatu za direktora ustanove, a da vršilac dužnosti direktora ima ista ovlašćenja kao i direktor, može se zaključiti da nacionalni saveti imaju pravo da daju mišljenje i o kandidatu za vršioca dužnosti direktora obrazovne ustanove. Tumačenjem navedenih odredaba ZOSOV jasno je da je obavezno samo traženje mišljenja, jer u slučaju da nacionalni savet u roku propisanim zakonom od prijema zahteva ne dostavi mišljenje, smatra se da je mišljenje dato. S obzirom da je u međuvremenu izabran direktor ove ustanove na konkursu i da je zatraženo mišljenje Nacionalnog saveta, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je dao mišljenje da je propuštanjem da pribavi mišljenje Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine u postupku imenovanja vršioca dužnosti direktora ove škole, Ministarstvo povredilo odredbe člana 24. Zakona o zabrani diskriminacije. Poverenik je Ministarstvu dao preporuku da ubuduće, kao što je to činilo u postupku imenovanja direktora na konkursu, u slučaju imenovanja vršioca dužnosti direktora u ovoj školi zatraži mišljenje Nacionalnog saveta.

 

 

  1. TOK POSTUPKA
    • Povereniku za zaštitu ravnopravnosti se pritužbom obratio Nacionalni savet bošnjačke nacionalne manjine protiv Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja zbog diskriminacije na osnovu nacionalne pripadnosti i jezika.
    • U pritužbi je, između ostalog, navedeno:
  • da je Ministarstvo nezakonito imenovalo vršioca dužnosti direktora OŠ „…“ u Novom Pazaru, u kojoj se nastava izvodi na bosanskom jeziku i koja je proglašena ustanovom od posebnog značaja za obrazovanje pripadnika bošnjačke nacionalne manjine, odnosno, bez saglasnosti Nacionalnog saveta;
  • da je rešenjem ministra prosvete broj … od … 2020. godine imenovan S. S, profesor fizike i osnova tehnike za vršioca dužnosti direktora Osnovne škole „…“ Novi Pazar počev od 21. februara 2020. godine, do izbora direktora, a najduže šest meseci;
  • da je u obrazloženju rešenja navedeno da je direktor OŠ „…“ Novi Pazar, A. A, navršio 65 godina života i da mu je time prestala dužnost direktora na osnovu Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja;
  • da u konkretnom slučaju ministar nije doneo rešenje o prestanku dužnosti prethodnog direktora A. A, niti je o tome zatražio mišljenje Nacionalnog saveta, što nije u skladu sa odredbama člana 128. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja;
  • da je rešenje o imenovanju vršioca dužnosti direktora nezakonito jer Ministarstvo nije zatražilo mišljenje Nacionalnog saveta o vršiocu dužnosti, što je ministar bio dužan da učini u skladu sa odredbama člana 12. Zakona o nacionalnim savetima nacionalne manjine;
  • da je članom 125. stav 5. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisano da se prava, obaveze i odgovornost direktora ustanove odnose i na vršioca dužnosti;
  • da je ministar povredio prava i nadležnosti Nacionalnog saveta jer je 5. februara 2020. godine, pre donošenja pobijanog rešenja, OŠ „…“ Novi Pazar dostavila kompletnu dokumentaciju o sprovedenom konkursu o izboru novog direktora sa predlogom kandidata za kojeg je Nacionalni savet dao pozitivnom mišljenje;
  • da je ministar donošenjem rešenja o imenovanju vršioca dužnosti direktora u OŠ „…“ Novi Pazar, povredio pravo Nacionalnog saveta na učešće u upravljanju ustanovom u kojoj se obrazovanje izvodi na bosanskom jeziku;
  • da su nezakonitim imenovanjem vršioca dužnosti direktora pripadnici bošnjačke nacionalne manjine lišeni prava na upravljanje ustanovom koja su ima garantovana Ustavom i zakonom, čime je „izvršena posredna višestruka diskriminacija i povreda načela jednakih prava i obaveza po osnovu nacionalne pripadnosti i po osnovu jezika pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice“.
    • U prilogu pritužbe dostavljena su sledeća dokumenta: 1) rešenje ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja broj … od … 2020. godine; 2) odluka Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine broj 220-09/2013 od 28. marta 2013. godine, objavljene u „Službenom glasniku RS“ br. 31/2013; 3) rešenje Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja broj … od … 2015. godine; 4) odluka OŠ „…“ Novi Pazar broj 67/1 od 4. februara 2020. godine; 5) saglasnost sindikalne organizacije broj 59/1 od 3. februara 2020. godine; 6) izvod iz zapisnika broj 56/1 od 3. februara 2020. godine; 7) izvod iz zapisnika broj 64/1 od 4. februara 2020. godine; 8) mišljenje Nastavničkog veća broj 62/1 od 3. februara 2020. godine; 9) izveštaj komisije broj 58/1 od 3. februara 2020. godine; 10) zapisnik izborne komisije od 3. februara 2020. godine; 11) izveštaj komisije za izbor direktora broj 54/1 od 3. februara 2020. godine; 12) odluka o formiranju komisije za izbor direktora broj 7/1 od 9. januara 2020. godine; 13) odluka o formiranju izborne komisije za izbor direktora škola broj 8/1 od 9. januara 2020. godine; 14) odluka o raspisivanju konkursa broj 6/1 od 9. januara 2020. godine; 15) oglas objavljen u listu Poslovi broj 864 od 15. januara 2020. godine; 16) mišljenje nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine broj 99-09/2020 od 4. februara 2020. godine; 17) zapisnik o redovnom inspekcijskom nadzoru u OŠ „…“ Novi Pazar broj 614-5/20 i 614-7/20 od 14. februara 2020. godine; 18) zahtev za donošenje rešenja o imenovanju direktora broj 96/1 od 20. februara 2020. godine, 19) zahtev za donošenje rešenja o imenovanju direktora broj 95/1 od 20. februara 2020. godine; 20) zahtev za donošenje rešenja o imenovanju direktora broj 93/1 od 20. februara 2020. godine.
    • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti sproveo je postupak u cilju utvrđivanja pravno relevantnih činjenica i okolnosti, a u skladu sa članom 35. stav 4. i članom 37. stav 2. Zakona o zabrani diskriminacije[2], pa je u toku postupka pribavljeno izjašnjenje Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
    • U izjašnjenju Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, između ostalog, navedeno je:
  • da je Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja 21. novembra 2019. godine dostavljena konkursna dokumentacija o izboru direktora OŠ „…“ Novi Pazar, po konkursu objavljenom 2. oktobra 2019. godine u listu Poslovi. Uz konkursnu dokumentaciju je dostavljeno i Mišljenje Nacionalnog saveta broj 881-09/2019 od 12. novembra 2019. godine. Vanrednim inspekcijskim nadzorom povodom predstavke na zakonitost postupka izbora direktora škole, u zapisniku broj … od … 2019. godine, prosvetna inspektorka je konstatovala nezakonitosti u postupku izbora direktora škole. U skladu sa odredbama člana 123. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, ministar je doneo rešenje o ponovnom raspisivanju konkursa za izbor direktora (rešenje broj … od … 2020. godine).
  • da je 10. februara 2020. godine Ministarstvu na odlučivanje dostavljena konkursna dokumentacija o izboru direktora škole po ponovljenom konkursu. Uz konkursnu dokumentaciju dostavljeno je i Mišljenje Nacionalnog saveta broj 99-09/2020 od 4. februara 2020. godine o kandidatima za izbor direktora škole.
  • da je u toku postupka Ministarstvu dostavljen Zapisnik o redovnom inspekcijskom nadzoru broj 614-5/20 i 614-7/20 od 14. februara 2020. godine o nadzoru, koji su povodom predstavke na zakonitost postupka za izbor direktora škole prosvetne inspektorke izvršile 13. februara 2020. godine. Zapisnikom je konstatovana pravilna primena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.
  • da je uvidom u spise predmeta OŠ „…“ Novi Pazar utvrđeno da je 12. februara 2020. godine direktor škole A. A. navršio 65 godina života;
  • da je članom 128. stav 1. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisano da dužnost direktora ustanove prestaje: istekom mandata, na lični zahtev, navršavanjem 65 godina života i razrešenjem. U skladu sa tim, prestala je dužnost direktora A. A. „po sili zakona“.
  • da Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja nije propisano da Ministarstvo donosi rešenje u slučaju prestanka dužnosti direktora zbog navršavanja 65 godina života, niti da o tome zahteva mišljenje nacionalnog saveta nacionalnih manjina. Ministar donosi rešenje o razrešenju direktora, u skladu sa članom 128. stav 9. Zakona kada utvrdi nezakonito postupanje direktora propisano stavom 7. ovog člana. U tom slučaju, ministar je obavezan da pre donošenja odluke o razrešenju direktora ustanove u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine pribavi i mišljenje odgovarajućeg nacionalnog saveta nacionalne manjine o razrešenju dužnosti direktora, u skladu sa članom 128. stav 5. Zakona. U slučaju prestanka dužnosti direktora A. A. navršavanjem 65 godina života nije bilo zakonskog osnova da se o tome traži mišljenje Nacionalnog saveta.
  • pogrešno tumačenje zakonskih odredbi kojima je regulisan prestanak dužnosti direktora, podrazumevalo bi po podnosiocu pritužbe, da bi ministar bio obavezan da traži mišljenje nacionalnog saveta da li se može primeniti Zakon, odnosno da li direktoru koji je ispunio propisani uslov iz ovog zakona za prestanak dužnosti (navršenih 65 godina života), treba da prestane dužnost ili može nastaviti da vrši funkciju direktora, a što bi bilo i protivzakonito i apsurdno;
  • da je članom 125. stav 1. Zakona propisano da za vršioca dužnosti direktora ustanove može da bude imenovano lice koje ispunjava propisane uslove za direktora ustanove (uslovi su propisani članom 122. stav 5. Zakona), osim položenog ispita za direktora ustanove, i to do izbora direktora, a najduže šest meseci;
  • da je ministar odlučio da za vršioca dužnosti imenuje S. S, s obzirom da je uvidom u dokumentaciju koju je dostavio kandidat, utvrdio da ispunjava uslove iz člana 122. stav 5. Zakona, i 20. februara 2020. godine doneo rešenje broj … o imenovanju S. S. za vršioca dužnosti direktora škole. Istim rešenjem ministar je konstatovao i prestanak dužnosti prethodnog direktora škole A. A.
  • da Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja nije propisano da ministar u postupku imenovanja vršioca dužnosti direktora škole pribavlja i mišljenje nacionalnog saveta nacionalne manjine. Ni Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina nije propisano da nacionalni saveti daju mišljenje u postupku imenovanja vršioca dužnosti direktora ustanova predškolskog vaspitanja i obrazovanja i osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, već je članom 12. stav 1. tačka 3) propisano da daje mišljenje o kandidatu za direktora ustanove;
  • da je odredbama člana 125. stav 5. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisano je da se prava, obaveze i odgovornosti direktora odnose i na vršioca dužnosti direktora, što podrazumeva da vršilac dužnosti ima ista ovlašćenja, nadležnosti i odgovornost kao direktora, a ne da ministar ima obavezu da prilikom imenovanja vršioca dužnosti direktora pribavlja mišljenje nacionalnog saveta nacionalne manjine;
  • prosvetna inspektorka Sektora za inspekcijske poslove Ministarstva iz Kraljeva, izvršila je inspekcijski nadzor u školi 25. februara 2020. godine i konstatovala nezakonitosti u radu Školskog odbora koji je sproveo izbor direktora po ponovljenom konkursu. Dopisom broj … od … 2020. godine prosvetna inspektorka je obavestila Ministarstvo o nezakonitostima u radu Školskog odbora i dostavila i zapisnik od 26. februara 2020. godine i u skladu sa utvrđenim činjeničnim stanjem predložila preduzimanje mera prema Školskom odboru iz člana 106. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. S obzirom na navedeno, ustanovljeno je da bi izborom direktora na osnovu predloga Školskog odbora u čijem radu su utvrđene nezakonitosti, dovelo u pitanje nesmetano obavljanje delatnosti škole, zbog čega je ministar, na osnovu člana 123. stav 19. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, 11. marta 2020. godine doneo rešenje … o ponovnom raspisivanju konkursa za izbor direktora škole;
  • da je, s obzirom na sve navedeno, nesporno da je organ upravljanja škole u postupku izbora direktora i po prvom i po ponovljenom konkursu, pribavio mišljenje Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine, u skladu sa članom 123. stav 8. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, i ova mišljenja su dostavljena Ministarstvu sa konkursnom dokumentacijom i prvog i ponovljenog konkursa. Ministarstvo je imenovalo vršioca dužnosti direktora škole kada su se za to stekli uslovi iz člana 125. stav 1. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i imenovalo je lice koje ispunjava uslove za vršioca dužnosti direktora, a u skladu sa stavom 3. navedenog člana.
  • da Ministarstvo nije imenovalo direktora škole ni po ponovljenom konkursu s obzirom da je nadležni prosvetni inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdio i zapisnikom konstatovao nezakonito postupanje organa upravljanja škole, koji je sproveo postupak izbora direktora i predložio ministru kandidata za direktora škole, te je u skladu sa članom 123. stav 19. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja Ministarstvo donelo rešenje o ponovnom raspisivanju konkursa.
  • da je Ministarstvo u postupku odlučivanja o izboru direktora škole, uz ostalu relevantnu dokumentaciju, u skladu sa članom 123. stav 8. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, uzelo u obzir i mišljenje Nacionalnog saveta;
  • da je procedura postupanja Ministarstva u postupku odlučivanja o izboru direktora i postupku imenovanja vršioca dužnosti direktora škole, u potpunosti sprovedena u skladu sa zakonom, i uz poštovanje odredbi kojima se reguliše učešće i ostvarivanje nadležnosti nacionalnih saveta nacionalnih manjina u oblasti obrazovanja, te je pritužba da je Ministarstvo u ovim postupcima izvršilo diskriminaciju po osnovu nacionalne pripadnosti i jezika, neosnovano.
    • U prilogu izjašnjenja dostavljena su sledeća dokumenta: 1) mišljenje Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine broj 881-09/2019 od 12. novembra 2019. godine; 2) rešenje Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja broj … o ponovnom raspisivanju konkursa od … 2020. godine; 3) mišljenje Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine broj 99-09/2020 od 4. februara 2020. godine; 4) rešenje Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja broj … od … 2020. godine o postavljanju vršioca dužnosti direktora škole; 5) zapisnik o vanrednom inspekcijskom nadzoru broj … od … 2020. godine; 6) predlog za primenu mera iz člana 106. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja broj .. od 2020. godine; 7) rešenje Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja broj … od … 2020. godine o ponovnom raspisivanju konkursa za izbor direktora škole.
    • Poverenik je 18. decembra 2020. godine, zatražio od podnosioca pritužbe da se izjasni da li ostaje pri pritužbi protiv Ministarstva, s obzirom da je od podnošenja pritužbe do sticanja uslova za nastavak postupanja po pritužbi (nakon okončanja postupka za izbor Poverenika u Narodnoj Skupštini) proteklo izvesno vreme. Nacionalni savet bošnjačke nacionalne manjine obavestio je 26. januara 2021. godine Poverenika da ostaje pri podnetoj pritužbi protiv Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog.

 

  1. ČINjENIČNO STANjE

 

  • Uvidom u Odluku o utvrđivanju obrazovno-vaspitnih ustanova koje su od posebnog značaja za obrazovanje pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice u Republici Srbiji[3], utvrđeno je da je jedna od obrazovno-vaspitnih ustanova koje su od posebnog značaja za obrazovanje Bošnjaka i OŠ „S“ u Novom Pazaru. Dalje je, uvidom u rešenje Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja broj … od … 2015. godine, utvrđeno da je Osnovna škola „S“ u Novom Pazaru promenila naziv u – Osnovna Škola „…“.
  • Uvidom u Mišljenje Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine broj 881-09/2019 od 12. novembra 2019. godine, utvrđeno je da je Nacionalni savet dao pozitivno mišljenje na izbor Z. Z. na radno mesto direktora OŠ „…“ Novi Pazar.
  • Uvidom u Rešenje o ponovnom raspisivanju konkursa za direktora OŠ „…“ Novi Pazar broj … od … 2020. godine, utvrđeno je da je u obrazloženju rešenja navedeno da su se na konkursu za direktora škole prijavila dva kandidata: Z. Z. i A. A. Dalje je navedeno da je predlog Školskog odbora za direktora škole, sa obrazloženom listom kandidata i izveštajem Komisije, dostavljen ministru, kao i da je 18. decembra 2019. godine republička prosvetna inspektorka izvršila inspekcijski nadzor u školi o čemu je sačinila zapisnik i konstatovala nezakonitosti u sprovođenju postupka izbora direktora (u primeni člana 123. stav 10, 14 i 16 Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja).
  • Uvidom u Mišljenje Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine broj 99-09/2020 od 4. februara 2020. godine, utvrđeno je da je Nacionalni savet dao pozitivno mišljenje na izbor Z. Z. na radno mesto direktora OŠ „…“ Novi Pazar.
  • Uvidom u Rešenje Ministarstva broj … od … 2020. godine, utvrđeno je da je S. S. imenovan za vršioca dužnosti direktora OŠ „…“ Novi Pazar, počev od 21. februara 2020. godine, do izbora direktora, a najduže šest meseci. Dalje je utvrđeno da je u obrazloženju rešenja navedeno da je direktor OŠ „…“ Novi Pazar, A, 12. februara 2020. godine navršio 65 godina života i da mu je prestala dužnost direktora škole u skladu sa odredbama člana 128. stav 1. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. Još je navedeno da su se usled toga stekli uslovi da ministar imenuje vršioca dužnosti direktora škole.
  • Uvidom u Rešenje o ponovnom raspisivanju konkursa za direktora OŠ „…“ Novi Pazar broj … od … 2020. godine, utvrđeno je da je u obrazloženju rešenja navedeno da su se na ponovljenom konkursu za direktora OŠ „…“ Novi Pazar, prijavila tri kandidata: Z. Z, E. E. i A. A. Dalje je navedeno da je predlog Školskog odbora za direktora škole, sa obrazloženom listom kandidata i izveštajem Komisije za izbor direktora dostavljen ministru. Još je, između ostalog, navedeno da je s obzirom da je uvidom u Zapisnik prosvetne inspekcije broj … od … 2020. godine konstatovano da je nadležni prosvetni inspektor utvrdio činjenice o nezakonitom radu Školskog odbora koji je sproveo postupak izbora direktora po ponovljenom konkursu i da je prosvetni inspektor predložio preduzimanje mera prema Školskom odboru u skladu sa članom 106. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, ministar ustanovio da bi se izborom direktora na osnovu predloga ovog organa upravljanja dovelo u pitanje nesmetano obavljanje delatnosti škole. Zbog toga je ministar, na osnovu člana 123. stav 19. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, doneo rešenje o ponovnom raspisivanju konkursa za izbor direktora škole.

 

  1. MOTIVI I RAZLOZI ZA DONOŠENjE MIŠLjENjA

 

  • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, prilikom odlučivanja u ovom predmetu, imao je u vidu navode iz pritužbe, izjašnjenja, priloge, kao i antidiskriminacione i druge domaće i međunarodne propise.

 

Pravni okvir

  • Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je ustanovljen Zakonom o zabrani diskriminacije[4] kao samostalan državni organ, nezavisan u obavljanju poslova utvrđenih zakonom. Odredbama člana 33. Zakona o zabrani diskriminacije propisana je nadležnost Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Jedna od osnovnih nadležnosti Poverenika jeste da prima i razmatra pritužbe zbog diskriminacije, daje mišljenja i preporuke u konkretnim slučajevima diskriminacije i izriče zakonom utvrđene mere. Pored toga, Poverenik je ovlašćen da predlaže postupak mirenja, kao i da pokreće sudske postupke za zaštitu od diskriminacije i podnosi prekršajne prijave zbog akata diskriminacije propisanih antidiskriminacionim propisima. Poverenik je, takođe, ovlašćen da upozorava javnost na najčešće, tipične i teške slučajeve diskriminacije i da organima javne vlasti preporučuje mere za ostvarivanje ravnopravnosti.
  • Ustav Republike Srbije[5] zabranjuje svaku diskriminaciju, neposrednu ili posrednu, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političnog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti, psihičkog ili fizičkog invaliditeta. Odredbama člana 75. stav 2 Ustava propisano je da putem kolektivnih prava pripadnici nacionalnih manjina, neposredno ili preko svojih predstavnika, učestvuju u odlučivanju ili sami odlučuju o pojedinim pitanjima vezanim za svoju kulturu, obrazovanje, obaveštavanje i službenu upotrebu jezika i pisma, u skladu sa zakonom. Zabrana diskriminacije nacionalnih manjina zagarantovana je odredbama člana 76. Ustava.
  • Ustavna zabrana diskriminacije bliže je razrađena Zakonom o zabrani diskriminacije, tako što je diskriminacija definisana kao svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven način, a koji se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima, polu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, imovnom stanju, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bračnom i porodičnom statusu, osuđivanosti, starosnom dobu, izgledu i članstvu u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim ličnim svojstvima.[6] Odredbom člana 24. Zakona o zabrani diskriminacije zabranjena je diskriminacija nacionalnih manjina i njihovih pripadnika na osnovu nacionalne pripadnosti, etničkog porekla, verskih uverenja i jezika.
  • Odredbom člana 123. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja[7] propisan je izbor direktora ustanove. Odredbama stava 1. ovog člana propisano je da direktora ustanove imenuje ministar, na period od četiri godine. Direktor ustanove bira se na osnovu konkursa (stav 4), koji raspisuje organ upravljanja ustanovom (stav 5). Dalje je odredbama stava 8. ovog člana propisano da u ustanovi u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine, organ upravljanja pribavlja mišljenje odgovarajućeg nacionalnog saveta nacionalne manjine. U stavu 18. i 19. ovog člana propisano je da ministar u roku od 30 dana od dana prijema dokumentacije iz stava 17. ovog člana, vrši izbor direktora ustanove i donosi mišljenje o njegovom imenovanju, o čemu ustanova obaveštava lica koja su se prijavila na konkurs, kao i da ukoliko ministar utvrdi da postupak konkursa za izbor direktora nije sproveden u skladu sa zakonom, odnosno da bi izbor bilo kog kandidata sa liste iz stava 17. ovog člana mogao da dovede u pitanje nesmetano obavljanje delatnosti ustanove, u roku od osam dana donosi rešenje o ponovnom raspisivanju konkursa za izbor direktora.

Odredbama člana 125. ovog zakona propisano je da vršioca dužnosti direktora imenuje ministar do izbora novog direktora u roku od osam dana od dana nastupanja razloga za imenovanje vršioca dužnosti direktora (stav 1), kao i da za vršioca dužnosti direktora ustanove može biti imenovano lice koje ispunjava propisane uslove za direktora ustanove, osim položenog ispita za direktora ustanove, i to do izbora direktora,a najduže šest meseci (stav 3). Prava, obaveze i odgovornost direktora ustanove odnose se i na vršioca dužnosti direktora (stav 5).

Prestanak dužnosti direktora ustanove regulisan je odredbama člana 128. ovog zakona. Dužnost direktora ustanove prestaje: istekom mandata, na lični zahtev, navršavanjem 65 godina života i razrešenjem (stav 1). Odluku o prestanku dužnosti direktora donosi ministar (stav 2.). U ustanovi u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine ministar pribavlja mišljenje odgovarajućeg nacionalnog saveta nacionalne manjine (stav 5). Odredbama stava 7. propisani su razlozi za razrešenje direktora ustanove.

  • Odredbama člana 12. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina[8] propisano je učešće nacionalnih saveta nacionalnih manjina u upravljanju ustanovama. Odredbama stava 1. tačka 3) ovog člana propisano je da u ustanovama predškolskog obrazovanja i vaspitanja, i osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja čiji je osnivač Republika, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, u kojima se obrazovno-vaspitni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine, ili u kojima se izučava govor, jezik ili kultura nacionalne manjine kao poseban nastavni predmet, nacionalni savet daje mišljenje o kandidatu za direktora ustanove.
  • Odredbama člana 3. Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina[9] zabranjen je svaki oblik diskriminacije, na nacionalnoj, etničkoj, rasnoj, jezičkoj, verskoj i svakoj drugoj osnovi, prema nacionalnim manjinama i licima koja pripadaju nacionalnim manjinama, kao i da organi republike, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave ne mogu da donose pravne akte, niti da preduzimaju mere koje su suprotne stavu 1. ovog člana.

 

Analiza navoda pritužbe i izjašnjenja sa aspekta antidiskriminacionih propisa

 

  • Imajući u vidu sadržinu pritužbe, kao i nadležnost Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, zadatak Poverenika je da ispita da li je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja povredilo odredbe Zakona o zabrani diskriminacije time što je u postupku imenovanja vršioca dužnosti direktora ove škole, propustilo da pribavi mišljenje Nacionalnog saveta. U skladu sa svojim nadležnostima, Poverenik je razmatrao navedena pitanja samo sa aspekta svoje nadležnosti, odnosno nije se bavio eventualnim povredama nekih drugih prava koja nisu u nadležnosti ovog organa.
  • Poverenik prvo konstatuje da je među stranama nesporno da je u toku oba konkursa za izbor direktora škole pribavljeno mišljenje Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine. Takođe, među stranama nije sporno da za razliku od postupka izbora direktora po konkursu, Ministarstvo nije pribavilo mišljenje Nacionalnog saveta u postupku odlučivanja o imenovanju vršioca dužnosti direktora ove škole.
  • Dalje, Poverenik konstatuje da među stranama nije sporno i da je OŠ „…“ u Novom Pazaru škola u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine i da u skladu sa zakonom ima status škole od posebnog značaja za obrazovanje pripadnika bošnjačke nacionalne manjine.
  • Poverenik konstatuje da je analizu ovog predmeta vršio na osnovu činjenica i dokaza dostavljenih uz pritužbu i izjašnjenje. Uvidom u navode pritužbe i izjašnjenja, kao i dostavljene priloge, utvrđeno je da su za izbor direktora OŠ „…“ u Novom Pazaru raspisani konkursi u oktobru 2019. godine i januaru 2020. godine, kao i da je u toku obrade dokumentacije iz ponovljenog konkursa za izbor direktora škole, Ministarstvo konstatovalo da je direktor A. napunio 65 godina života i time ispunio zakonski uslov za prestanak dužnosti direktora. Istim rešenje kojim je imenovan S. S. za vršioca dužnosti direktora škole od 20. februara 2020. godine, Ministarstvo je konstatovalo i prestanak dužnosti direktora škole. Imajući u vidu nadležnosti Poverenika predmet razmatranja Poverenika neće biti to da li je Ministarstvo trebalo da donese poseban akt (deklarativno rešenje) kojim će konstatovati činjenicu prestanka dužnosti direktora po sili zakona, navršenjem 65 godina života, već će predmet razmatranja Poverenika biti to da li je u postupku imenovanja vršioca dužnosti direktora ove škole povređen Zakon o zabrani diskriminacije, odnosno da li je Ministarstvo trebalo da pribavi mišljenje Nacionalnog saveta ne samo u postupku imenovanja direktora škole, već i u postupku imenovanja vršioca dužnosti direktora.
  • Poverenik je analizirao navode izjašnjenja Ministarstva da „nije propisano da Ministarstvo donosi rešenje u slučaju prestanka dužnosti direktora zbog navršenih 65 godina života, niti da o tome zahteva mišljenje nacionalnog saveta nacionalnih manjina“, kao i „da Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja nije propisano da ministar u postupku imenovanja vršioca dužnosti direktora škole pribavlja i mišljenje nacionalnog saveta nacionalne manjine. Ni Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina nije propisano da nacionalni saveti daju mišljenje u postupku imenovanja vršioca dužnosti direktora ustanova predškolskog vaspitanja i obrazovanja i osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, već je članom 12. stav 1. tačka 3) propisano da daje mišljenje o kandidatu za direktora ustanove“.
  • S tim u vezi Poverenik ukazuje da je članom 75. stav 1. Ustava Republike Srbije propisano da pripadnicima nacionalnih manjina, pored prava koja su Ustavom zajemčena svim građanima, jemče se dodatna, individualna ili kolektivna prava, kao i da se individualna prava ostvaruju pojedinačno, a kolektivna u zajednici sa drugima, u skladu sa Ustavom, zakonom i međunarodnim ugovorima. Stavom 2. istog člana je propisano da putem kolektivnih prava pripadnici nacionalnih manjina, neposredno ili preko njihovih predstavnika, učestvuju u odlučivanju ili sami odlučuju o pojedinim pitanjima vezanim za svoju kulturu, obrazovanje, obaveštavanje i službenu upotrebu jezika i pisma, u skladu sa zakonom, dok je stavom 3. propisano da radi ostvarenja prava na samoupravu u kulturi, obrazovanju, obaveštavanju i službenoj upotrebi jezika i pisma, pripadnici nacionalnih manjina mogu izabrati svoje nacionalne savete, u skladu sa zakonom. U skladu sa osnovnim načelima Ustava ljudska i manjinska prava zajamčena Ustavom se neposredno primenjuju i zakonom se može propisati način ostvarivanja ovih prava samo ako je to Ustavom izričito predviđeno ili ako je to neophodno za ostvarivanje pojedinog prava zbog njegove prirode, pri čemu zakon ni u kom slučaju ne sme da utiče na suštinu zajamčenog prava (član 18.). Ljudska i manjinska prava zajamčena Ustavom mogu zakonom biti ograničena ako ograničenje dopušta Ustav, u svrhe radi kojih ga ustav dopušta, u obimu neophodnom da se ustavna svrha ograničenja zadovolji u demokratskom društvu i bez zadiranja u suštinu zajamčenog prava (član 20. stav 1). Dalje je Ustavom propisano da su pri ograničavanju ljudskih i manjinskih prava, svi državni organi, a naročito sudovi, dužni da vode računa o suštini prava koje se ograničava, važnosti svrhe ograničenja, prirodi i obimu ograničenja, odnosu ograničenja sa svrhom ograničenja i o tome da li postoji način da se svrha ograničenja postigne manjim ograničenjem prava (član 20. stav 3).
  • Prilikom razmatranja ovog predmeta Poverenik je imao u vidu i stav Ustavnog suda koji je odlučujući o ustavnosti odredaba Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, na sednici održanoj 16. januara 2014. godine, između ostalog, ukazao da Ustav u odredbi člana 75. stav 2. govori o “učestvovanju u odlučivanju” u oblasti obrazovanja, to, po oceni Suda, obuhvata i učešće u odlučivanju i u procesu donošenja odluka u javnim službama/institucijama u kojima se njihova prava ostvaruju. Posebnim pravima i slobodama zajemčenim nacionalnim manjinama i njihovim pripadnicima nastoji se da se postigne stvarna jednakost tih manjina i njihovih pripadnika sa ostalim građanima i da se obezbedi očuvanje njihovog identiteta, ali i da im se omogući da Srbiju prihvate kao svoju državu. Ustavni princip samouprave nacionalnih manjina u oblasti obrazovanja može se ostvariti samo kroz određene instrumente. Ti instrumenti ne bi smeli biti posmatrani kao elemenat narušavanja jedinstva pravnog poretka, već kao integralni deo obrazovnog i pravnog sistema Republike Srbije. Član 12. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina uspostavlja prava u pogledu učešća u upravljanju u obrazovnim ustanovama u kojima se vaspitno-obrazovni rad izvodi i na jeziku nacionalnih manjina[10].
  • Poverenik je dalje razmatrao odredbe člana 123. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja[11] kojim je propisan postupak izbora direktora ustanove. Odredbama stava 1. ovog člana propisano je da direktora ustanove imenuje ministar, na period od četiri godine. Direktor ustanove bira se na osnovu konkursa (stav 4), koji raspisuje organ upravljanja ustanovom (stav 5). Dalje je odredbama stava 8. ovog člana propisano da u ustanovi u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine, organ upravljanja pribavlja mišljenje odgovarajućeg nacionalnog saveta nacionalne manjine. Odredbama člana 12. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina[12] propisano je učešće nacionalnih saveta nacionalnih manjina u upravljanju ustanovama. Odredbama stava 1. tačka 3) ovog člana propisano je da u ustanovama predškolskog obrazovanja i vaspitanja, i osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja čiji je osnivač Republika, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, u kojima se obrazovno-vaspitni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine, ili u kojima se izučava govor, jezik ili kultura nacionalne manjine kao poseban nastavni predmet, nacionalni savet daje mišljenje o kandidatu za direktora ustanove.
  • Odredbama člana 125. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, između ostalog je propisano da vršioca dužnosti direktora imenuje ministar do izbora novog direktora. Stavom 5. istog člana propisano je da se prava, obaveze i odgovornosti direktora odnose i na vršioca dužnosti direktora, što podrazumeva da vršilac dužnosti ima ista ovlašćenja, nadležnosti i odgovornost kao i direktor. Iako se vršilac dužnosti imenuje na određeno vreme (do izbora direktora, ne duže od šest meseci), on ima ista ovlašćenja kao i direktor.
  • Što se tiče prestanka dužnosti direktora, od značaja su odredbe člana 137. stav 1. tačka 1. Zakona o zaposlenima u javnim službama[13] kojima je propisano da zaposlenom prestaje radni odnos nezavisno od njegove volje i volje poslodavca (po sili zakona) kada navrši 65 godina života ako ima najmanje 15 godina staža osiguranja (navršenje radnog veka), odnosno navršenjem godina života i staža osiguranja u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje rad javne službe, dok je stavom 2. ovog člana propisano da organ upravljanja javne službe donosi rešenje o prestanku radnog odnosa direktora po sili zakona i dostavlja ga nadležnom organu radi donošenja rešenja o prestanku obavljanja dužnosti. S obzirom da ovaj zakon upućuje na odredbe zakona kojim se uređuje rad javne službe, Poverenik je dalje razmatrao odredbe Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. Odredbama člana stav 1. ovog zakona je propisano da dužnost direktora ustanove prestaje: istekom mandata, na lični zahtev, navršavanjem 65 godina života i razrešenjem. Stavom 2. istog člana propisano je da odluku o prestanku dužnosti direktora donosi ministar, dok je stavom 5. propisano da u ustanovi u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi i na jeziku nacionalne manjine ministar pribavlja mišljenje odgovarajućeg nacionalnog saveta nacionalne manjine. Stavom 6. ovog člana je propisano da ukoliko nacionalni savet nacionalne manjine ne dostavi mišljenje u roku od osam dana od dana prijema zahteva, smatra se da je mišljenje dato. Dalji stavovi 7, 8, 9. i 10. ovog člana se odnose na razrešenje direktora i nisu relevantni za rešavanje ove pravne stvari. U skladu sa navedenim, ministar prilikom odlučivanja o prestanku dužnosti direktora ustanove u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine, pribavlja mišljenje odgovarajućeg nacionalnog saveta u slučaju prestanka dužnosti direktora po bilo kom osnovu iz stava 1. ovog člana.
  • Tumačenjem navedenih odredaba Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja jasno je da je obavezno samo traženje mišljenja, jer u slučaju da nacionalni savet u roku propisanim zakonom od prijema zahteva ne dostavi mišljenje, smatra se da je mišljenje dato.
  • Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina propisano je da je ustanova od posebnog značaja za obrazovanje nacionalne manjine ustanova u kojoj se tradicionalno ili u značajnoj meri ostvaruje Ustavom zagarantovano pravo pripadnika nacionalne manjine na obrazovanje i vaspitanje na svom jeziku, kao i da u njoj nacionalni savet učestvuje u upravljanju u skladu sa zakonom. Kao što je već navedeno nesporno je da je OŠ „…“ u Novom Pazaru škola u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne manjine i da u skladu sa zakonom ima status škole od posebnog značaja za obrazovanje pripadnika bošnjačke nacionalne manjine
  • S obzirom da je ostvarivanje Ustavom zajemčenog prava pripadnika nacionalne manjine u odlučivanju o pitanjima vezanim za svoje obrazovanje propisano Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina i kao pravo učešća u upravljanju ustanovama obrazovanja, državni organi su u skladu sa Ustavom dužni da vode računa o suštini prava prilikom njegovog ograničenja. U tom smislu, Ministarstvo je prilikom odlučivanja da li je potrebno mišljenje nacionalnog saveta nacionalne manjine pri imenovanju vršioca dužnosti direktora škole od posebnog značaja za obrazovanje Bošnjaka, bilo dužno da vodi računa o suštini prava koje ograničava time što nije tražilo mišljenje Nacionalnog saveta.
  • Ustavni sud je u pomenutoj u odluci[14], ukazao da potreba za utvrđivanjem i ostvarivanjem dodatnih prava pripadnika nacionalnih manjina proističe iz činjenice da za postizanje stvarne ravnopravnosti i jednakosti položaja pripadnika nacionalnih manjina sa ostalim stanovništvom nije dovoljno obezbediti im samo jednaka prava sa ostalima i nediskriminaciju, već je nužno pružiti im i neka šira, dodatna prava. Bez toga, mada formalno jednaki, oni ne bi bili i stvarno jednaki. Dalje, Ustavni sud je ukazao da su odredbom člana 75. stav 2. Ustava utvrđene oblasti društvenog života u kojima pripadnici nacionalnih manjina imaju i ostvaruju kolektivna prava, a to su upravo one oblasti koje su od naročitog značaja za očuvanje posebnosti svake nacionalne manjine – kultura, obrazovanje, obaveštavanje i službena upotreba jezika i pisma. Učestvovanjem u odlučivanju o pojedinim pitanjima iz ovih oblasti ili neposrednim odlučivanjem o pojedinim pitanjima, u skladu sa zakonom, nacionalna manjina obezbeđuje očuvanje svog identiteta, te upravo radi toga Ustav, u članu 75. stav 3, govori o „ostvarenju prava na samoupravu u kulturi, obrazovanju, obaveštavanju i službenoj upotrebi jezika i pisma“.
  • Analizom odredaba zakona ne može se naći izričito propisano pravo nacionalnih saveta da učestvuju u imenovanju vršioca dužnosti direktora ustanove. Međutim, u skladu sa osnovnim načelima Ustava i zajamčenim pravom na učestvovanje u upravljanju u oblasti obrazovanja, kao i s obzirom da je Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina propisano da nacionalni saveti daju mišljenje o kandidatu za direktora ustanove, a da vršilac dužnosti direktora ima ista ovlašćenja, prava, obaveze i odgovornosti kao i direktor, može se zaključiti da nacionalni saveti imaju pravo da daju mišljenje i o kandidatu za vršioca dužnosti direktora obrazovne ustanove.
  • Poverenik konstatuje da je u međuvremenu izabran direktor OŠ „…“ u Novom Pazaru po konkursu kao i da je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja pribavilo mišljenje Nacionalnog saveta, kao što je to činilo i ranije kada je u pitanju bio izbor direktora po konkursu.

 

  1. MIŠLjENjE

 

Propuštanjem da pribavi mišljenje Nacionalnog saveta bošnjačke nacionalne manjine u postupku imenovanja vršioca dužnosti direktora ove škole, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja povredilo je odredbe člana 24. Zakona o zabrani diskriminacije.

 

 

  1. PREPORUKA

 

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, na osnovu člana 33. stava 1. tačka 1. Zakona o zabrani diskriminacije, preporučuje Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja da:

– Ubuduće, kao što je to činilo u postupku imenovanja direktora na konkursu, u slučaju imenovanja vršioca dužnosti direktora u ovoj školi zatraži mišljenje Nacionalnog saveta.

 

Potrebno je da Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja obavesti Poverenika za zaštitu ravnopravnosti o planiranim merama u cilju sprovođenja ove preporuke, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja sa preporukom.

Protiv ovog mišljenja sa preporukom nije dopuštena žalba niti bilo koje drugo pravno sredstvo, jer se njime ne odlučuje o pravima i obavezama pravnih subjekata. Saglasno članu 40. Zakona o zabrani diskriminacije, ukoliko Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja ne postupi po preporuci u roku od 30 dana, biće doneto rešenje o izricanju mere opomene, protiv kojeg nije dopuštena žalba, a za slučaj da ovo rešenje ne sprovede, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti može o tome obavestiti javnost preko sredstava javnog informisanja i na drugi pogodan način.

 

Protiv ovog mišljenja sa preporukom nije dopuštena žalba niti bilo koje drugo pravno sredstvo, jer se njime ne odlučuje o pravima i obavezama pravnih subjekata.

[1] „Službeni glasnik RS“, br. 72/09, 20/14 – odluka US, 55/14 i 47/18

[2] „Službeni glasnik RS”, broj 22/09

[3] „Službeni glasnik RS“, br. 31/13

[4] Zakon o zabrani diskriminacije, član 1. stav 2.

[5] „Službeni glasnik RS“, broj 98/06, član 21.

[6] Zakon o zabrani diskriminacije, član 2. stav 2.

[7] „Službeni glasnik RS“, br. 88/17, 27/18 – dr. zakon, 10/19 i 6/20

[8] „Službeni glasnik RS“, br. 72/09, 20/14 – odluka US, 55/14 i 47/18

[9] „Službeni list SRJ“, br.  11/02, „Službeni list SCG“, br. 1/03 – Ustavna povelja i „Službeni glasnik RS“, br.  72/09 – dr. zakon, 97/13 – odluka US i 47/18

[10] Odluka Ustavnog suda („Službeni glasnik RS”, br. 20/14)

[11] „Službeni glasnik RS“, br. 88/17, 27/18 – dr. zakon, 10/19 i 6/20

[12] „Službeni glasnik RS“, br. 72/09, 20/14 – odluka US, 55/14 i 47/18

[13] „Službeni glasnik RS“, br. 113/17, 95/18, 86/19 i 157/20

[14] Odluka Ustavnog suda („Službeni glasnik RS”, br. 20/14)

 

POVERENICA ZA ZAŠTITU RAVNOPRAVNOSTI

Brankica Janković


microsoft-word-icon294-20 pritužba BNV protiv MPNTR zbog nacionalne pripadnosti Download


Print Friendly, PDF & Email
back to top